DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Tisoki azgoj šume (vidi §. 16. naputka),« dožim sve ostalo,-što je u tomu odsjeku navedeno glede oplodo-e i preborne" BJeče 2a razliku od drugih načina sječe, spadalo bi u odsjek »Kaci n sječe « (vidi §. 19. naputka). Ovo smo morali spomenuti zato, da nam se ne bi prigovorilo radi toga, što i mi kod i z b 0 r a vrsti uzgoja govorimo 0 načinu sjeee. Mi to činimo zato, što i ovdje kocemo, da sliedimo onaj tok, kako je u gospodarstvenoj osnovi. U osnovi je propisana opio dna sječa i to s razloga, što ovaj način u ovom .slučaju navodao najbolje odgovara svrhi valjanoga gospodarstva i potrajnoga uživanja, te i fs razloga^ jfr da se je iskustvom u toj šumi dokazalo, da je preborni sjek nesliodaij riidi ot e š d aue kon tro le i znatno skupljega izvoza. Po našem mnienjn ne stoji prigovor glede otešćane kontrole, doeim prigovor .glede skupome izvoza dopuštamo ako se on-občenito uzme^ nu´U ovom konkretnom slučaju držimo, da se izTazlogaj koje čemoniže navesti, nije smjelo na to obarirati« U"neuredjenom šumskom´ ´gospodarstvu, u kojem se^ ne -vode bilježke 0 tomu gdje, kada i/ što je usječeno i gdje ne ima valjanoga, u naravi vidljivo obilježenoga gospodarskoga razdjelenja i gdje nisu sječi ne u gospodarstvenomu nacrtu uri, sane, a n naravi vidljivo obilježene (vidi §. 45. naputka), jeste bez obzira na to, da li se vodi čista, oplodna ili preborna sječa, nemoguča koli kontrola po sječnoj površini, toli. i ona po prihodu na .drvu-´ (vidi ,§. 46. naputka)«´ Tamo pako gdje´poBtoji valjano gospodarsko, razdjelenje u naravi, gdje su šječine i u.nacrtu i a naravi .vidljive i gdje se vode bilježke 0 tomu gdje, kada i što je usječeno, jeste u svako doba moguda podpuna^ kontrola bez obzira na to, koji način sječe se u dotičnoj šumi vodi, Vradamose sada na prigovor-glede skupljega izvoza iz preborniii šuma. Tu moramo naglasiti, da u gradskoj šumi.cianaS; izuzam^ spomenute glavne ceste^ valjanih izvoznih puteva takorekudi´ nema. To doduše nije ni malo laskavo za.prvu gradsku obdlnu u zemlji; ali je fakat sa kojim je g, sastavljač osnove |