DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Različite vijesti Predavanja 2a praktične šumare na 0. kr. visokoj školi za kulturu tla u Beču/Biti će skoro dva decenija što su na spomenutoj školi uvedena predavanja (Unterichtskurse) za praktične šumare i gospodare, koji trajn samo njekoliko daha, a svrha im je, da stručne krugove upozna sa najnovijim uspjesima znanstvenoga iztraživanja i sa novijim znanstveno´^ praktičnini metodama iz cjelokupnoga područja šumarstva i gospodarstva. Ta predavanja obdržavat će se ove godine za vrieme od 24,-28. svibnja t g., a zaključiti će se na 29. svibnja t. g. sa malim izletom ti gornju Štajersku. U svrhu da se poluči što uži kontakt izmedju znanosti i prakse, obratio se je rektorat spomenute škole u sporazumku sa profesorima šumarstva, na njeke praktičare sa molbom, da bi i oni držali predavanja. Toj molbi su se mnogi i odazvali. Program predavanja obnarodovati će se naknadno, nu imena onih,, koji su obećali držati predavanja poznata su već sada, pak ih ovdje donašamo. To su sliedeća gospoda: Docent nadzornik Dr Berscb; šumski kontrolor kneza Lichtensteina 0. Biitmann; profesori Dr. Gieslar, Grau, J- Marchet i dvorski savjetnik Dr. A. vitez Guttenberg; docenti D. H. vit Guttenbcrg i Dr. Štritar; cetralni ravnatelj dobara Hufnagel; šumarnik Janka ; zemaljski šumar, nadzornik i ravnatelj Dr, Jug o vitz; šumar nadsavjetnik H. R e us s; lovački spisatelj Dr Riegler; šumski upravitelj Dr. Sedlaczek; šumar, nadsavjetnik Dr Trubrig i profesor E IVachtel. Prijave za sudjelovanje na predavanjima imaju se najkasnije do 22. svibnja t. g. upraviti na rektorat spomenute visoke škole. Gradnja šatnske željeznice. U javnoj skupštini gradiške imovne obćine iznio je gospodarstveni ured pred zastupstvo predlog radi izgradnje šumske željeznice u srezovima „Tisovačko i Vrbovačko brdo´´. Gradnja šumske željeznice ima omogućiti´exploataciju nepristupnih djelova tih srezuva, a uz to shodnije nan^irenje pripadnosti pravoužitnika i dotiranje vlastitog skladišta drva. Biti će da je to prvi slučaj znatnije investicije jedne ioiovue obćine U: svrhu same exploatacije šuma« Stoga će možda zanimati kratak opis projektirane željeznice prema obrazloženom predlogu gospodarstvenoga ureda. .. Šuin:e leže u brdskom predjelu, a najveća visina iznaša 616 metara (Maksimov hrast) nad morem. Površina svih šuma, koje leže u dohvatu ´te željeznice, iznaša´ okruglo 5600 jutara. -´ . ´ Uporabom željeznice crpila bi se sada razpoloživa zaliha sječive šume od približno 260.000 m^, dakle bi se ta željeznica — pošto godižBJi etat tih šuma iznaša okruglo 13.000 m^ — rabila i podržavala za vrieme od 20 godina, a nakon toga rabila bi za ostale đjelove, koji bi međutim do sječe dorasli, to bi tako ta željeznica ostala u trajnoj porabi . Zasno-vaoa je izgradnja dviju glavnih pruga-željeznice izvan područja posjeda imovne općine tako, da se drvo bude moglo izvažati na cestu i time: učiniti pristupnim i onim´- selima, koja sa od´tih sre |
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— -195 ^ ~ zova znatno udaljena—^a uz^to kao Posavska sela — nisu,sprevnljena ža vožnju drva iz brdskih strmina. ´ . , Usljed toga odjpasti će nužda ušumljenju tih sela, u Posavske srezove, te 6e nam naši dragocjeni hrastići svojoj s^vrsi L J, lih tehničkoj porabi ostati sačuvani. : Jedna glavna pruga ove željeznice imala bi ići od točke, gđe potok Po´kotina istaži iz sreza „Tisovačko brdo" kroz selo Tisdvac do "ceste kraj´God i nj a ka, a ta bi se imala po osnovi odmah izgraditi. Ovđe bi imao primjetiti, da mi se izgradnja te pruge u svojoj cielosti^ ne čini