DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 1-84 —


Naša istraživanja odnosila su se na ciste jelove šume, a
da se ustanovi normalni tip za mješovite šume, radi se istim
naprijed opisanim načinom.


Petar Manojlović, šum. pristav.


Osofrne viesti.


Imenovanje. Njegovo cesarsko i kraljevsko Apostolsko Veličanstvo
blagoizvolilo je previšnjim rlješenjem đsnom u Beču dne 10. ožujka t


g. premilostivo imenovati kr. šum. savjetnika Ivan a Kolar a kr. šumarskim
nadsavjetoikom u VL činovnom razredu sa sistemiziranim berivima,
a previšnjim riešenjem izdanom u Beču dne 11» ožujka t. g.
blagoizvoljelo je kr. šum. nadinžiniru Albert u Rosmanith u premilostivo
podjeliti naslov i značaj kr, šumarskog savjetnika uz oprost
pristojba.
Ban kraljevine Hrv. Slav. i Dalm. imenovao je kr. račun, revidenta
Ivan a Grčević a kr. rač, savjetnikom u VIII. čin. razredu sa susta´vniin
berivima i upraviteljem odsjeka IV, B (za imovne občine) njčunarskoga
ureda kr. hrv. slav, dalm. zem vlade. Nadalje imenovao je: Jovan a
Me tla š a šumarnika i zamjenika upravitelja gospodarstvenoga ureda
petrovarađinske imovne obćine upraviteljem toga ureda u istom svojstvu ;
Bogoslav a Hajek a nadšumara — procjen´teija gradiške imovne
obćiae šumarnikom — procjeniteljem u Vlii. čino^:nom razredu; kotarske
šumare: Teodora Solarića i Mirka Majera kod krizevačke
imovne obćine, Viktor a pl. Peičić a kod gradiške imovne obćine,
Gavru Kovačevića i Jovana Matica kod petrovarađinske
im. obćine, te Vaclava Faksa kod gjurgjev. im. obć. našumarima u
IX, čin, raz ; protustavnike X čin. raz.: Martina Španića kod gjurgjevačke
imovne obćine, Tom u Bogoevič a kod križevačke imovne
obćine, te Aleksandra Ugrenovića kod II banske imovne obeine,
protustavnicima u IX. činovnom razredu; šusnarske pristave: Josip a
Grk vene a kod križevačke imovne obćine, Ivana Muraviea kod
brodske imovne obćine, Petra Prpića, Andriju Petračića, Josipa
Bujana i Teodora Georgijevića kod gradiške imovne obćine,
kotarskim šumarima u X. činovnom razredu; Dragutina Gutvarić
a akcesistu kod gjurgjevačke imovne obćine oflcijelom u X.
čin, razredu; te Nikol u Gr zet u šumarskoga vježbenika kod gjurgje-.
vačke imovne obćine šumarskim pristavom u XI. čin. razredu, sve sa
sustavnim berivima.


PremještajL Ban kraljevine Hrv. Slav. i Dalm. premjestio je: na
vlastitu molba kr. šum. povjerenika Alek, Haviičeka od kr. kot oblasti
u Dvoru k šum. odsj. kr. hrv, siav. dalm. zem. vlade; iz službenih obzira
kr. kot šumara II r. Budimira Strgara od kr. kot oblasti u Gru




ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 25     <-- 25 -->        PDF

185


bišnompoljn k onoj x\ Do1„ Lapcu; kr. kotar šumara I. raz. Josip a
Guima od kv. koL oblasti u DoL Lupcu k onoj u Grabišnompolju;
kr. kot. šumara IL raz. Vašu Vučkovića od kr. kot. oblasti u VJ*bovskom
k onoj u Samoboru; kn kot. šumara li raz. Ljubomir a
Bugaro vica od kr. kot oblasti n Samoboru k ono] u Ivancu; a na
vlastito molbu kr. kot šamara L raz. Sijcpana Raymana od kr.
kotarske oblasti u Ivancu kr. županijskoj oblasti u Varaždinu.


Umrli. Slavoljub Wurth kr. erar. nađšumar u m,, kučevlastnik
i član našega šum. društva, umro je dne 28. ožujka t. g u
večer u Zagrebu od kapi u 65. godini


S njim.e se je i opet jedan od bivših absolvenata c. kr, šumarske
akademije u Mariabrunnu preselio u vječ´nost.
h velike ljubavi napram šumi i lovu posvetio se je bio pokojnik
šumarstvu.


Uz svoj živahni temperamenat bio je on čelik znaoaja, poštene
liiisli i dobroga srca, te je bio vjeran drug i prijatelj Prema predposiavljenima
bio je vazda iskren, prema podređenima bio je pako
strog, ali uvjek pravedan i objektivan, te je kod svakog, koji ga jo
poznavao os^ao u trajnoj i ugodnoj uspomeni. Kao naobražen stručnjak
bio je on i dobar poznavalac primorske (mediteranske) flore, koju je
imao prilike upoznati za vrijeme svog pođuljeg službovanja kao upravitelj
kr. drž. šumarije u Novom — Vinodolu. Za ono vrijeme običavao
se je on svake godine, kada je započela odkaza drva za primorske
pravoužitnike gospoštije Fužine — Vinodol, sa cijelom obitelju preseliti
u osamljenu lugarsku kuću u Kurinu. da bude što bliže kod mjesta
svojiii dnevnih vaujskih poslova i da što bolje kontrolirati može svoje
podređene^ kao i izradbu i izvoz drva, te ine radnje.


