DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ 6. U ZAGREBU 1. LIPNJA 1909. GOD. XXXffl. ŠUMARSKI LIST Pretplata^z a nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar, družtva dobivaju list bezplatno — Članarina" iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za. >Šuni. list« K 4 u ime preplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum. lista« stoji I K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedničtvo družtva. Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za */> stranice 9 K; za ´/s stranice 7 K ´/j stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. Kontrola šumsko-računarskog poslovanja krajiških imovnih obćina. Mnogi Blučajevi praksom uvedeni i mnoge naredbe u šumsko-računarskom poslovanju krajiških imovnih obdina nisu potanko poznate odgovornim računopoložiteljima i to s toga što nisu nigdje sustavno sabrane i objelodanjene. K tomu pridolazi još i to, što osobito za kontrolu toga poslovanja imovnih obdiua ne postoje specificirani propisi, nego se ono, što nije posebno propisano, ima provesti prema nauci o računoslovju i obdim propisima za zajedničke državne i zemaljske uredbe. Da se 8 toga s jedne strane računovodje, odnosno računopoložitelji imovnih obdina, a s druge strane oni, koji to poslovanje imaju kontrolirati, uzmognu s tim propisima upoznati, te time u praksu uvede korektno i jednolično uredovanje, nastojati demo u toku ove rasprave djelomice te propise sustavno poredati i obraditi. Cisti računi pokazuju u gospodarenju, kakav je polučen uspjeh u stanovitom razdoblju. Čestom se kontrolom ustanovljuje, da li su računi vodjeni u redu i da li se osnivaju na istinitim podatcima. Kontrola odkriva oštedenje imovine, koje je hotimice ili nehotice počinjeno. Valjanim de se pregledanjem unapred zapriečiti oštedenje imovine, a točnim će se izpitivanjem računa ustanoviti počinjena šteta. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 202 — Pregledavanje imovinskog stanja u naravi na licu mjesta, naziva se škontracijom. S jedne strane, da kontrola može u svako doba ustanoviti izpravno stanje imovine, a s druge strane, da se ne zaboravi, dužna je blagajna imovne obdine svaki poslovni slučaj, čim 86 dogodi, odma unieti u blagajnički dnevnik pod posebnim člankom. Blagajne su dužne u odredjenom roku predložiti na izpitanje sve račune, obložene sa izvornim izpravama. Kontrola preuzimlje prispjele račune na temelju popisa odpreme, te jedan popis providjen zaporkom preuzeća vraća uredu, koji je predložio račune. Za krajiške je imovne obdine uvedena cenzura naredbom kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 8. ožujka 1883. broj 9167., te je odredjeno, da gospodarstveni ured propisane blagajničke dnevnike i to: A) za imovno-obdinsku imovinu, B) za tudje novce i druge pologe i C) za lugarsku mirovinsku zakladu, vodi u dva primjerka, to jest jedni dnevnici su »pro domo« i drugi dnevnici u čistopisu ili izvoru. Mjesečni blagajnički dnevnici u izvoru, koji se na koncu mjeseca zaključuju i propisno podpisuju, imaju se do konca svakog narednog mjeseca na kr. zemaljsku vladu, odjel za unutarnje poslove, odpremati zajedno sa prepisima zapisnika o doznačivanju drva, žirovine i pase. Imovno-obdinski dnevnik ima se prije odpreme na meritornu cenzuru, kod gospodarstvenog ureda kontirati u svrhu točnog sastavka gospodarstvenog izkaza i računarskog zaključka. Svi dnevnici se moraju valjano i toČno sa svim odnosnim spisima (dokumentima) obložiti, a broj priloga na hrbtu označiti. Kod odašiljanja obloženih dnevnika ima se priložiti odpremni izkaz, na kojem računarski ured kr. zemaljske vlade potvrdjuje primitak obloženih dnevnika. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 203 — Nadalje ima gospodarstveai ured na meritornu cenzuru predložiti putem kr. vladinog odjela za unutarnje poslove, obloženi uporabni izkaz o šumsko-gojitbenim radnjama nakon izvedenja svih radnja i konštatovanja po upravitelju gospodarstvenog ureda na licu mjesta u prisustvovanju šumara, da su sve radnje valjano provedene Ako je prigodom izvadjanja osnovanih radnja nastala potreba, da se troškovni proračun prekorači, onda ima gospodarstveni ured prigodom podneska uporabnog izkaza na cenzuru, prekoračenje temeljito obrazložiti i pokride izvan proračuna zatražiti. Predlaganje izkaza o rukovanju i računskog zaključka, te našastara o zgradama i prometnim spremištima i inventara o naŠastarskim predmetima, na izpitanje, ima se takodjer obaviti putem vladinog odjela za unutarnje poslove i to do konca travnja za prošlu godinu. O uspjehu meritorne cenzure blagajničhih dnevnika i inih računa dostavlja kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove gospodarstvenom uredu opazke i nadopazke, a ovaj ima davati razjašnjenja i nadrazjašnjenja u ustanovljenom roku. U V. (poglavlju) odlomku naredbe od 25. travnja 1906. broj 27.711 odredjuje se ovo: Da se napose ujednostruči postupak kod izpitivanja mjesečnih blagajničkih dnevnika i putnih računa članova zastupstva i gospodarstvenih odbora, kao i činovnika imovnih obdina o vanrednom putovanju, odredjuje se još sliedede: »Računarski ured kr. zemaljske vlade imati će sve opazke i nadopazke na blagajničke dnevnike i putne račune, dostavljene mu na izpitanje po kr. zemaljskoj vladi, posebnim dopisom neposredno priobditi gospodarstvenom uredu dotične imovne obdine, koji de svoja razjašnjenja i nadrazjašnjenja takodjer neposredno podnieti računarskom uredu kr. zemaljske vlade Kada koji blagajnički dnevnik, odnosno putni račun konačno izpitan i uredjen, odnosno obredjen bude, izvjestiti će računarski ured o tom kr. zemaljsku vladu, odjel za unutarnje |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 204 — poslove, koja de to priobćiti gospodarstvenom uredu imovne* obdine uz povrat blagajničkih priloga, odnosno dotičnog putnog računa. Ako izmedju računarskog ureda kr. zemaljske vlade i gospodarstvenog ureda imovne obćine prigodom izpitanja blagajničkih dnevnika i putnih računa nastane priepor, koji se ne može medjusobno izravnati, tada može jedan i drugi ured za taj slučaj zamoliti posredovanje odnosno dalnju odredbu kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove". Proračun je glavna podloga za kontrolu, jer se na toj osnovi ima ustanoviti, da li su odobrene proračunske stavke pravodobno i u redu svrhi privedene. Na kontrolu spada: I. Izpitivanje računa. II. Računska parnica. III. Škontracija t. j pregledanje imovinskog stanja na licu mjesta. I. Izpitivanje računa. Izpitivanje je računa potrebno, da se ustanove pogrieške, koje nastanu bilo usljed neznanja, ili nehajstva odgovornih računopolagatelja, bilo hotimice da računopoložitelji neovlašteno izrabe svoj službeni položaj, te da se okoriste na štetu imovne obćine. Cenzuranti moraju posjedovati kvalifikaciju šumarske i računarske struke, te praktično u svakoj grani sudjelovati, da mogu uspiešno izpitivati račune. Cenzura vodi za račune očevidnik, u koji se unašaju svi^ podatci. Računska cenzura izpituje istinitost računskih stavaka tako, da se dovrši za svaku godinu do konca prvog četvrtgodišta naredne godine. Ne smije izpitivati računa onaj cenzurant,^ koji je u rodbinskom odnošaju sa računopoložiteljima, ili koji je provea- Skontraciju imovine. