DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 5     <-- 5 -->        PDF

^ 166 —


Zagreb-niti do :sada, nije iz Bvoje šume imao, zBatiiiili prihoda,
niti kod njegovog , inog Tolikog dohodka igra kakoyu , tslogu
pitanje »hoće li iz svoje šume- imati koju stotinn krana godišnje
manje ili više prihoda«:.


,.Nu i ovoj potonjoj svrhi^ naime nastojanju,, da grad iz
svoje šume dobije po mogućnosti i njeki novSani prihod, dalo
bi-?3e udovoljiti time^ kada ,bi.se umjesto produkcije ogrieva^ za
princip- budućega gospodarstva propisao uzgoj što vriednijih vrsti
drveća. U tu svrhu, morala bi se bukovina u nižim položajima^
što više pretvoriti, u hrastovinu.,. a prema gore, gdje stojbinski
odnošaji nisu povoljni za uzgoj hrastoviue, imalo bi se što većma
podupirati uzgoj i razvitak_ crnogorice, koju već i sama narav
izrazito podupire potiskivanjem do. sada vladajuće^ bukovine.


´Pri tomu ne bi se smjelo zaboraviti na uzgoj raznih eksota,
niti bi se smjelo šablonski´ sječi sve što . po redu dodje pod´
sjekiru, nego bi se pojedine liepe skupine i stabla imala,ostaviti
netaknuta u svrhu^ da prekinu monotonost i jednoličnost
jednakodobnih sastojina koje umaraju oko i duh gledaoca, te
sj^cu i ogoj uvjek voditi tako^ da uz ceste^ puteve i staze bude
uvjek što više hladovine.


.Ovakovim načinom . gospodarenja polučila .bi ,se sjedne
strane za planinare (turiste) i izletnike toli poželjna promjena
sastojina, a s druge strane uklonio bi se ne samo dosadanji,
deficit u šumskom .gospodarstvu, koji glasom računa na strani
207, i 208, dosada iznosi godišnje 820 K, nego bi se po vremenu
morao polučiti i znatan suficit. Konačno bi se obzirom
na okolnost, što ima mnogo zakržljalih i ^uslied sniegoloma pokvarenih
bukovihj a naročito hrastovih sastojina, koje bi trebalo
čim prije na novo kultiviratij polučilo takodjer ne samo
tOj da bi se mogao sječi osnovom predvidjeni etat, nego bi^ se,
on za prve decenije mogao znatno i povisitij čime bi grad
Zagreb i. UZ; napuštanje uzgoja sastojina za ogrieVj mogao iz
svojih šuma.kroz nekoliko decenija dobivati na pretek ogrievnoga
drva-


Prelazimo sada na sliedeći odsjek, na. „Gr os p od a r-.
stveno razdjelenje"* Tu se vidi da su u svrhu toga raz