nipošto nuždaom. Ako bi već mogao dopustiti nuž(3u izgradnje pruge od uioka Jainbrovca u Pokotinu, do južnog kraja sela Ti so vca, nikako ne mogu da shvatim potrebu produljenja pruge do sela God i nj ak a, jer tu pruga ide dobrim, kao dlan ravnom 3 kim. dugačkom cestom. Na ravnoj cesti dovo^ kolima ne igra toliku ulogu, pa bi,stoga skladište drva ispod Tiso vea dovoljno odgovaralo opravdanoj faktičnoj potrebi žitelja. . , Time bi se snizili troškovi izgradnje i uzdržavanja te pruge kroz toliki niz godina. Druga glavna pruga, koja će se međutim morati izgraditi tek onda, kada se iscrpe šume (predvidno godine 1921=) nalazeće se u dohvatu prve glavne pruge; imala bi ići od točke gđe potok Maglaj izlazi iz sreza „Vrbovačko brdo´´ do ceste kraj sela Vrbova. Osim tih glavnih pruga morale bi se izvesti nuzgredoe pruge, koje bi prema slijedu sjećina, ove spajale sa gore označenim glavnim prugama. Od ovih bi se pruga, koja spaja okružje ili sreza Tisovačko brd o sa pr^o spomenutom glavnom prugom, morala izgraditi odma. Pravac te pruge bio bi iz Drežnik a sljemenom u okružje II. Tisovačkog brda — putem do cote 479 na kotu 521, a od ovuda u uvalu potoka Jambrovac te tom uvalom do utoka Jambrovca u P pkotinu. ": Prva glavna pruga zajedno sa gore spomenutom nuzgrednom prugom, duga je približno oko 10 kim. Za izgradnju ove pruge zajedno sa uspostavom skladišta i dopremom drva prehminirana je svota od 50.000 kruna, što čini 500O K po kilometru. - .: Na koncu imao bi još primjetiti, da" je poželjno, da se izradba osnove i sama izvedba gradnje željeznice bezuvjetno povjeri vlastitom šumarskom stručnom osoblju^ koje je prema svojoj tehničkoj spremi tim radnjam potpuno doraslo, te da se odustane od prvobitne nakane, po kojoj bi se radnje imale predati kojemu inžiniru. T. G. Status kr državn/ šomarskfh čteavnika n kraljevini. Ugarskoj prema proračunu za B®d. !909 D prošlom broju Šum. lista doojeli smo status kr. .erar. som. činovnika u Hrvatskoj i Sl-avo,aiji, a sada donašamo status kr, drž. sam činovnika u Ugarskoj t. j . onili kr. šumarskih činovnika, koji ili vode upravu u-ukotareaim obćinnskim, gradskim i dr. šumama, ili službuju kod šumskih nađzornićtva. , ; D kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji jesu te dvie službe spojene XX jednu, te ju obavljaju šumarski tehničari kod političke uprave, pak zato držimo da će tu gospodu zanimali kako je udešen status njihovih sudrugova u Ugarskoj. ,-;- \. ., ; .-: ,.,,;. -, .-,.: |
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 196 »Status a> središnjeg i taiijskog osoblja^ koje vođi upravu u ukotarenim šumama: ^ Cia. razred. Broj mjesta. Značaj, Plaća. V. 1 niinist savjetnik 1 mjesto sa 10.000 K ;. i paušal za slugu , 600 » VL 7 Šum. nadsavjetnik 1 mjesto, sa G.400 „ li 5 400 VIL 32 šum. savjetnik {^^ ^ ´^ ^goo ^ ; VIIL 66 šum nadinžinir 66 „ „ 3.600 „ ( 3 „ ., 3.200 , IX. 72 šum. inžinir Ivd „ „ 2.900 , . 156. , ,. 2.600 « 2:200 I X. 63 šum. inž. prist, |. ^ » . 2.000 . XL . 19 šum. inž. kand. 19 . I ^ -1.400 „ 27 šum. inž, vježb: sa pripomoći od 1.000 ,, zatim . " ^ VIL , I nadzornik izmjere sa . 4;800„ VIIL 1 šumski nadmjernik sa 4.800 „ Ukupno 279 mjesta, b) središnjega i vanjskoga osoblja kod šumskih nađzorniStva: čin. razred. Broj mjesta. Značaj. Plaća. V, 1 zem. nađšumarnik 1 mjesto sa 12.000 K 7.2 JO ´VL ´ 4 .,, šum. nadsavjetmk| 6.400´ 20 m , ´ " ^" ^ ^´^^^ trtr 01 f^O šu šušum nadzora nadzoranadzora, . ^ ^^ >, f. ,,... ™-" (l—..ad.,„va|* . |^»»_ ( 1 4 400 Vtll. 13 šum. podnadzor. l^j " -" gQQQ " iX. , 8 šum..podnadzor. I ^ « ^ f:^?.