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 205 — Prigodom izpitivanja računa valja paziti na: 1. Izpilanje i pregledanje računa sa formalne strane; 2. izpitivanje pojedinih računskih stavaka i zaključaka; i 3. potraživanje zatajenog poslovanja. 1. Izpitanje i pregledanje računa sa formalne strane. Čim prispije račun valja ustanoviti, da li sliedi pravodobno iza ved prije predloženog računa, da li je na vanjskoj strani ubilježeno ime, prezime i čin odgovornih raČunopoložitelja, te broj priloženih dokaznica, da li su brojke čitljivo unesene, a sadržaj stavaka jasno i uredno napisan, da li je račun paginiran t. j . da li su listovi označeni rednim brojevima, da li su svi stupci sbrojeni, da li je račun propisno zaključen i podpisan po odgovornim računopoložiteljima. Račun se vrača na preinaku ili dopunjenje jedino onda, ako su pogrieške takove naravi, da se ne može provesti dalnje izpitivanje. 2. Izpitivanje računskih stavaka i zaključaka, te priloženih izprava. Ponajprije se ustanovi točnost prenosa imovine. Početni blagajnički ostatak mora biti točao prenesen iz prije predloženog računa. To se ustanovi tim, što se žurnalizirana prenosna stavka sravni sa blagajničkim ostatkom u mjesečnom zaključku prije predloženog računa. Obnalaz se označi poslovnim brojem uručbenog zapisnika, pod kojim je izpitan savezni i pred tim prispjeli račun, te to cenzurant potvrdi vlastoručnim podpisom. Nakon toga se kontrolira izneseno stanje sbrojnih iznosa i prenosa, te medjutim provedenih zaključaka, Izprave su dvovrstne i to naložne, koje dokazuju pravnost računske stavke i ovršne, koje dokazuju istinitost računske stavke. Izpitivanje izprava obavlja se uzporedo sa izpitivanjem pojedinih stavaka, Biljegovka se prekriži, glavna se obilježja |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 206 pođvuku virgulom ( \^ ). Pregledavaju se podpisi ovlaste«^ nih OBoba. Pokraj podpisa nepismenih stranaka mora biti znak križa, te podpis podpisatelja i još jednog svjedoka. Izprave od maloljetnih stranaka ili onih. koje stoje pod skrbničtvom, moraju sadržavati privolu ili odobrenje nadtutorstvene ili nadskrbničke oblasti. Svaka se izprava, koja je izpitana i u redu nadjena, providi znakom pravosti, naime prevuče ravnom crtom. Razumieva se, da je strogo zabranjeno rađiranje, kao i svaki izpravak na dokaznici. Ako se ali u blagajničkom dnevniku opazi očita pisarska pogrieska, to se može izpraviti tako, da ostane jasnom prvobitna ubilježba. Brojevno izkazane stavke moraju biti izpravne i dokazane sa doznačniih naredbama, ugovorima, namirama i protunamirama. Osobna se beriva činovnika i službenika gospodarstvenog ureda i šumarija izplaćuju na temelju izkaza obloženih sa propisno biljegovanim namirama. Izkazi se za beriva napose sastavljaju i žurnaliziraju za gospodarstveni ured, a naposeb za svaku šumariju. Obrazac je za izkaze C. i D. propisan naredbom kr. zemaljske vlade od 16. prosinca 1882. br. 47652. Nije opravdano zahtjevati od likvidatora, da obistimbene zaporke prema propisu i odbitku beriva u likvidacionalnoj knjigi A stavlja na one namire, koje prileže izkazu. Propisani je izkaz za beriva blagajnička izprava, a priložene su namire sastavni djelovi te izprave. Kad je izkaz beriva sravnjen i izjednačen u pogledu obistinjene izplate beriva i odbitaka u likvidacionalnoj knjigi A, suvišan je posao još po tredi put na namiri razvrstano označivati beriva i odbitke pojedince i ukupno, te nije propisan u naputku C k zakonu od 11. srpnja 1881. o krajiškim imovnim obdinaraa, a odnosi mnogo vremena. Osim toga prema §. 69. naputka C ima obistimbena zaporka označiti i izraziti onu svotu, koja se unaša u blagajnički dnevnik. Iz toga proizlazi, da mora biti ukupni likvidni iznos u izkazu beriva jednak onom u blagajničkom dnevniku i obistinhenoji knjigi H. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 207 — Likvidator sravni izkaz sa propisom beriva i odbitaka pojedinih učestnika provedenih na listu obistimbene knjige A. Svaku namiru redom izpita, a to označuje tako, da biljegovku precrta unakrst i glavne oznake kao svotu, pravni naslov tražbine, vrieme pripadnosti, naslov blagajne, datum i podpis podvuče virgulom, te izpod zaključka podpiše svaku izpitanu namiru. Za manjkavo biljegovane ili oštedenom biljegovkom providjene namire, sastavi nalaz za prikratu biljegovine i predloži nadležnom kr. poreznom uredu. Likvidiranje se obavi zajedno nakon sbrojnog iznosa u zaključku izkaza od beriva, sa likvidnom zaporkom. Izpod zaključka se naznače članci dnevnika, pod kojim su zaračunani u primitak odbitci. Iskaz beriva podpiše osim protustavnika i upravitelj gospodarstvenog ureda, da ne mora privremenom osoblju stavljati zaporke na namirama o izpravnosti pogodjene zaslužbine i trajanja službovanja. Samo one namire, u kojim se ne slažu potvrdjena beriva sa unesenim u izkazu, nakon što je sravnjen sa likvidacionalnom knjigom A, provide se izpod zaključka obistimbenom zaporkom. Isto se tako stavi obistinbena zaporka, kaa se pojedine namire odieljeno realiziraju. Zaporka sadržaje list (folio) knjige A. kvitirani i likvidni iznos, zatim pojedine odbitke. Svaka promjena ili nova doznaka beriva mora biti dokazana, s toga se zaključak gospodarstvenog odbora i naredba kr. zemaljske vlade u ovjerovljenom prepisu priloži prvoj namiri, koja se realizira. U beriva šumarskih činovnika spada plaća, stanarina, kad nema stana u naravi, putni paušal, ili pauial za uzdržavanje konja, odšteta za deputatno zemljište i za deputatni ogriev. Ako se daje deputatno zemljište i ogrievno drvo u naravi, tada prestaje novčani relutum. Plača se i stanarina izpladuje mjesečno, a paušali i deputati četvrtgodišnje unapried. Lugari osim plače i stanarine dobivaju kod njekih imovnih obina putni paušal i paušal za odielo. Osim spomenutih beriva dobivaju šumarski činovnici i lugari razne druge paušale, |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 10 <-- 10 --> PDF |
