DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 159 -´
"Plovi nazm kr; erarskih šumars^kih -dmovnika, —- Pruuzvišeni g.
kr/ug. ministar za poljodjelstvo, im teruelju oviasti clubiTene državnim
proračunom za god. 1909 , odredio je, da se za ozjoačenje šornarskih činovničkih
mjesta sisteniizovanih n djelokrugu, pod njegovom upravom
stojećega´ ministarstva, imadu od ´sele upotrebljavati sliedeći naslovi:


u VIIL čin. razr. mjesto „šumaroik" —\,šumarski oad inžinir" ;
u iX= čin. razn mjesto „nadšumar" — „šumarski inžinir´´; u X.
činovnom razredu mjesto ^šumar^ — „šumarsko - inžinirski
pristav " ; u XI, činovnom razreda mjesto j,šamarski kandidat" —
»šumarsko-i nžinirski kandidat" i konačno mjesto „šumarski
vježbenik" — šumarsko-i nž inirs ki vježbenik".


Prema tomu usliedila su već i najnovija imenovanja (vidi stranu
151.- 0. H ."; ´


. Đa li je od važnosti iz kojih krajeva potrče šumsko sjemenje i da
!i se svojstva pojedmoga stabla preoašaje sia ;njegovo petomstvo. Glede
jele je pokusima utvrdjeno da biljke u2gojene iz sjemenja iz raznih visina
sve do 1300 metara nad morem, nisu ni glede uzrasta, niti glede
odpornosti proti mrazu nikakove razlike pokazivale. Kod ariša pokazalo
se je njeko naginjanje na prenašanje svojstava. Glede oblika debla je
Dr, Gieslar ustanovio, da u tomu pogledu imade njeku prednost ariš iz
Sudeta naprama arišu iz alpinskih predjela, te on prvog preporuča za
sadnju u nižim predjelima, dočim za alpiasko sjeme preporuča đa se ne
upotriebljuje daleko od svoje postojbine. Gorski javor iz nižih položaja^
te iz položaja preko 1600 metara đa daje biljke sa slabim prirastom.
Biljke koje potiču od sjemenja iz nižih položaja potjeraju u proljeću
7—20 dana prije nego li one iz sjemenja, koje poMče iz visokih položaja,
a k tomu one potonje u jesen za 10—30 dana izgube prije lišće.
Glede sjemenja potićućega sa raznih ekspozicija (strana svieta), te glede
biijka bukve, koje su uzgojene u hladu i onih uzgojenih u podpunom
svietla, pokusi još nisu zaključeni Iz dosadanjih pokusa razabira se nadalje,
da se najboljemu uspjehu možemo uvjek nadati tada, kada se
upotriebljuje sjeme od stabala, koja su uzrasla pod istim okolnostima i


što bliže onomu mjestu, gdje se želi saditi, pak da je stoga najsjegurnija
pomladba naravnim naplodjenjem. Konačno je pokusima usianov-
IjenOj da samo onakova svojstva prelaze na potomstvo, koja su se uplivom
klime i stojbine razvila tečajem nebrojenih generacija.
Glavna sopština društva gospodarskih i šumarskih činovnika obdržavana
je dne 4. ožujka 1909. u pol 10 sati prije podne u prostorijama
„Slavonskoga gospodarskoga društva^ u Osijeku. Predsjedao joj je predsjednik
Gjuro pL IIić. Kr. zem. vlada, koja za ovo mlado društvo pokazuje
živo zanimanje, izaslala je na skupštinu pro. Kostu ilibašiča .
Odstrane društvenog predsjednićtva i odbora prisustvovali su skupštini:
Franjo Groger, Našice, Vinko Dečak, Djakovo, Andrija Gettwert,
Petrijevci, prof. Košta Ilibašić, Zagreb, Stjepan Kopf; Valpovo, Rudolf
Mar ako vic, Djakovo, Gjorgje M ua će vić, Osijek, dr. Franjo Poljak,
Zagreb^ Miroslav Steinliausz, Vukovar i Mladen Vukmir^ Osijek.
Nadalje je prisustvovalo skupštini oko 50 pravih članova. ~ Izvještaj
0 djelovanju i blagajnički račun primljen je s odobravanjem na znanje,
isto je tako odobren za proračun g. 11)09., koji operira u tekućem računu