DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1909 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 216 — nisu dužni šumske kvarove potražiti ili najaviti, pripada na ime uhvatnine četvrti dio polučenog čistog utržka kad zapliene kriomčarene šumske proizvode. (§. 66. šumskog pravilnika 1860. — k. k. Armee-Verordnungsblatt 1860. S. 127. Naredba kr. zem. vlade, odio unutarnji od 11. srpnja 1892. br. 59192. ex 1891.) Uhvatnina se izpladuje na razredno biljegovanu namiru, koja se prilaže dražbenom zapisniku. Zakupnine se zaračunavaju na temelju zakupnih ugovora za šumska zemljišta, za nuzgredne šumske proizvode (sišku i gubu), za lovišta i slične prihode, koji se izdavaju u zakup Takovi se ugovori prilože u ovjerovljenom prepisu kao prilog blagajničkom dnevniku, da se konstatira pravilnost i dospielost ugovorene zakupnine. Odštete za šumski kvar podmiruju se u gotovom novcu ili se odpisuju. Uplate se u gotovom zaračunavaju na temelju imenične položnice ili onakove, koja glasi na svotni iznos. U imeničnim su položnicama stranke poimence navedene sa uplaćenom odštetom bilo u obćinskom poglavarstvu ili gospodarstvenom uredu. Obične položnice imaju sadržavati zaporku onog ureda, koji ih izdaje, da je naznačena svota istovjetna sa ukupnim iznosom imenične položnice. Šumske se odštete odpisuju insolventnim štetočincima, koji odradjuju u naravi za svoju dugovinu kao nadničari prigodom izvadjanja raznih šumskih radnja, zatim razne neutjerive tražbine. Odradjene se šumske odštete provadjaju u izdatak u dnevniku imovno-obćinske imovine na temelju odradnih izkaza ili protunamira, kao zaslužbina za obavljenu radnju, te se odma pod narednim člankom zaračunavaju u primitak kao odplata dužne šumske odštete. U odradnim izkazima su stranke poimence naznačene sa zaradjenom svotom, dočim je u protunamirama zaporka, da je naznačena svota istovjetna sa odradnim i odpisanim iznosom odradnog izkaza. Neutjerivima se smatraju propisani dugovi onih štetoČinaca: a) koji su pomrli, a nisu ostavili nikakova imetka, te nemaju izravnih potomaka, koji bi se mogli pritegnuti na platež, a ako su siromašni, na odradjivanje u naravi; |