- 208 — kao što su pisaći paušal, stanarina za uredske prostorije, te odšteta za grijanje i čisdenje takovih. I ova se beriva izpla<$ uju mjesečno unapried. Odbitci se od beriva moraju pravodobno i izpravno zaračunavati, Izplata se beriva obavlja na prvi dan svakog mjeseca. Čim likvidator sravni pojedine izkaze beriva sa propisom beriva i odbitaka u likvidaeionalnoj knjigi A, unese tada sbrojne iznose u odredjene stupce svotnog (sumarnog) izplatnog izkaza prema odtisnutom obrazcu (vidi str. 209.). Kad sve unese, tada sbroji sumarni izkaz i uruči protustavniku. Polag njega provadja protustavnik beriva i odbitke u blagajničke dnevnike. U zadnjem stupcu izkazanu ukupnu svotu izvadi na dan izplate iz glavne blagajne, razvrsta, te razdieli prema naslovima. Rukovanje je novčanih vrednota najveće na dan izplate osobnih beriva, osobito kad pada izplata na uredovni dan, jer onda dolaze i druge privatne stranke. Sumarni izkaz nije propisan, ali je od velike praktične vriednosti, jer se prigodom sastavka odkriju i odma odstrane eventualne pogrieške, ako nastanu prigodom likvidačije. Zurnalizirauje se obavlja lahkoćom, pošto se uz malu pažnju ne može uvući pogrieška. S toga je potrebno, da ga svaki gospodarstveni ured uvede, te da po jedan primjerak priloži svakog mjesera medju blagajničke priloge, jer će jednako dobro poslužiti cenzurantu prigodom izpitivanja računa. Gdje se sastavlja sumarni izk&z, razumieva se, da nije potrebno u zaključku pojedinog izplatnog izkaza naznačiti članke dnevnika, pod kojim su odbitci zaračuuani u primitak. Prema §. 7. zakona od 11. srpnja 1881. obvezani su šumarski činovnici prigodom prvog namještenja i prigodom svakog promaknuća u veću plaću, ostaviti jedan dio plaće, u korist zajedničke mirovinske zaklade. Ovakav se ostavak odmjeri kod prvog namještenja sa jednom trećinom ostatka plaće preostalog nakon odbitka svote od 600 K; a kod svakog promaknuća sa jednom trećinom iznosa, kojim je plaća povišena. Odplata je redovno u 12 jednakih mjesečnih obroka, a iznimice na |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 11 <-- 11 --> PDF |
- 209 at M N 03 o S - 1 «.,d. .„3 . - To;iqpo inđn^fi - p "i ! <« ujBSnj sqoiL) W «t-i sonuđ iniopag M souuđ inCi3in9x P % ! ca o Aonip sonuj ´^^ N 8nBjqBZ =* 9n3qpn8 bd B^mAonip ^-H 9qo[0 i i t^ «M -Aonij 9inA9praBf i i biil Ct-I BnuTJAioax u; o P » ! > co «AU9q =*-! qpi?n8iđ BpBn^B^j M BAOJ e+H đn2[ez Bz souuj !^ npB[đ 130 i´^ Binfnpgid ^BJAOJ iVij 1 :^8ncij feSBig 1 1 .... — 1 Bqrojsuj — ´3 1 t 1 o i ´^ o i:] a 3 a a, a P lA 1,1 1,1 -o o 11 1 i i a >o 03 « .2, -H 1 1 i < s Bžojud Cojg ( |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 210 — .il^ippBiMllwMt>p molbu pojedinca može kr. zemaljska vlada dozvoliti uplatu «20 mjesečnih obroka, Odplatui se obroci uztežu redovno o u kr. hrv.-slav. zemaljsku blagajnu. Osim ovih prinosa doprinašaju ircovne obdine u rečenu zakladu 107o izoos sveukupnih činovničkih plada, koji se svake godine u proračuna osigura i najednom uplati u kr. hrv.-slav. zemaljsku blagajnu u Zagrebu. Činovničkom mirovinskom zakladom upravlja kr. zemalj. vlada istim načinom, kao i učiteljskom obskrbnom zakladom.. Službene se takse činovnika i službenika imaju odpisati, ako državni ili zemaljski činovnik ili službenik umre, bude umirovljen, ili u obde iz službe izstupi (§. ii. odpisa financijalnog ministarstva od 4. kolovoza 1858. sadržan u drž. zak. listu br. 116. g. 1868. str. 116. nar. kr. zem. vlade, odio unutarnji broj 11503. ex 1886.). Takse (odredbine) ne plaćaju privremeno namješteni činovnici (Dopis kr. financijalnog ravnateljstva u Zagrebu od 1. svibnja 1872. broj 6079. Naredba kr. zem. vlade, odio unutarnji br. 1691. ex 1872.) . Svi su šumarski činovnici dužni polag ustanove §. 9. citiranog zakona položiti jamčevinu u iznosu jednogodišnje plaće. Usljed molbe se iznimice rieše dužnosti polagati jamčevinu šumarski pristavi dodieljeni taksaciji, obzirom na okolnost, što obavljaju takove poslove, koji ne stoje u savezu sa novčanim rukovanjem. (Naredba kr. zem. vlade, odio unutarnji broj 5685 i 95236 ex 1904.; broj 11468 i 20620 ex 1905., te br. 14401 ex 1906.). Jamčevine se podmiruju u gotovom novcu ili u vriednostnim papirima, sposobnim za jamčevine te prema burzovnom tečaju od dana njihovog položenja, Vriednostni se papiri poput ostalih žurnaliziraju u nominalnoj vriednosti i pohranjuju u glavnoj blagajni imovne obćine. Na molbu pojedinca može kr. zemaljska vlada dozvoliti, da se podmiri službovna jamčevina ostavci od plaće u 36 jed-nakih mjesečnih obroka. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 13 <-- 13 --> PDF |
- 211 — Tražbine krajiške imovne obdine protiv njenih činovnika, koje se izvode iz službenog odnošaja, imadu se utjerati administrativnim putem i bez utjecaja suda u smislu zadnje alineje spomenutog §. 9. u savezu sa previšnjim riesenjem od 8. kolovoza 1834., proglašenim odpisom dvorske komore od 1. prosinca 1834. i previšnjeg riepenja od 11. prosinca 1841., proglašenog odpisom dvorske komore od 3. siecnja 1842. broj 60G93. (Naredba kr. zem. vlade, odio za unutarnje poslove od 1. prosinca 1907. br. 68195). Prema zakonu o stegi ovršnog prava kod ovrha radi novčanih tražbina od 18. siečnja 1883. (Vidi: Sbornik 1883. komad VI. str. 237,) mogu se u ovrhu uzeti plaće i mirovine do jedne tredine, uz ograničenje, da ovršeniku ostane u pladi netaknut godišnji dohodak od 1600 K., a kod mirovina dohodak od 1000 K. Gospodarstveni ured ima prosuditi, da li se ovrha prema zakonu može provesti ili ne, te na temelju sudbene odluke provesti dozvoljenu ovrhu, a ne treba čekati´ posebnu molbu vjerovnika za realiziranje ovrhe. Ovrha radi uzdržavanja supruge, djece ili roditelja ovrše nikovih čini iznimku, te se može dužnikova plada zaplie niti do 600 K., a mirovine bez svakog ograničenja. Za suspendirane činovnike ima se u slučaju razstave, ovrha za suprugu izvadjati od alimentacije (Naredba kr. zem. vlade, odio unutarnji od 9. travnja 1906. broj 19627.). Suspendiranom šumarskom činovniku pripada odšteta za izradbu i dovoz deputatnog ogrievnog drva, jer je to sastavni dio stanarine, pa kad ostaje ciela stanarina, tad ga ide i taj accessorium. Relutum za deputatno zemljište daje se uredniku, da lakše drži konja, te je u uzkom savezu sa paušalom za uz državanje konja. Suspendirani urednik ne uživa paušal za uz državanje konja, ni deputat za zemljište, s toga to pripada njegovom zamjeniku (Naredba kr. zem. vlade, odio unutarnji od 2ii. listopada 1899. broj 63174.). Svaka imovna obdina, osim petrovaradingke. ima svoju´ lug irsku mirovinsku zakladu. Aktivnom je proglašena jedino |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 212 — lagarska ruirovinska zaklada gjurgjevačke imovne obćine, te se lugarima i njihovim udovama i sirotama odmjeruje ob^krbnina po zakladnim statutima. Dok se ostale zaklade ne proglase aktivnima, odmjeruje se u području ostalih imovnih obdina obskrbnina po zakonu od 10. ožujka 1892, o umirov- Ijivanju i obskrbi zemaljskih urednika i službenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, te njihovih udova i sirota. Lugari upladuju u zaklade prema statutom temeljnu glavnicu jednom za uviek u iznosu od 100 do 200 K i redovne mjesečne prinose po 2 do 4 K. za vrieme aktivnog službovanja, Obročni se prinosi uztežu redovno od plade, te se sa eventualnim lugarskim globama zaračunavaju u dnevnik 1 ugarske mirovinske zaklade. — Imovne obćine u proračunu osiguravaju različito ustanovljen prinos i svake godine uplaćuju najednom u takovu zakladu. -^ Savezno je sa ustanovom §. 