DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 176 -» drvo u obde- ne može izvažati. Kada se stoga oko izgradnje putena do sada mje radilo, to bi se tim intenzivnije moralo raditi u budu«Se, pak Btoga držimo da je^ bilo veoma potrebno, da se je u smislu § 41. naputka izradila i gospod, osnovi kao sastavni dio priložila »Osnova za gradnju Šumskih puteva«. A, Kern, Uredjenje preborne šume. Paragrafom 31.-´ naputka za sastavak gospodarstvenih osnova, odnosno programa.^ koji je izdan naredbom kr. hrv*slav.- dalm. zem. vlade, odjela za unut, poslove, od 23. travnja 1903. broj 23.152. jest glede proračunavanja godišnjega pri-* hoda u prebomim šumama odredjeno,, da se drvne gromade, koje se imaju sjeći u pojedinom razdoblju, imaju izraSuoati tako, da se sadanjoj drvnoj zalihi dotičnoga odsjeka pribroji tekući godišnji prirast do polovice razdoblja (polurazdoblja), u kojem je dotični odsjek opredijeljen za sijeŽu, a zatim da se od tako ustanovljene ukupne drvne zalihe odbije ona drvna gromada, koja prema obavljenom istraživanju ima preostat i na površini nakon sječe, pazeći pri tom, da se u pravilu ne smanji broj .stabala ili sbroj temeljnica po jutru, koji je kao normala n ustanovljen za dotičnu šumu nakon sječe* --^^ Vaditi se imaju u prvom redu stabla najvišega debljinskoga razređaj u koliko se tome ne protive uzgojni razlozi, a i% ostalih razreda ona stabla^ koja se zbog uzgoja sastojine kao prekobrojna , potištena itd. izvaditi moraju. Spomenuti naputak. jest doduše propisan samo za uredjenje onih šumaj koje stoje pod osobitim javnim nadzorom t/ ]» za Mm^ onih posjednika, koji su navedeni u §§. 1. i 14. zakona od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuie stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumama, stojećima pod osobitim jav |
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— ifS nim nadzoi^om/ nn obzirom na okolnost, što se prebome šume, u koju vrst spadaju skoro sve same otočke imovne obdine^ ne mogu urediti po propisima naputka B. k´zakonu´od 11. srpnja 188L 0 krajiškim imovnim obciiiaj je kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlada, odjel za unut. poslove iznimno dozvolila/ da se i šume otožke imovne obdine urede - po načelima prvo spomenutoga naputka. Naša sva istraživanja, koja čemo ovdje iznositi, odnose se na XVIII. uređajni razred čiste jelova šume zv. >Godača«, koji je uvršten u II. stojbinski razred prema, tabelama iz Gorskoga kotara. Službujudi kod otočke imovne občine^ gdje se počam od godine 1907. obavlja revizija, odnosno boljerekuči novi sastavak gospodarstvenih -osnova, kojemu poslovanju sam" i ja bio đodjeljen, imao sam priJiku baviti se praktičnom provedbom´načela- sadržanih u spomenutom naputku, a napose pako sa propisima rečenoga §. SLpakdemo u toku ove male raspraviče iznieti 0 tom paragrafu naša opažanja. / - :Ne demo se pobliže upuštati u raspravljanje načina, kojim se ustanovljuju drvne zalihe i prirasti, pošto su to obde poznate stvari, nego demo samo iznieti o tomu sabrane podatke ih njih izvesti zaključke.- Pri tomu u prvom redu ima veoma važnu ulogu prirast, koji nam je mjerodavan za računanje u bududnost, a i za´ odmjeru te bududnosti, s kojom želimo računati, a koja se kod prebornih šuma sadrži u obhodnjici^ koja opet stoji u svezi sa debljinskim razredima stabala^ koji daju karakter prebomoj šumi. Mi moramo tražiti .vrijeme, u kojemu stabla prsnoga promjera 41—60 em povedaju svoj promjer za´ 10 cm i tim´pređu u debljinski razred 51 — 60 cm, a to vrijeme biti de obhodnjica. Kod nas su se ta istraživanja obavljala pomodu Presslerovog svrdla, pri čemu smo Činili izvrtke od 5 cm. duljine^ (dulje izvrtke je teško vrtati i. čuvati), pa smo ustanovili,, da drveta prsnoga promjera: |