^ " _____^ . I 6 -« „ 2.600 „ . Ukupno 47 mjesta. IspitzaSinovnike računarske struke kod gospodarstvenih uredaimovnih ohćina u bivšoj hrv.-slav: vojnoj Krajini. — Taj ispit obdržavan je-.kod šum. odsjeka kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove dne 15. i 16, travnja t´g. pod predsjedanjem g. Andrije B-orošića kr. zem/ šam...-Dadzornika i. raz., a ispitni povjerenici bijahu: gg, Ivan Grče vid kr. račun. savjetnik i Ante Kern kr, zem. šumar nadzornik li raz. Na 15. travnja bijahu obdržavani pismeni ispiti, te su kandidati imali odgovoriti na sliedeća pitanja; L Stoje proračun, čemu služi/tko,´´do kada, po kojim podacima X u kojem obliku se-sastavlja? 2. Odkada je odredjen porez na šome^ u koje hrpe su some razvrstane i koliki je prosječni porezlii stavak za pojedine trpe po katastralnom jutru ? 8. po kojem se zakonu" odmjeruje obskrbnina ^čioovnicii^ia; njihovim oddvama i sirotama, te koje isprave Biora predlo;^iU udova ako joj suprug umre u aktivnoj službi? -. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 37 <-- 37 --> PDF |
^ 197 ^ Ispit je dovršen oa Kl travnja a položili su gg: Vjekoslav Buban jšurti računarski pristav ogulinske im= obćioe, Ivan Je´rbić protustavnik otočke im obeine i Pavle Petrovi ć blagajnički vježbenik ´petrovarađinske im. obćine, đočim je jedan kandidat Teprobovan. Elementarna nepogoda ajsljed paplave. -Zimus je vodostaj Dunava narasao le šumu zeui„-zaj. Erdut poplavio mjestimice \i visini od liO cm.-Za-ovog visokog vodostaja napravio se čvrst led, koji se je uz jedno i dvogodišnje sadjenice čvrsto držao. — Prije no -šio se je led počeo taliti, pao je vodostaj Dunava za 40 do 50 cm u dva puta, i kroz taj nagli ođticaj vođe spustio se je naglo dva puta led. Pošto je led bio čvrsto spoj´en sa sađjenicama, to je on sadjenice kad se je naglo spustio, na dva mjesta prelomib, tako da je veoma veliku -štetu nanio posadjenim 21 000 komada vrbovih sađjenica. Ovo-je "svakako veoma riedka prirodna ´nepogoda, ali tim žalastnija, "što je mnogo truda uloženo oko pošumljenja šume z. zaj. Erdut, koje je radi čestih poplava i onako veoma tegotno« Polomljene sadjenice stavljene su na panjj odnosno po mog4l<^" nosti sU ispravljene, pak ako ne bude ponovne dugotrajne poplave nad« ´je, da će ponovno iz žilja i panjeva potjerati Elem´entaroa nepogoda-usiled sniega i leda; Mjeseca studenoga 1908. stradale su šUme kotara sladnskoga i virovitičkoga od jakog leda i´sniegoloma. ´ , . .. -Primerni uzrok samog pojava leži u naglom padu tempe« T a tur e izmeđju 8, i 9. studenoga, kojemu je dne 8. studenoga poslije podne predhođila kiša sa solikom. Kapljice kiše i zrnca solike skrutnule su se uslied naglog sniženja temperature i stvorile krhku-okorinu, koja je obuhvatila sve tanje grane i ogranke. Tom je pojavom-ne samo povećana površina, na koju se je gomilao dalnji ledeni materijal, već ujedno povećala i težina samoga granja. Face je ovaj pojav došao do izražaja kod četinjača nego kod Hstača, jer kod onih prvih su ogranci uslied zelene četinje (iglica) bih upravo inkrustirani debeli!i) ma^ma leda Koliki je tlak tim prouzročen, razabire se iz loga, šio su se čitave grane duboko saviie a mlađa stabalca posve povalila. Možda ne bi došlo do jačih oštećivanja drvlja, da nije -bilo još jednrg sekuađarnog pojava, padanje vlažnog a sniega . Na oledjenim granama našao je taj snieg, usljed povećane površine, jače uporište i p oizvodio tako znatni veći pritisak. Uvelike je´ pogodovala pritisku sniega znatna kolikoća lišća, koja se je još nalazila na stablima, pove čajući tlačenu površina Imonito vrieđi ovo za hrast kttnjak, koji često uzdrži lišće sve do u proljeće, - Znamenito