32. zaa. čl. XXIX . g. 1875. odredjeno naredbom kr. z maljske vlade od 21. prosinca 1900, broj 85122, da gospodarstveni ured tečajem siečnja svake godine predloži nadležnom kr. poreznona uredu izkaz u dva primjerka, u kojem valja navesti ; a) Ime i prezime urednika i službenika, te umirovljenika i udova. Čije redovne plaće mirovine i milostinje dosižu ili premašuju iznos od 200 K godišnje; b) iznos godišnje plaće ili mirovine; i c) iznos odmjerene tecivarine. Odmjerena se. tecivarina ima odbitkom od plaće ili miro vine u jednakim mjesečnim obrocima ubrati i koncem svakog mjeseca kr. poreznom uredu uz protunamiru odpremiti, dočim propisivanje iste u likvidacionalnoj knjigi ima usliediti na temelju jednog primjerka izkaza, kojeg će porezni ured nakon odmjerenja povratiti gospodarstvenom uredu. Glede nastalih promjena svake godine ima se glavnom izkaza priklopiti pripisni i odpisni izkaz, Podjedno imaju gospodarstveni uredi, da ovjerovljeni prepis obredjenog izkaza priposalju računarskom uredu kr. zemaljske vlade službene porabe radi. Putne pristojbe članova gospodarstvenog odbora i zastup. stva imovnih obćina, te šumarskih činovnika i lugara uredjene |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 213 — su posebnim propisima, a ne napominju se s razloga, što su vrlo različite, te što je nade, da de se na.skoro poboljšati i jedinstveno urediti prema današnjim poskupljenim životnim namirnicama. Predujmovi se u ime putnih troškova izpladuju zaokruženo u čitavim krunama do Vs aproksimativno proračunanih troškova. Privremene namire za predujmove vidimuje upravitelj gospodarstvenog ureda u znak doznake. Zaslužbine se dnevničara za pisarniČke poslove u gospodarstvenom uredu i šumarijama, te lugarskih pomodnika ili zamjenika za odsutne lugare, bilo radi vojne dužnosti ili dopusta, ustanovljuju pogodbom obzirom na sposobnost i mjestne prilike. Ovakove se zaslužbine izpladuju uz namire, koje se unesu u redovni mjesečni izkaz beriva, a kada se napose izpladuju, ima upravitelj gospodarstvenog ureda za namještenike u gospodarstvenom uredu i upravitelj kotarske šumarije za namještenike u području šumarije, zaporkom u namiri potvrditi izpravnost pogodjene zaslužbe i obavljenog službovanja. Stvarni se izdatci preliminiraju svake godine u proračun pod naslovom redovne potrebe, kao za pisade stvari, za ogriev i razsvjetu, za najamninu uredskih prostorija, za nabavu pokudtva, za nabavu knjiga i tiskanioa, za podmirbu pristojba za oglas dražba, jeftimba i natječaja i t. d. Stvarni se izdatci realiziraju na temelju razredno biljegovanih namira. Sve račune o nabavljenim ili popravljenim predmetima ima urednik, koji ih naruči, ili organ, kojemu su predani na porabu, u zaporki potvrditi, da su predmeti u redu prispjeli, te naznačiti redni broj našastara, pod kojim su uneseni. Ovlašteni urednik jamči imovnoj obdini ovom potvrdom za kolikodu, kakvodu i točnost preuzeda. Pristojbe za poštarinu izpladuju se na dostavnu knjigu, u koju su unesene i potvrdjene uredovnim pečatom i podpisom poštanskog činovnika. Najamnine za uredske proistofije izpladuju se na temelju najamnih ugovora, koje je sklopio gospodarstveni odbor, a pO´ tvrdila kr. zemaljska vlada. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 214 — Šumsko gojitbene radnje, radnje oko reambulacije i taksacije, obavljaju imovne obćine u vlastitoj upravi, te se podmiruju gotovinom, a insolventni štetočine! odradjuju u naravi za odpis njihove dužne šumske odštete. — Izplata se provadja na temelju uporabnih izkaza sastavljenih u smislu §. 41. naputka C i prema novim obrazcima, propisanim naredbom od 16. veljače 1898. broj 1468. Uporabnim izkazima prilažu se propisane dokaznice kao platežniee, odradtii izkazi, namire i pohvalbeni zapisnici, ili potvrdnice odobrenja. Gradnje šumskih puteva, zgrada i drugih prometila izvadjaju poduzetnici prema sklopljenim ugovorima sa gospodarstvenim odborom, koje ugovore odobrava kr. zemaljske vlada. Zaslužbina se izpladuje prema ugovorenim uvjetima na temelju obračuna, kojem se prilaže pohvalbeoi zapisnik o valjanosti izvedenih radnja. Državni porez dospijeva na platež u prvoj polovici svakog četvrtgodišta. Na uplate se prije dospielog roka priračunavaju naknadni kamati, a za podmirbu iza dospielog roka prirezuju se zatezni kamati. Na naknadu zateznih kamata imaju se prigodom cenzure pritegnuti odgovorni raćunopoležitelji, koji propuste pravodobno podmiriti poreznu dužnost. Državni porez uplaćuje se u blagajnu kr. poreznog ureda na temelju uredovnih namira ili poreznih knjižica, u kojima je za svaku godinu označena porezna dužnost, Sve dotle, dok se ne propiše tekuda porezua dužnost, vrijedi za temelj odplate lanjska rezna dužnost. Propis i podmirba obdinskog i školskog prireza opisana je ved u posebnom članku u broju 11. i 12. Šumarskog lista za prosinac 1908. Kako se odmjeruje i podiže obskrbnina imovno-obdinskih činovnika, službenika, njihovih udova i sirota, opisano je u Šumarskom listu za lipanj i srpanj 1907. Isto tako je biljegovanje opisano u Šumarskom listu za prosinac 1906., a odtisnuto je i u Šumarsko-lovačkom koledaru, kojeg izdaje i uredjuje kr. zem. šumarski nadzornik I. razreda Andrija Borošid. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 215 — Stipendije se i podpore podieijuju na temelju zaključka gospodarstvenog odbora, kojeg potvrdjuje kr. zemaljska vlada. Doznacna se naredba priloži u ovjerovljenom prepisa prvoj namiri, na koju je štipendij izpladen. Takovu namiru kao i naredne vidimuje nadležno ravnateljstvo u znak, da stipendista napreduje u nauku, jer mu se u protivnom slučaju obustavi dalnje uživanje stipendije. Stipendije se izplačuju mjesečno unapred na razredno bi- Ijegovanu namiru stipendiste, a mogu se izplatiti na uredovnu namiru ravnateljstvu zavoda za cieli semestar. Ravnateljstvo tada obavlja mjesečnu izplatu na biljegovane namire. Obustavili se stipendija tečajem semestra, ma bilo s kojeg razloga, tad se uz protunamiru ostatak odpremi u blagajnu gospodarstvenog ureda. U primitak se imaju za dobe zaračunati svi propisani prihodi i eventualni zatezni kamati. Šumske pristojbe za prodane proizvode, gradju, gorivo, pašu i žirovinu zaračunavaju se na temelju doznačnih zapisnika, u kojima je naznačena količina i novčana vriednost prodanih šumskih proizvoda. Doznačni zapisnici izpitaju se u brojevnom pravcu, a u pokrajnom se stupcu stavaka naznače svote i Članci blagajničkog dnevnika imovno-obdinske imovine, pod kod kojim su zaračunane u primitak. Utržci polučeni dražbenim putem od zaplienjenih šumskih proizvoda, zaračunavaju se u dnevnik imovno-obdinske imovine na temelju dražbenih zapisnika. Provadjanje dražbenih razprava propisuje § 94 naputka C. Svaki dražbeni zapisnik osim šumara i lugara podpisuju i dostalci. Dražbeni se zapisnik mora providiti zaporkom odobrenja. Gdje je ponuda ravna ili veda od izklične ciene, vlastan je gospodarstveni ured odobriti dražbeni zapisnik. U slučaju, kad se ne poluči izklična ciena, ima se izhoditi dozvola od kr. zemaljske vlade, da se može prihvatiti ponuda. Oružnicima, financijalnim stražarima i drugim službenicima, koji ne služe u imovnoj obdini, te po svom zvaničnom položaju |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 216 — nisu dužni šumske kvarove potražiti ili najaviti, pripada na ime uhvatnine četvrti dio polučenog čistog utržka kad zapliene kriomčarene šumske proizvode. (§. 66. šumskog pravilnika 1860. — k. k. Armee-Verordnungsblatt 1860. S. 127. Naredba kr. zem. vlade, odio unutarnji od 11. srpnja 1892. br. 59192. ex 1891.) Uhvatnina se izpladuje na razredno biljegovanu namiru, koja se prilaže dražbenom zapisniku. Zakupnine se zaračunavaju na temelju zakupnih ugovora za šumska zemljišta, za nuzgredne šumske proizvode (sišku i gubu), za lovišta i slične prihode, koji se izdavaju u zakup Takovi se ugovori prilože u ovjerovljenom prepisu kao prilog blagajničkom dnevniku, da se konstatira pravilnost i dospielost ugovorene zakupnine. Odštete za šumski kvar podmiruju se u gotovom novcu ili se odpisuju. Uplate se u gotovom zaračunavaju na temelju imenične položnice ili onakove, koja glasi na svotni iznos. U imeničnim su položnicama stranke poimence navedene sa uplaćenom odštetom bilo u obćinskom poglavarstvu ili gospodarstvenom uredu. Obične položnice imaju sadržavati zaporku onog ureda, koji ih izdaje, da je naznačena svota istovjetna sa ukupnim iznosom imenične položnice. Šumske se odštete odpisuju insolventnim štetočincima, koji odradjuju u naravi za svoju dugovinu kao nadničari prigodom izvadjanja raznih šumskih radnja, zatim razne neutjerive tražbine. Odradjene se šumske odštete provadjaju u izdatak u dnevniku imovno-obćinske imovine na temelju odradnih izkaza ili protunamira, kao zaslužbina za obavljenu radnju, te se odma pod narednim člankom zaračunavaju u primitak kao odplata dužne šumske odštete. U odradnim izkazima su stranke poimence naznačene sa zaradjenom svotom, dočim je u protunamirama zaporka, da je naznačena svota istovjetna sa odradnim i odpisanim iznosom odradnog izkaza. Neutjerivima se smatraju propisani dugovi onih štetoČinaca: a) koji su pomrli, a nisu ostavili nikakova imetka, te nemaju izravnih potomaka, koji bi se mogli pritegnuti na platež, a ako su siromašni, na odradjivanje u naravi; |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 217 b) koji su se izselili, a nisu ostavili imetka, niti im sepotraživanjem moglo ustanoviti sadatije boravište ;. c) koji su puki siromasi, te radi dokazana golema siromaštva ne mogu gotovim podmiriti dužne šumske odštete, a pored posvemašnje staračke nemodi ne mogu steći potomaka, niti mogu duga odraditi u naravi. Prema tomu nastavljene izksize izpita ovrhovoditelj na licu mjesta prigodom provadjanja ovrhe, te obloži negativnim pljenitbenim zapisnicima, k je mora vidimovati obćinsko poglavarstvo, zatim župni ured, ili parohijalno zvanje, ili rabinat. Tako uredjeni izkazi iznesu se na pretres pred zastupstvo^ koje na temelju obrazloženja stvori zaključak, da se upitne tražbine odpišu izkazanim iznosom, Cieli predmet predloži tada gospodarstveni ured na izpitanje i odobrenje kr. zemaljskoj vladi. Na temelju vladine naredbe sa svim izpravama glede odobrenog odpisa, stave se takove pasivne tražbine u izdatak u blagajničkom dnevniku, te istodobno zaračunaju u primitak pod narednim člankom kao odpisane tražbine dužne šumske odštete. Za ubrane šumske odštete, koje pripošalju občinska poglavarstva, pripada obdinskim organom za uderivanje različito, za nekoje imovne obdine od 5 do 157o-ni iznos od ukupne svote, te im se izpladuje na razredno biljegovane namire, koje vidimuje nadležno obdinsko poglavarstvo. Svi se novčani suvišci imovne obdine, pretekli nakon pokrida tekudih troškova, upotriebljuju za nabavu vriednostnih papira navedenih u naredbi kr. zemaljske vlade od 3. studenoga 1882 broj 14895. Nabavljeni se vriednostni papiri vinkuliraju i pohranjuju u kr. hrv.-slav. zemaljskoj blagajni u Zagrebu, napose za svaku imovnu obdinu kao nepotrošiva šumska glavniba. Na kamatne arke od vinkuliranih vriednostnih papira podiže gospodarstveni ured svake pol godine dospjele kamate, te na temelju dopisa ili protuuamire zaračunava u primitak u blagajnički dnevnik kao redovni prihod. Na temelju naredbe kr. zemaljske vlade, kojom se gospodarstvenom uredu saobduju 17 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 218 izžriebarii ili na novo nabavljeni vriednostni papiri za nepotrošivu šamsku glavnicu, žurnalizira gospodarstveni ured takove provedbom u dnevniku imovno-obdineke imovine, te izvorne naredbe pohrani kao dokaznice imovinskog imetka u tresoru glavne blagajne, a ovjerovljene prepiše upotriebi kao blagajničke priloge. Omanji novčani iznosi potrebni za pokride tekude potrebe, ulažu se u domade sigurne novčane zavode, te se uložna knjižica providi zaporkom, da se uložak izpladuje jedino na uredovne namire gospodarstvenog ureda. Glavnice lugarske mirovinske zaklade takodjer se ulažu u pupilarno sigurne vriednostne papire, koji se odma prigodom nabave vinkuliraju, te pohranjuju u blagajni imovne obdine. Osim toga izdaje lugarska mirovinska zaklada zajmove privatnim strankama uz hipotekarnu sigurnost na prvom mjestu. Pri tom se posveduje osobita pažnja, da redovno unilaze dospjeli kamati, kako nebi zastarom propali na štetu lugarske mirovinske zaklade. Drvotržci i poduzetnici polažu jamčevine na sklopljene prodajne, najamne, gradjevne i druge ugovore u lO´/o iznosu od ugovorene svote u gotovom novcu, ili pupilarno sigurnim vriednostnim papirima, koji imaju prometnu vriednost. Vinkulirani vriednostni papiri (bez kuponskih araka) nemaju prometne vriednosti, te nisu prikladni za jamčevine. Manje jamčevine u uložnicama novčanih zavoda bez ikakove zaporke, vriede samo uz punomod vlastnika uložnice, kojom opunomoduje gospodarstveni ured, da može uložak podidi u svako doba. Kuponi se od trgovačkih i činovničkih jamčevina odrežu baremj jednom na godinu i uruče uz potvrdu vlastnikom. Potvrde o zadnjim dospjelim i izdanim kuponima prilažu se medju vriednostne papire vlastnika jamčevine. Kada poduzetnik ili drvotržac udovolji ugovorenim uvjetima, zatraži potvrdu od gospodarstvenog ureda ili kotarske šumarije, te na temelju takovog certifikata i sa 1 K biljegovane namire ili potvrde, u kojoj na zaključku naglasi, da nema nikakove daljne tražbine protiv imovne obdine, može podidi svoju jamčevinu iz blagajne gospodarstvenrg ureda. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 219 — Mjesečni se zaključak blagajničkog dnevnika provadja prema naredbi kr. zemaljske vlade od 14. rujna 1891. broj 12.219, te se posije zaključka razvrstano navedu vriednostni papiri pohranjeni u blagajni imovne obdine, a posebice vriednostni papiri od nepotrošive šumske glavnice, koji su pohranjeni u kr. hrv.-slav. zemaljskoj blagajni u Zagrebu. 3. Potraživanje zatajenog poslovanja. Potraživanje se obavlja inkontiranjem ili ovjerbom, sustavnim zaračunavanjfm, osobito izkazivanjem aktivnih i pasivnih zaostataka, te svestranim izpitivanjem poslovanja odgovornih urednika. Namira nije dovoljan dokaz za priznanje izpravnosti, ved je potrebno inkontiranje. Inkontiranje je sravnjivanje vedih izdataka, koji su preneseni u primitak u drugi račun iste ili koje druge blagajne. Inkontiranje dokazuje, da izdatak ili primitak u jednom računu (blagajničkom dnevniku) odgovara pravodobnom i valjanom primitku ili izdatku u drugom računu. Inkontiranje zametne onaj cenzurant, koji naidje u dnevniku na izdatak Medjutim nije riešen dužnosti, da sastavi izkaz inkontiranja drugi cenzurant, koji naidje na odgovarajude primitke. Inkontiranje se označi datumom i člankom, a suglasje, te dobu izdatka i primitka potvrde cenzuranti podpisom i kraticom ink. (iukontirao) pokraj iznosa u blagajničkom dnevniku, kada je blagajnički dnevnik u istom uredu. Ako li je blagajnički dnevnik u drugom uredu, tad cenzura sastavi i pošalje posebni izkaz sa potrebitim podatcima, kojeg drugi ured providi člankom i podpisom, te u roku od 14 dana povrati prvobitnom uredu. Opažene se nesuglasice prigodom inkontiranja odstrane shodnom odredbom, dočim se sumnjivi slučajevi prijave kr. zemaljskoj vladi. Za izkaze inkontiranja vodi se posebna očevidnost i nakon 14 dana požuruje povratak. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 220 — Najveće zloporabe i pronevjerenja su odkrivena inkoutiranjem, te kontrolom sbrojtiili iznosa i prenosnih stavaka. Osobita je s toga briga cenzuranta, da ove dužnosti pomno izpunjava. U sustavnom zaračunavanju bdije cenzurat nad tim, da li su sve pristojbe došle do podmirbe. Ako ima nepodmirenih primitaka, tad se izpituju razlozi za takove zaostatke. Naročito valja paziti, da li su provedeni svi poslovni slučajevi, koji su odredjeni jednom doznakom. Glavno je sredstvo za potraživanje pokusna i svestrana individualna likvidacija. Prema odredbi se pozovu pojedine ili sve stranke, koje su u poslovnoj svezi, te se ustanovi prema izdanim izpravama po odgovornim organima, da li su u pravo vrieme točni iznosi zaračunani. Izpitani se računi provide zaporkom, koja sadržaje stranu očevidnika (knjiga za očevidnost stanja prispjelih te izpitanih računa), broj uručbenog zapisnika i polučeni uspjeh cenzure. Za izpitane i u redu nadjene račune izvjesti se kr. zemaljska vlada, da izda absolutorij (konačno riešenje) odgovornim računopoložiteljima. 11. Računska parnica. Provadjanje ustanova računskog parbenog prava spada u dužnost organa, koji upravljalju imetkom, te su obvezani polagati račune i nositi za isti karnostnu i materijalnu odgovornost. Sve prispjele realizovaue, te izpitane i u redu nadjene računske izprave budi kojeg imena, moraju se probušiti okruglim šnpljim željezom na shodnom mjestu tako, da se ista izprava ne može ponovno realizovati (nar. 11, svibnja 1874. br. 6665). Za svaku se računsku granu izdaju opazke u obliku upitaka. Računska se parnica povede na one račune, koji ni^unadjeni u redu |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 221 — Manjkave se stavke obilježe u daevaiku pokraj iznosa sa M (manisano), ili sa O (opaženo); ili sa NB (nota bene). Cenzura iznese takove slučajeve u opazke. To je razpravni spis, koji se odpremi računopoložiteljima na razjašnjenje. Ako li se razjašnjenjem dovoljno ne odstrane manjkavosti, tad se sastave nadopazke, na koje slijede nadrazjašnjenja. Dvokratnom takovom izmjenom razpravnih spisa medju cenzurom i odgovornim računopoložiteljima završuje se računska parnica. Nakon cenzure vračaju se prilozi gospodarstvenom uredu na pohranu. (Naredba kr. zem. vlade, odio unutarnji od 10. travnja 1902. broj 25761), Opazke t^adržaju u glavi broj uručbenog zapisnika, naslov, te naziv blagajničkog dnevnika i razdoblje, za koje je položen, zatim čin, ime i prezime odgovornih računopolagatelja. Nakon toga se napisu manjkave stavke svaka pod posebnim rednim brojem ili §om, a u zaključku se prema naravi predmeta odredi za razjašnjenje rok od 14, 30, 60 do 90 dana. Svaka manjkava stavka se samostalno razpravi. U sastavku se mora jasno i kratko izraziti manjkavost stavke. U opazkama, niti u razjašnjenju ae smije se izticati sumnjičenje, prikorivanje, osobni napadaji, ni nikakove uvriede. Računopoložitelji ne smiju držati, da opazke nose osobni žalac, već da ih kontrola sastavlja radi opravdane zaštite interesa imovne obdine i stranaka, koje stoje u poslovnoj svezi sa imovnom opčinom. Čim koji ured primi opazke, dužan je primkom potvrditi primitak računarskom uredu. Razjašnjenje mora biti kratko, strogo se valja držati predmeta, te pravodobno i izcrpivo odgovoriti. Ako se niti u nadrazjašnjenju ne odstrane manjkavosti, tada cenzura sastavi očitovanje na kr. zemljsku vladu, da prema stanju predmeta odluči naknadu ili povratak. Gospodarstveni ured je dužan razjasniti opazke u slučaju, kad od računopoložitelja tamo samo jedan služi, a da su svi drugi premješteni. Ako li su svi računopoložitelji premješteni, tada |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 222 — gospodarstveni ured priobdi osnovu razjašnjenja svakom pojedinom računopoložitelju, koji