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 17 <-- 17 --> PDF |
—. m : u ~ 20 ero, treimja 15 god.,,dok im proa-ijer priraste zB,Bem 21—30 " 14 » ^ ´ 31—40 , ., 13 ,, , ^ . 41-60" ´„ » 13 ^ : > „ ^´ 51"-,60 , „^´ 13 ^´ ´ ´^ ^ k j\ prosjecDO trfbžijn 14 godina,´a da im promjer priraste za 10 cm. trebaju 28 godina. Prenaa tome istreživaBJn može Be uzeti obhođBJica sa 30 godina^ .a podjela n 6 debljinskih -razreda i to počam od 11 cm. pa^ 60:cm.5 jer drveta jspod 10 ciD, ge u opde ne inTentariBU, a .preko 60 -cm.´ ne demo .uzgajati, pošto takova ve6nom ve<5 tada fizižki padaju. Ova istraživanja daju svakako približan´ rezultat, s kojim možemo prilično sigurno računati, Jer ustanovljen na§ prirast prilično se slaže ^se ietraživanjem prirasta u -Gorskom kotaru, a i s istraživanjima u alpinekim pr.ebornim šumama, gdje se uzima.iao´maximum vrijeme od 16 godina, da se-prsni .promjer uve^a za 5 cm. Nakon ovoga imamo u" smislu ustanove alin. 8. točke .b §. 18= spomenutoga naputka ustanoviti po katastr, jutru b r oj štaba la, k-r u ž n e površine i d r v nu zalihu ´.za s V a k i ;debljinski razred -za normalno stanje šume (u našem slučaju jelove), i to prije "i poslije sječe —--moramo dakle stvoriti t» ZV. normalni tip šume, kojemu imamo privoditi današnji abnormalni tip, Kada dođemo do toga normalnoga tipa, znati demo, što on.đa mora na sječnoj površini preostati, a što se moŽe p 0 s j e 6 i za vrijeme od 30 godina^ i to oboje obzirom na broj stabala, kružne površine im asu, jer kada znamo, da u V. debljinskom razredu mora biti x drveta, IV. y, IIL z itd.j da bude šuma normalno obrasla, onda znamo, -da nakon sjeŽe mora ostati u IV. razredu x stabala^ JI L ,y itd., koji razredi će za vrijeme od 30 godina poslije sječe prijeđi.u sljedeće višje razrede i onda prije sječe imati svoj normalni tip. Istraživanje i, ustanovljenje ovoga normalnoga tipa najteži je posao od svili ostalih i to s razloga^ što u današnjoj . šumi 14 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 178 vladaiu Ftvakako ahnornialni odnosi, koje nioraiBO tražiti u Sto manjoj mjeri. Mi raoramo uzimati onakove površine šume, gdje vidimo, da je obrast l´OO, pa klupiraDJeui clrveta istraživati odnošaj između pojedinih debljinskih razrada, pa promatrati, gdje ovaj vlada povoljnije. Ta istraživanja izvadjali smo aa pokusnim plohama od 1 rali, iS^a licu mjesta nakon premjere drveta vidi se odmah, koji je razred slabo zastupan, a koji opet previše, O tomu dobiti ćemo veoma jasnu sliku, ako te odnose predočimo grafički, gdje budemo za broj stabala, kružne površine i mase dobili posve nepravilne linije, a mi moramo tražiti pravilnu liniju, što demo niže prikazati, U našim mnogim slučajevima odlučili smo se, da nam odsjek 3a najbolje predstavlja normalan tip^ a brojevno prikazan izgledje ovako: I. razr, 11^ 20 cm. 88 drveta, 1 63m^kruž. površ, i lOm^ d. z. II. » 21-30 „ 120 » 5-39 „ » » 43 » » III. „ 31 — 40 » 88 » 7-76 » » 75 » y> n IV. * 41—50 » 30 > 4-34 > » > 43 » ?? V. » 51—60 » 13 » 2-<)7 » y) > 31 » » » n preko 60 » 3 > 0-95 » » ^8 „ Sumarno 342 » 23-04 210 51.1 ^ 3a noi V I I o ´ 1 5QCJ ^ ,.} ^ 1 I — O--»V-^ "nO.^-. 0 G L> -o~--O -?0 .511 41.0 50 00 preko 60 ciii ^ t´-b ij i n 5 K i razred 1 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 19 <-- 19 --> PDF |