U Kurinu, vrlo jednostavnom lugarskom stanu usrieđ šume ispod
Visočice i Treskavca. obitavao je on bez ikakvog komforta kroz cijelo
ljeto, te se je tek onda povraiio u Novi, kada su se i primorski žitelj .
koji se većim dijelom preko ljeta u goiskim predjelima pri svojim stanovima
nalaze, preselili natrag u svoj zavičaj. Dotle su bile već i sve
ođkaze i premjerbe drva, uopće bio je skoro cijeli šumski posao u toj
godini dovršen.


Čira je lovostaja prestala, lovio je bez obzira na vrijeme, u koliko
bi mu to njegovi zvanični p }slovi dozvoljavali. Bio je oduševljen lovac
pače na dan svoje smrti bio je u lovu na šljuke i povrativši se pred
večer zadovoljan i posvema zdrav kući. probavio je on večer u krugu
svoje mile obitelji, dok mu nije oko tO sati u večer pala kap, te je
ostao smjesta mrtav. Oplakuje ga udovica rođena Tomac, sin Hinko
svršeni jurista i kći Zora, udata Sertić. Sahranjen je uz brojno saučešee
svojih drugova od kr. šumarskog ravnateljstva i od šum. odsjeka kr.
zemaljske vlade, te mnogobrojnih prijatelja i štovatelja svih staleža dne


30. ožujka t. g. posije podne u arkadama na mirogojskom groblju u
Zagrebu
Slava mvi, te vječni pokoj njegovoj plemenitoj duši´
Pokojni kr. nadšamar SI. AVilrth rodio se je i9. veljače 1844.


na Rijeci, svršio je veliku realku^ polazio je zatim godine 1863. i 1864.
gumarsku akademiju u Mariabrunnu, te je nakon toga stupio kod gospošlije
Topolovee kao šum, vježbenik u službu.




ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Godino 1867, bio je temeljem naredbe kn flnancijalnog rarnateljslva
u Zagrebu imenovan kr. šum. vježbenikom kod drž, gospoštije
Kuijevo, otkud je bio godine 1868. premješten u istom svojstvu kr
šiunarskora uredu u Fužinama.


Nakon položenog drž. ispila godine 1870. imenovan je šumarskim
oficijaiom, a´godine 1872, kr. šumarom i upraviteljem kr. šumarije u
Novomu Vinodolu, gdje je 188(5. postao nadšumar. God. 1893. bio je kao
kontrolirajući nadšumar premješten kr. šum. ravnateljstvu u Zagrebu.
Nakon vjernog, bcsprikornog i marljivog službovanja od ukupno 29
godina stupio je IP), studena 1896. u stalno stanje mira, te se je trajno


nastanio u Zagrebu. ,. ^\´^´


Antun Begna, šumarski vježbenik gradiške imovne općine i član
našeg društva, umro je 31. ožujka .1909. u bolnici milosrdnih sestara
u Zagrebu, nakon duže bolesti, u 27 oj godini života.


Pokojnik je bio rodom iz Kraljevice, maturirao god, 1901. na velikoj
sušačkoj gimnaziji, a šumarske nauke apsolvirao je na šumarskoj
akademiji zagi´ebačkoj god. 1905.


Usijed pomanjkanja šumarsko - vježbenickih mjesta posvetio se
Begna prvobitno civilno mjerničkoj praksi u Požegi i Novoj Gradiški, a
za kratko vrijeme prešao-je u šum. praksu gospodarstvenom uredu
gradiške imovne općine.


Šumarski studij izabrao je s razloga, što je u njem gledao kombiaov^
ane prirodoslovne i tehničke znanosti, za što je već u đačkim
danima pokazivao i imao i volje i smisla.


U pokojnons sam Begni gledao jednu neizrazitu i neopredjeljenu
silu, koja se iisljed slabog zđr vlja i drugih raznih okolnosti i upliva
nije mogla jos podpunoma razviti u stalnom smjeru.


Begna je bio čovjek vrlo karakteran, plemenitih osječaja, tih i
skroman, a univerzalno naobražen.


fvao stručnjak nije se mogao istaći radi mladosti, odnosno radi.
pomanjkanja prakse i iskustva, što je u našoj struci od prijeke potrebe.
Bio je sakupio i zgodnu malu stručnu biblioteku i spremao se na ozbiljan
rad. Usijed bolesti morao je ali birati zanirniviju i laganiju lektiru, te
je do pred samu smit imao knjigu u rukama i čitao u krevetu^ dok
mu nebi ruko i oči klonule.


Dok je bio zdraviji bavio se najrađe geodezijom i šum. botanikom.
Bio J9 obće stvovan, te je činovničtvo gradiške imovne općine iz^
guliilo u njemu draga^ u kog je polagalo lijepe nade.
U religioznom pogledu bio je prožet materijalističkim principima,
a u sociainom demokrata,
Begna je jednom rijeci u svakom pogledu bio mođerao i napredan.
Nije volio drugome saopćivati svoje nazore. Više je šutio i mislio.
Zato ga i nije svatko poznavao.
Pokopan je 2. travnja o. g. na skupnom groblju na Mirogoju. Roditelji
su mu odavna pomrli a rodbini ostavlja priličan imetak.
Pokoj vječni Antonu Begni! ´ A. P.
Vinko L on carić, kn, kot šumar I, raz, i člao´ hrv.-slav, šum.
društvu urnro je u Z´ataru dne 12. travnja t g./te je tamo i pokopan