su stradala stabla koja sa radi jakog pristupa svjetla razvila množinu granja. Na takovim-su stablima polomljene ne samo jače grane, veo i mnogo deblo poimence ona za brzojavne stupove. Manje su oštete prouzročene u onim mladim hrastovim-branjevinama, koje još nisu prošle stadij čišćenja, samo su povaljene, pa je ´posve sigurno, da će ^e do proljeća pridići i oporaviti. Naprotiv su branjevine, koje su jesenas čišćene i proredjivane, jako stradale, jer je polomljeno mnogo i mnogo mlado stabalce, koje je baš prije sniegoloma iz sklopa došlo ´oa osamu. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 38 <-- 38 --> PDF |
198 0 represivnim n^jerania nije nioglo hiti govora, jer su tskove u velikoj rnjefi neprovedive. U voćojacima i parkovima pokušalo se je stresanjem sniega sa grana i loženjem vatre kraj visokih stabala. 0 Otrovu naših vodozemaca, 1. Za pjegavi d a ž cl enj a k (štur) — Salamandra maculosa, je iz akvarijama poznato, da nadražen može ribe usn^rlili time, što u vodi izlučuje otrovao siuz iz svojih žlijezda, koje se nalaze po tijela rasute. Taj otrov se zove sariiandria ili salamanđria. Ako dodie u želudac, prouzročuje žestoko bljuvanje^ a već 2raiiigrama toga otrova uštrcano pod koza psa, usmrte ga. Ako taj otrov padne na gola kožu, to svrbi, a na sluznici prouzročuje upale. 2. I m 0 č 0 r 0 d (štur) — Tritoa cristatus, izlučuje iz kože otrovan . jednoga i drugoga nemaju otrova, zato ih druge životinje i proždiru^ ali odrasle ne. 3. 2ab e n« pr. krastače imadu takodjer po svem tijelu bradavičaste žlijezde, osobito iza ušiju, iz kojih izlučuju otrovne sokove. — Galmel je u tioi sokovima našao metylcarbylamin i metyi carbylaminovu kiselinu, dva još slabo poznata spoja, koja kada dodju u krv drugih životinja, strijelovito djeluju na živčani sustav i obore mu djelovanje. Od tih spojeva potiče i posebna duha žabja 0.sim toga se u žabjoj siuzi nalazi jedna sastavina koja na koži prouzročuje svrbež i zažarine. Osobito zlo djeluje na sluznicu ustiju, nosa i očiju, koje dobiju silnu upalu. Ta se sastavina, zove p h r y n i n. Žiba listača i još njeke druge u šumi živuće, štrcaju od sebe njekoiiko metara čitave kaplje soka na neprijatelja i tim se brane. Zato kada se kroz proljeće, ljeto i jesen na svakom koraku po šumama susrećemo sa g^,ri spomenutim životinjicama, moramo s njima oprezne postupati. N P. K~ić. Naputak za sastav gospodarstvenih osnova i programa, koji je izdan naredbom kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljsko vlada, odjela za unutarnje poslove, od 23. travnja 1903, broj 23.152., glede sastavka gospodarstvenih osnova i programa, te godišnjih drvosječnih i ogojnih predloga po zakonu od 2G. ožujka 1894 i t. d., može se dobiti kod ravnateljstva pomoćnih ureda spomenute kr. zem, vlade u Zagrebu, uz cienu od I K po komadu. Szkaz 0 uplaćenoj članarini p. n, gg, članova I razreda i članova poiiupirajiićih. te uplaćene predbrojnine za Šsjm. Hsi u razdoblju od 1. siecnja do 31. ožujka !909,* — Članovi L razreda Abramović Nikola 10 K; Agić pl. Oskar 10 K: Brausil Makso 2K oOflK; Boor Dragutin iO K; Blažić Dinko 10 K; Brosig Ljudevit 10 K: Benak Vinko 4 K; Borošie A.IO K; Bona pl. Marino 10 K; Boellein Soloman K 10; Brosig R. 10 K; Bilinski StiOko 10 K; Basara Teodor 10 K; Bonel Julio lO K; Cesarić Gjuro 10 K: Dojković Vihm 10 K; Dianovsky Pavao 10 K; Dremil Oskar 4 K; Daiitrovič Radivoj 10 K; Fischbach Uobert 10 K; Georgiević Teodor 22 K; Grund Hugo 10 K; Grčević IVEB 10 K; Groger Fran 10 K ; Guiin Josip 5 K^ Grdinić Matija iO K; tlohoos * Zadnji izkfiz uplau-* nrda/i ,se u .^ i. br. 3. — iJijO, |