to potvrdi primkom i sastavi razjašnjenje te povrati putem istog ureda. Odštetu iza umrlog račanopoložitelja nosi oatavina do iznosa baštine, solidarno sa ostalim na životu. Za umrle, duševno ili tjelesno nesposobne računopoložitelje daju razjašnjenje nasljednici, ali nisu odgovorni za posljedice. Ako je u opazkama odredjeni rok premalen, mogu računopoložitelji tražiti produljenje i u slučaju uskrate mogu uložiti utok na kr. zemaljsku vladu. Ako raćunopoložitelji u odredjenom roku ne podaesu razjašnjenje, tada su manjci mučke priznati, te se oglušnom odlukom presude na naknadu. Nakon oglušne odluke u roku od I5 dana može samo jednom predložiti opravdanje kr. zemaljskoj vladi onaj računopoložitelj, koji nije mogao pravodobno pružiti razjašnjenja radi neodklonive zaprijeke. Ako se uvaži opravdanje, odredi se novi rok za razjašnjenje, a kad se odbije, tada stupa u krijepost oglušna odluka. Pravomoćno osudjeni su dužni u opredijeljenom roku podmiriti naknade odredjenim načinom u odluki. U koliko se to propusti, pobire se naknada ovrhom. Svaka odluka sadržaje provedbuza slučaj pravomoćnosti. Na pladu, mirovinu i jamčevinu vodi se ovrha upravnim putem, a na ostalu imovinu i ostavinu putem nadležnog suda. Baštinici odgovaraju do visine nasljedjene ostavine. Naknada se provadja sudbenim putem na temelju pravomoćne osude. Za pogrieške podredjenih činovika ili namještenika imaju obvezani raćunopoložitelji pravo regresa na naknadu, u čem izriče odluku kr. zemaljska vlada. Ako podredjeni umru, nastupa pravo regresa u smislu privatno pravne — odredbe. Isto tako imaju pravo raćunopoložitelji tužiti sudu privatne stranke, kada u svoje vrieme nisu podmirile pristojbe usljed pogriešnog obračuna ili inog razloga. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 223 - Ako presudjeni na jednom ne mogu podmiriti naknade, tada mogu n roku od 15 dana, nakon što su primili odluku, moliti obročnu odplatu. Propuštanjem molbenog roka gubi se rečena pogodnost. Naknade se zaračunavaju pozivom na odluku ili opazke u dnevniku one grane, za koju su ustanovljene. Prigodom kvitiranja se u namiri uviek iztakne razlog uz propisne podatke nastale naknade, bilo usljed računske opazke ili odluke. Odluke se uručuju uz primku, koja se povrada u roku od 8 dana (>nom uredu, od kojeg je stigla. Dan uručenja odluke ne broji se u prizivni rok. Ako zadnji dan pada na blagdan ili nedjelju, tada iztiče rok u naredni radni dan. Ako se molba odprema poštom, mora biti predana uključivo do zadnjeg dana odredjenog roka. Molbe predane nakon minulog roka, ne razpravljaju se, ved odbijaju rreda radi. Cenzura vodi očevidnot rokova u očevidniku. Prispjele opazke su dužni računopoložitelji pomno čuvati pod ključem. Ako se opazke ne priobde d vrieme od 3 godine, nakon što je položen račun, nisu računopoložitelji obvezani na razjašnjenja i naknade osim čina, koji dira u kazneni zakon. U tom slučaju ih neriešava krivnje, niti izdani absolutorij (računska odriešnica). Štete, koje nastanu radi kasnog izpitivanja računa, naime kada se nakon što su računi preuzeti, propusti tečajem 3-juh godina izdati opazke, padaju na teret i odgovornost kontrolnih organa. III. Škontracija ili pregledanje imovinskog stanja na licu mjesta. Škontracija ima zadaču ustanoviti, da li je suglasno stanje imovine u naravi i u novcu, sa stanjem izkazrnim u računu. Škontracija se dieli u redovnu, slučajnu i iznenadnu. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— ´224 — Redovnu škontraciju vrši svake sedmice odgovorni upravitelj sa podredjenim urednicima, da se uvjere, da li stanje imovine u računima izneseno, odgovara stanju pohranjene imovine. Slučajnu škontraciju odredjuje kr. zemaljska vlada sa znanjem upravitelja gospodarstvenog ureda, povodom elementarne nepogode (vatre, poplave), ili u slučaju odkriveue kradje, provale, ili usljed promjene medju odgovornim računopoložite- Ijima, bilo povodom premještenja, dopusta ili umirovljenja. Iznenadna škontracija ima zadaću, da uz pregledanje stanja imovine ustanovi, da li rukovanje sa novcem ili inim dobrom teče prema postojećim propisima. Kr. zemaljska vlada odredjuje takovu u neopredieljenim* rokovima, a da za to ne doznaju odgovorni računopoložitelji. Izaslanik pazi, da nitko ne dozna za dobiveni nalog, a najmanje odgovorni računopoložitelji, ili pridieljeno im osoblje. Izaslanik putuje tako, da odma iza dolazka započme škontraciju, makar je istog dana ne može obaviti. Dobiveni nalog pokaže odgovornom upravitelju, da ga uvjeri, da je ovlašten provesti škontraciju. zatim odgovorne računopoložitelje upita, da li su svi poslovni slučajevi žurnalizirani, te pohranjene sve novčane vrednote i efektuirane sve odpreme? U koliko nebi sve bilo uredjeno, ima se odma provesti. Nakon toga se zaključaju sve blagajne, u kojima je pohranjena novčana vrednota. Ključeve i dvogubke od jedne brave zadrži izaslanik, a ostale ostavi upravitelju, zatim preuzme sve blagajničke dnevnike i račune, u koje se provadjaju imovinske promjene. Redom od zadnje škontracije ustanovi izpravnost prenosnih stavaka, te sravni dokaznice sa unesenim pi´omjeuama. Dokaznice potanko ne izpituje, jer to spada na cenzuru. Kontrolira izpravnost sbroja pojedinih stupaca i dalnjih prenosnih stavaka, te u koloni predmeta »intra magiuem« stavi zaključnu zaporku. Najprije se naznači početni i posljednji članak u škontraciju povučenih poslovnih slučajeva od mjesečnog svezka bla |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 225 — gajničkog dnevnika, a onda se u kratko izpuni dan, mjesecgodina, kada se je provela škontracija, dan i broj naloga, kojim je odredjena slučajna ili iznenadna škontracija, zatim se izkaže uspjeh prometa novčane vrednote i to u prvom redu primitak, u drugom redu izdatak, a izpod toga razlika kao ostatak, koli gotovog novca, toli i vriednostnih papira. Blagajnički ostatak ili preizdatak izpiše se slovima, te zaključnu zaporku podkriepe vlastoručnim podpisima odgovorni računopoložitelji i izaslanik. Za više se dnevnika sastavlja obnašašde, u koje se unese naziv od svakog dnevnika, blagajnički članci, koji su povučeni u skontraciju, sveukupni primitak, izdatak i ostatak ili preizdatak, kako pokazuje zaključna zaporka. Sbroj svijuh ostataka nakon odbitka eventualnih preizdataka, pokazuje stanje imovine, koje mora biti suglasno sa stanjem pohranjenim u blagajni. Cim se sastavi i zaključi obnašašde, započme izaslanik pregledati stanje imovine t. j . brojiti gotovinu i pregledati vriednostne papire i drugo dobro. Ključeve predaje redom od svake blagajne onomu, od kojeg je primio, zatim se otvori blagajna i prebroje se sve pohranjene novčane vrednote, koje popiše izaslanik. Urednik, koji vodi blagajnu, dužan je brojiti novčane vrednote, da se u slučaju manjka nebi izgovarao, da je nestao prigodom brojenja. Papirni novac, koji je prispio izravno iz austro-ugarske banke, te je providjen unakrst sa neoštečenim zametkom, nadalje kovani novac n originalnim vrećicama sa pečatom kovnice, ne broji se pojedince, već se uzme vrednost označena u zamotku. Zaraotci sbrojeni po odgovornim računopoložiteljima važu se i pokusno se prebroje. U blagajnu se pohranjuje samo ona novčana vrednota, koja je provedena u dnevnicima. Strogo je zabranjeno računopoložiteljima pohranjivati u blagajnu svoju ili tudju privatnu imovinu. O količini novca sastavi se novčanik i unese u obnašašče po vrsti i broju komada, a na koncu se iznese sbrojni iznos. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 226 — Svaki pojedini vriednostni papir pregleda izaslanik, te ustanovi, da li je providjen serijom i brojkom, zatim sravni brojeve sa izkazom vriednostnih papira, koji je pohranjen u tresoru medju efektima, te sadržaje popis svijuh vriednostnih papira. Od vinkuliranih vriednostnih papira pregleda kamatne arke, da li su pravodobno podignuti i u primitak zaračunani svi dospjeli kamati, a od vriednostnih papira, koji nisu vinkulirani, pregleda kamatne arke (talone i kupone), da li su dospjeli kuponi unovčeni, a na iztekle kupone, da li su na temelju talona nabavljeni novi kuponski arci. Pokraj kuponskog arka mora priležati potvrda vlastnika, kojotu potvrdjuje primitak zadnjih dospjelih kupona. Obveznice privatne naravi moraju imati zaporke o gruntovnom osiguranju. Prema dnevnicima popisu se vriednostni papiri u izkaze po naslovu, nominalnoj vriednosti i ukupnom iznosu, te se sbrojni iznosi unesu u obnašašde, kojemu se prilože izkazi o popisu vriednostn´h papira. Vriednostni papiri žurnaliziraju se po nominalnoj vriednosti, jer država jamci samo za nominalnu vriednost svojih i drugih vriednostnih papira, za koje je preuzela garanciju, te što se pladaju kamati prema nominalnoj vriednosti. Burzovna vriednost je podvržena promjeni. Ocevidnost takove vrednote morala bi se neprekidno izravnavati. Gdje je veda količina različitih vriednostnih papira, tamo nebi mogli svladati urednici takovo poslovanje, koje inače u normalnim prihkama uspješno vrše Imovina stvarne vrednote sravni se sa zaključkom stvarnog računa. Posije stanja imovine kontr> lira se vodjenje obistimbenih i likvidacionalnih knjiga. Godišnji zaključci pojednih proračunskih stavaka uzporede se sa zaključnim računima. U premjerbenim,. doznačnim i dražbenim se zapisnicima izpitaju pokusno obračuni, te sravne uplate i povrate pristojbe sa blagajničkim dnevnikom.. Riešenja novčanih spisa izpitaju se sa uručbenim zapisnikom, a nakon toga se ustanovi, da li su blagajničke prosto |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 227 — rije prikladne i prema propisom dovoljno osigurane protiv vatre i provale. Nadje li izaslanik prigovora dolazka novčane pošiljke priredjene za odpremu, to može jednu ili više otvoriti, da se uvjeri, da li sadržaju označenu količinu vrednote. Prispjeli a nezaračunani novac se propisno žurnalizira prije, nego li se zaključe blagajnički dnevnici. Za oštečene i krivotvorene se novce pozovu računopoložitelji, da ih zamjene sa odgovarajućom izpravnom vrednotom Ako se na škontraciji odkrije manjak, tad se po vlastitoj uvidjavnosti shodno odredi prema veličini vrednota. Za male se iznose do 50 K. pozovu računopoložitelji, da ih odma podmire. Dosiže li manjak 200 K, tad se sa računopoložiteljima ponovno pregledaju dnevnici i prebroje vrednote. Na zahtjev se odgovornim računopoložiteljima dozvoli kratki rok, da razjasne stanje. Ne odstrani li se ni tada razlika, tad se pritegnu na podrairbu. Ako manjak premašuje 200 K, podnese se prijava kr. zemaljskoj vladi i pričeka uputa. Odkrije li se dokazano pronevjerenje, tada se prijavi nadležnom kr kotarskom sudu, te osigura predbilježba na nepokretnu imovinu raČunopoložitelja, ako takovu posjeduju. Ujedno se nastoji bieg zaprieČiti. Ustanovi li se prigodom brojenja novčanih predmeta višak, to se zaračuna u primitak u dnevniku za tudje novce i druge pologe. Ako računopoložitelji naknadno opaze pogriešku, nisu vlastni izplatiti novac, već stanje razjasniti kr. zemaljskoj vladi, te zatražiti dozvolu, da svoje novce mogu podignuti. Ako li ne naidju na pogriešku, pričeka se dok prodje cenzura, pa de se u konačnom riešenju shodno odrediti. Nakon svega toga sastavi se škontralni zapisnik, u kojeg se unese uspieh škontracije, želje i molbe upravitelja i blagajničkog osoblja. Cieli se taj škontralni operat predloži kr. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 228 — zemalj. vladi sa posebnim izvješdem, u kcjem se izcrpivo opišu nedostatci i stavi predlog, kako će se odstraniti pronadjene manjkavosti. Ivan Orćević, kr. vi. rač. savjetnik. Šume i šumarstvo u Bugarskoj. Bugarska je zemlja vrlo šumovita. Pošto njezine šume zapremaju skoro 30% čitave površine, to ona spada medju najšumovitije zemlje Evrope, te medju njima zauzima četvrto mjesto. Polag najnovijih statističkih podataka čiiava površina bugarskih šuma iznaša 2,607.684 72 ha, od kojih odpada na državne šume 736.006*82 ha, na obdinske šume 1,395.942*11 ha, na školske, crkvene i manastirske šume 35,965*40 ha i na privatne šume 439.770*39 ha. Po tomu državne šume zapremaju Va. obdinske Va, a privatne šume skupa sa školskim i manastirskim ´/j čitave šumske površine. Posjedovni odnošaji šuma su se mjenjali godimice tako, da je danas teško barem i približno točno ustanoviti vlastništvo suma. Turski zakon nije poznavao vlastništvo šuma, osobito ne za Bugara, koji se je smatrao kao raja. Zato su se u tursko doba sve šume nalazile u rukama države, dočim je narod imao samo pravo uživanja. Dakako da ovo pravo nije bilo uredjeno ničim drugim, nego tradicijom, koja je dozvoljavala svakomu sječi i krčiti šume koliko god i gdje god mu je bilo drago. Privatno vlastništvo Bugara na sumu priznaralo se samo onda, kad bi se steklo kupom od Turaka. Nastupom ali bugarske samostalnosti znatno su se promjenili posjedovno-pravui odnošaji suma. Sve šume, koje su bile bliže napučenim mjestima, bile su proglašene kao obdinske, a zatim je vedina tih šuma jednostavnom podjelom ili usurpacijom, prešla u ruke privatnika. Kao državno vlastništvo ostale su jedino one šume, koje su se nalazile u visokim planimama, daleko od napučenih mjesta, te one šume, koje su bile vlastništvo čistih turskih sela, iz kojih su se Turci izselili, te tako odnosne šume ostale bez vlastnika. Tečajem vremena, te uplivom stranaka, koje su |