in 1006 700 n3 4 30O 200 W 6 e b tj- a z r 50 e 6 i -o20 10 i SL3 8 O 1^7 0 " CL. U «4 0 B 3 6 2 O 1 O O <> o - preko 6t)cm. e b Ij i c>o 11/ 3 K 1<>-50 r a 40 2: ie 50 c> i 20 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 20 <-- 20 --> PDF |
~ 186 — U slici 1.—3. nam crta označena ^a: 3a predociije sadanje sianje odsjeka. 3a 7d » » » ´^ ´?d lOh > > » » lOh Puaa crta predočuje nvormalno stanje. Ako oyo gtanje debljinBkih razreda predočimo grafički, ob zirom na broj stabala, kruž, površine i kubaluru stabala, dobivamo posve nepravilne linije, sto se vidi iz slika 1, 2 i 3, Vidimo da je II. i JIL razred prekobrojao a ostali da su malobrojni, pa ako pravilnije porazmjcstiaio drveta u pojedine debljinske razrede, odlučili bismo se za ovaj odnos: I, razr, 142 drveta 2%51 m´ kniž. površ 16 m´* drv. zaL II. > 80 3-75 32 » III. >. 48 4-60 44 IV. » o6 rr24 52 V 23 0-47 57 Sumarno 326 2I-67 201 PredoČinao li ovaj cdiios grafički obzirom na broj, kražfie površine i kubatura Rtabala, dobivamo u svu tri slučaja pravilne linije, što se vidi na f^L 1, 2 i 3, iSTaširn razmje5tavanjem stabala izveli smo toliku izmjenu, da srno iz II. razreda popundi I. razred, a iz III. ostale, što u stvari nije ništa promjenil<\ jer ako ispustimo drveta preko 60 cn3,, 0 95 m´^ kružne površine i 8 m^ kubuture, imamo u današnjem stanju 339 drveta, kružne površine 22´()9 m^. sa kubaturom od 202 m´´, a iiakon našega obavljenoga razmještavanja 32G drveta, 21 %57 m´ kružne površine i kubature 201 m´^ dakle sve tri vel čine prll)iižno jednako. Na licu mje.sta zapne oko za ovaj dio fc´ume Ra ojniom lljepotom u svakom pogledu : isklop podpun, obrast pravilan, drveta čistih debala, zirava, vi-aoka, le se fstoga inoži-.´mo sa velikom signruošeu odlučiti, da nam ovakova šuma, nakon izvedene privilnije grupacije drveta, prod^^tavlja nonnalni tip preborne sume. Da mm razmještavanje drveta pravilno izveli, pokazuje i grafičko predočenje, a potvrđuje nam to i onaj razmjer, koji |
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IBl .mora vladati ,u kubatari krupaijih i sitoijih-drveta^ a koji, je u. oppe ustanovljen/za prebome, gume sa 6:3 , U jiašem slučaju, uzev naime .normalni tjgj iznosi kubatum krqppijik sitoijili dryeta .2V9 mlađih razredaj 71 mVkoji i^inosi približno stoje u gornjem razmjeru, , Na slikama´ 1, 2 i 3 prikazano je grafički takođje.r abnormalno^, dana^šnje stanje na ođBJeeinaa 7d sa obrastom l´^´O, to.lOlL sa obrastoiB 0*7.-, . , JJ op& priapodabljajuci današnje stanje sa norn^aioim,,tipom, dolazimo do^ zaključka^ da je I. i II. razred najslabije, zastupan,, što se svakako mora" popravljati,-jer to Je nas, pomladak, ´ iz kojega 6e @e imati rekratirati starija drveta. MjeBtimičio nema srednjih razreda, a mjestimično opet najstarijib, Na^a je zadača, da to. popravljamo brdučim uređenjem, a to Ćemo. kv.esti .opreznim vadjenjem i popravljanjem, uz štednju pojedinih debljinskih .razreda. .:,.. ,. ..^ ..,„„.. ^ Sada imamo riješiti, što se kod normalnoga tipa nakon sječe mora ostaviti^ o, što.se smije posjeći. Pri tpm,. jiapi je mjerodavnoj da pri dolasku ponovne sjgče na toi mjesto, moramo imati opet normalno sfcanjoj što .