DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 159 -´ "Plovi nazm kr; erarskih šumars^kih -dmovnika, —- Pruuzvišeni g. kr/ug. ministar za poljodjelstvo, im teruelju oviasti clubiTene državnim proračunom za god. 1909 , odredio je, da se za ozjoačenje šornarskih činovničkih mjesta sisteniizovanih n djelokrugu, pod njegovom upravom stojećega´ ministarstva, imadu od ´sele upotrebljavati sliedeći naslovi: u VIIL čin. razr. mjesto „šumaroik" —\,šumarski oad inžinir" ; u iX= čin. razn mjesto „nadšumar" — „šumarski inžinir´´; u X. činovnom razredu mjesto ^šumar^ — „šumarsko - inžinirski pristav " ; u XI, činovnom razreda mjesto j,šamarski kandidat" — »šumarsko-i nžinirski kandidat" i konačno mjesto „šumarski vježbenik" — šumarsko-i nž inirs ki vježbenik". Prema tomu usliedila su već i najnovija imenovanja (vidi stranu 151.- 0. H ."; ´ . Đa li je od važnosti iz kojih krajeva potrče šumsko sjemenje i da !i se svojstva pojedmoga stabla preoašaje sia ;njegovo petomstvo. Glede jele je pokusima utvrdjeno da biljke u2gojene iz sjemenja iz raznih visina sve do 1300 metara nad morem, nisu ni glede uzrasta, niti glede odpornosti proti mrazu nikakove razlike pokazivale. Kod ariša pokazalo se je njeko naginjanje na prenašanje svojstava. Glede oblika debla je Dr, Gieslar ustanovio, da u tomu pogledu imade njeku prednost ariš iz Sudeta naprama arišu iz alpinskih predjela, te on prvog preporuča za sadnju u nižim predjelima, dočim za alpiasko sjeme preporuča đa se ne upotriebljuje daleko od svoje postojbine. Gorski javor iz nižih položaja^ te iz položaja preko 1600 metara đa daje biljke sa slabim prirastom. Biljke koje potiču od sjemenja iz nižih položaja potjeraju u proljeću 7—20 dana prije nego li one iz sjemenja, koje poMče iz visokih položaja, a k tomu one potonje u jesen za 10—30 dana izgube prije lišće. Glede sjemenja potićućega sa raznih ekspozicija (strana svieta), te glede biijka bukve, koje su uzgojene u hladu i onih uzgojenih u podpunom svietla, pokusi još nisu zaključeni Iz dosadanjih pokusa razabira se nadalje, da se najboljemu uspjehu možemo uvjek nadati tada, kada se upotriebljuje sjeme od stabala, koja su uzrasla pod istim okolnostima i što bliže onomu mjestu, gdje se želi saditi, pak da je stoga najsjegurnija pomladba naravnim naplodjenjem. Konačno je pokusima usianov- IjenOj da samo onakova svojstva prelaze na potomstvo, koja su se uplivom klime i stojbine razvila tečajem nebrojenih generacija. Glavna sopština društva gospodarskih i šumarskih činovnika obdržavana je dne 4. ožujka 1909. u pol 10 sati prije podne u prostorijama „Slavonskoga gospodarskoga društva^ u Osijeku. Predsjedao joj je predsjednik Gjuro pL IIić. Kr. zem. vlada, koja za ovo mlado društvo pokazuje živo zanimanje, izaslala je na skupštinu pro. Kostu ilibašiča . Odstrane društvenog predsjednićtva i odbora prisustvovali su skupštini: Franjo Groger, Našice, Vinko Dečak, Djakovo, Andrija Gettwert, Petrijevci, prof. Košta Ilibašić, Zagreb, Stjepan Kopf; Valpovo, Rudolf Mar ako vic, Djakovo, Gjorgje M ua će vić, Osijek, dr. Franjo Poljak, Zagreb^ Miroslav Steinliausz, Vukovar i Mladen Vukmir^ Osijek. Nadalje je prisustvovalo skupštini oko 50 pravih članova. ~ Izvještaj 0 djelovanju i blagajnički račun primljen je s odobravanjem na znanje, isto je tako odobren za proračun g. 11)09., koji operira u tekućem računu |