DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 37 <-- 37 --> PDF |
^ 197 ^ Ispit je dovršen oa Kl travnja a položili su gg: Vjekoslav Buban jšurti računarski pristav ogulinske im= obćioe, Ivan Je´rbić protustavnik otočke im obeine i Pavle Petrovi ć blagajnički vježbenik ´petrovarađinske im. obćine, đočim je jedan kandidat Teprobovan. Elementarna nepogoda ajsljed paplave. -Zimus je vodostaj Dunava narasao le šumu zeui„-zaj. Erdut poplavio mjestimice \i visini od liO cm.-Za-ovog visokog vodostaja napravio se čvrst led, koji se je uz jedno i dvogodišnje sadjenice čvrsto držao. — Prije no -šio se je led počeo taliti, pao je vodostaj Dunava za 40 do 50 cm u dva puta, i kroz taj nagli ođticaj vođe spustio se je naglo dva puta led. Pošto je led bio čvrsto spoj´en sa sađjenicama, to je on sadjenice kad se je naglo spustio, na dva mjesta prelomib, tako da je veoma veliku -štetu nanio posadjenim 21 000 komada vrbovih sađjenica. Ovo-je "svakako veoma riedka prirodna ´nepogoda, ali tim žalastnija, "što je mnogo truda uloženo oko pošumljenja šume z. zaj. Erdut, koje je radi čestih poplava i onako veoma tegotno« Polomljene sadjenice stavljene su na panjj odnosno po mog4l<^" nosti sU ispravljene, pak ako ne bude ponovne dugotrajne poplave nad« ´je, da će ponovno iz žilja i panjeva potjerati Elem´entaroa nepogoda-usiled sniega i leda; Mjeseca studenoga 1908. stradale su šUme kotara sladnskoga i virovitičkoga od jakog leda i´sniegoloma. ´ , . .. -Primerni uzrok samog pojava leži u naglom padu tempe« T a tur e izmeđju 8, i 9. studenoga, kojemu je dne 8. studenoga poslije podne predhođila kiša sa solikom. Kapljice kiše i zrnca solike skrutnule su se uslied naglog sniženja temperature i stvorile krhku-okorinu, koja je obuhvatila sve tanje grane i ogranke. Tom je pojavom-ne samo povećana površina, na koju se je gomilao dalnji ledeni materijal, već ujedno povećala i težina samoga granja. Face je ovaj pojav došao do izražaja kod četinjača nego kod Hstača, jer kod onih prvih su ogranci uslied zelene četinje (iglica) bih upravo inkrustirani debeli!i) ma^ma leda Koliki je tlak tim prouzročen, razabire se iz loga, šio su se čitave grane duboko saviie a mlađa stabalca posve povalila. Možda ne bi došlo do jačih oštećivanja drvlja, da nije -bilo još jednrg sekuađarnog pojava, padanje vlažnog a sniega . Na oledjenim granama našao je taj snieg, usljed povećane površine, jače uporište i p oizvodio tako znatni veći pritisak. Uvelike je´ pogodovala pritisku sniega znatna kolikoća lišća, koja se je još nalazila na stablima, pove čajući tlačenu površina Imonito vrieđi ovo za hrast kttnjak, koji često uzdrži lišće sve do u proljeće, - Znamenito su stradala stabla koja sa radi jakog pristupa svjetla razvila množinu granja. Na takovim-su stablima polomljene ne samo jače grane, veo i mnogo deblo poimence ona za brzojavne stupove. Manje su oštete prouzročene u onim mladim hrastovim-branjevinama, koje još nisu prošle stadij čišćenja, samo su povaljene, pa je ´posve sigurno, da će ^e do proljeća pridići i oporaviti. Naprotiv su branjevine, koje su jesenas čišćene i proredjivane, jako stradale, jer je polomljeno mnogo i mnogo mlado stabalce, koje je baš prije sniegoloma iz sklopa došlo ´oa osamu. |