čem0 postidi j. ti.Ep, ^d^ danas ostavljamo iz pojedinih-razreda brojevno .tolikoi drvena,5 l;olik(;> ih ima sljedeči razred, jer taj razred ima za vrijeme obliodojice prijeći u sljedeči, a sjeći čemo razliku između, susjednih razreda. ---"-´"^ ^ Na našem normalnom tipu izgleda to Ofako; . ... ostaviti: .,-posjedi: ^ ´ I. Od 142 drveta 80 sa 1/44 m´´ k, p. i 9 m´ 62 drveta sa . 7 m´ 11, » 80 , w 48 » 2-35.„ n .19 ,. 32 J? „ 13> III » 48 » 33 ; 3.17 » JU 30 „ 15 » » 14» IV., 33 » 23 » 3-68 » > >> 36 , 10 > » 16» V. .: 23 ´» .00 » ´ " n j> —> >> 23 J5 » 57 ^ od 326 », 184 „ 10-64 » ^ 94 ^,142 »107 ; Dakle ostaviti se mora svega 184 drveta sa 10´64 .m^kruž. površine i 94 sii´´ kubalure. pri čemu će kroz 30 godiria TS\ |
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 182 — razred prijeđi u V, itd,, a prvi de se popuniti iz onih drveta izpod 10 cm. i tako kada nakon 30 godina dodjemo na taj odsjek ponovno sjeći, imati demo opet normalno stanje. Godišnje bi 86 imalo sjeći 3´5 m^ Pošto smo ovako odredili što ima normaln o ostati na jednoj rali svake sjecne površine, to lahko sječivi prihod prema ustanovi alin, 2. §. 31> naputka izracunamo tako, da prema današnjem stanja odsjeka i prirastu ustanovimo drvnu zalihu u vrijeme sječe, pa da eventualni suficit zalihe propišemo k sječi, a u slučaju deficita da napustimo sječu dotle, dok se stanje ne popravi, eventualno da vadimo samo fizički propala drveta, ako to dozvoljavaju obični uzgojni uslovi 1. primjer: Na pokusnoj plohi od 1 rali u odsjeku 7d ima se odrediti, što se ima sjeČi. Odsjek pada u 1. polurazdoblje, a kako bi se u našem specialnom slučaju sječna površina prvoga polurazdoblja imala posjedi na jedanput, ne demo računati prirasta^ ostaviti: posjedi: I. Od 74 drveta sa 7 m^ 74 drveta sa 7 nv\ 00 drv´eta sa 00 m lio »61 » > 20 » 61 :^ :^ 20 » 00 :^ ^ 00 » IIL * 65 > > 65 » 35 » * 30 > 30 > ^ 25 ^ IV, :^ 60 > ^ 86 > 23 » :* 37 > 37 » > 49 » V. * 24 :^ » 55 )> 00 > ;^ 00 :^ 24 » » 55 >´ prekofin ora 5 > » 17 » 00 » * 00 > 5 » » 1 / > 289 » »240 » 193 » „ 94 » 96 » , 146 y> Dakle po 1 rali imati de se usjedi 96 drveta sa kubaturom od 146 m\ Vidimo da je IV. razred u današnjem stanju 2 put jači od normalnoga, doeim I. i II. znatno su ispod normalnoga stanja, a od prekobrojnosti IV, razreda dolazi i jaci etat. — 2. primjer je u odsjeku lOh, Ovaj odsjek određen je za sječu u 2. desetgodištu^ prema čemu se ima pribrojiti sadanjoj zalihi 15 godiŠEiji prirast, a isto tako uvedavaju se i prsni promjeri za 5 cm, kao Uo i prira´^duju kružne površine. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 23 <-- 23 --> PDF |
~ 183 — Sadanje stanje je ovo , I. 93 "drveta ,9 m´ l´M´ m^ kroz. površ. ; II. 53´ » ´ 19 ´ » \ 2´31 » > > III. 24 , > 20 > , 2-16 » » > IV. 20 » ", 30 » 3-00 ^ » » ^ . V. 13 > 32 : > -3-04 » » » preko 60 cm 6 , » ; 23 » 2´io: » » :» 209 » 133 » 14-05 » Nakon 15 godina stanje {e ovo : ostaviti sjedi I. 110 drveta 15 m´ 110 drveta 00 drveta 00 m^ II. 58 29 » 58 00 00 » III. 30 2-6 » 30 00 00 > /IV . 3.9 » 22 00 00 :» V. 14 40 » 4 10 28 » preko 60 cm 13 39 » 00 13 39 > 247 » 188 » 22 22224 44 > 2 223 33 ^ 67> Kod ovoga odsjeka vidimo, da 6e u njemu i nakon i5 godina vladati abnormalno stanje i da ćemo moći izvaditi sva drreta preko 60 cm-, a od V. razreda samo 10 drveta, svega 67 mV. doćim u ostale razrede kao malobrojne, ne smijemo dirati. Ovo su izračunavanja etata/ koja se odnose na jedinicu površine, a kad se ova proracunaju ´ za svaki odsjek,-jednostavnim multipliciranjem sa brojem rali odsjeka, dobiju se rezultati za cijeli odsjek^ kako je to označeno u obrascima´ iz-, raćonavanja godišnjega sjecivoga prihoda. Ovakovo bi računanje sjecivoga prihoda bilo onda., kada ne\bi"´bilo "šumskih š.tet8, eventualno elementarnih nepogoda, a da se i na ovo uzme obzir, mora se na sjecnoj površini za toliko više drveta nad" normalno´ ustanovljeaim ostavljati, koliko ovakovim pojavima odgovara, odnosno za ,toliko "umaajiti sježivi prihod« Kod´ otočke imovne obćine se stoga osobito obzirom na znatnije šumske štete, ne računa ea zbiljnim , prirastom,. nego se uzimlje u račun samo 507o toga prirasta, ´ ´, . |
| ŠUMARSKI LIST 5/1909 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 1-84 — Naša istraživanja odnosila su se na ciste jelove šume, a da se ustanovi normalni tip za mješovite šume, radi se istim naprijed opisanim načinom. Petar Manojlović, šum. pristav. Osofrne viesti. Imenovanje. Njegovo cesarsko i kraljevsko Apostolsko Veličanstvo blagoizvolilo je previšnjim rlješenjem đsnom u Beču dne 10. ožujka t g. premilostivo imenovati kr. šum. savjetnika Ivan a Kolar a kr. šumarskim nadsavjetoikom u VL činovnom razredu sa sistemiziranim berivima, a previšnjim riešenjem izdanom u Beču dne 11» ožujka t. g. blagoizvoljelo je kr. šum. nadinžiniru Albert u Rosmanith u premilostivo podjeliti naslov i značaj kr, šumarskog savjetnika uz oprost pristojba. Ban kraljevine Hrv. Slav. i Dalm. imenovao je kr. račun, revidenta Ivan a Grčević a kr. rač, savjetnikom u VIII. čin. razredu sa susta´vniin berivima i upraviteljem odsjeka IV, B (za imovne občine) njčunarskoga ureda kr. hrv. slav, dalm. zem vlade. Nadalje imenovao je: Jovan a Me tla š a šumarnika i zamjenika upravitelja gospodarstvenoga ureda petrovarađinske imovne obćine upraviteljem toga ureda u istom svojstvu ; Bogoslav a Hajek a nadšumara — procjen´teija gradiške imovne obćiae šumarnikom — procjeniteljem u Vlii. čino^:nom razredu; kotarske šumare: Teodora Solarića i Mirka Majera kod krizevačke imovne obćine, Viktor a pl. Peičić a kod gradiške imovne obćine, Gavru Kovačevića i Jovana Matica kod petrovarađinske im. obćine, te Vaclava Faksa kod gjurgjev. im. obć. našumarima u IX, čin, raz ; protustavnike X čin. raz.: Martina Španića kod gjurgjevačke imovne obćine, Tom u Bogoevič a kod križevačke imovne obćine, te Aleksandra Ugrenovića kod II banske imovne obeine, protustavnicima u IX. činovnom razredu; šusnarske pristave: Josip a Grk vene a kod križevačke imovne obćine, Ivana Muraviea kod brodske imovne obćine, Petra Prpića, Andriju Petračića, Josipa Bujana i Teodora Georgijevića kod gradiške imovne obćine, kotarskim šumarima u X. činovnom razredu; Dragutina Gutvarić a akcesistu kod gjurgjevačke imovne obćine oflcijelom u X. čin, razredu; te Nikol u Gr zet u šumarskoga vježbenika kod gjurgje-. vačke imovne obćine šumarskim pristavom u XI. čin. razredu, sve sa sustavnim berivima. PremještajL Ban kraljevine Hrv. Slav. i Dalm. premjestio je: na vlastitu molba kr. šum. povjerenika Alek, Haviičeka od kr. kot oblasti u Dvoru k šum. odsj. kr. hrv, siav. dalm. zem. vlade; iz službenih obzira kr. kot šumara II r. Budimira Strgara od kr. kot oblasti u Gru |