DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 35     <-- 35 -->        PDF

^- 155


prema sTojim činovnicima, koje se tražbine izvode iz službenog odnošaja,
kako je to u konkretnom slučaju, imaju utjerati administrativnim
putem bez utjecaja suda.


Stoga se spomenuta tražbina imade uknjižiti na jamčevinu rečenog
šumara time, da će se ista podmiriti u onom času, kada jamčevina
dospije na isplatu,


U M. p. đ, priobćio Dr. A. Goglia.


Različite vijesti


Proti studeni vrio operna biljka. Kako velika otporna snaga biljka
proti studeni može biti^ o tom nam javljaju putnici na sjeverni stožer.


Najčudnovatije o tom saznajemo od Norđenskjčlđa iz vremena,
kada je on godine 1878/9. na obalama Pitlekaja u Sibiriji na ladji
„Vegaj" prezimio.


Srednja studen zimskib mjeseca od studena do travnja bijaše
od —16^ do —26^G, a katkada —40«G do -46^G!


U tom ledenom kraju izloženo proti vjetru, na pješčanom brežuljku
rasla je biljka žličarka — Cochlearia fenestralis (LoffelkrautJ^ od koje
cvietni đjelovi imaju ljekovito eterično ulje; lišće setipotrebljuje za proljetnu
salatu; koreiije poput hrena ribano uz jela, a rečeno ulje kao
liek proti poznatoj morskoj bolesti »skorbutu^.


Istraživači su ljeti 1878. vidjelij kako je ta biljka počela cvasti i
divno plod razvijati.
U tom stanju cvatnje, gdje je imala još mnogo nerascvjetanih
pupova^ zateče ju strašna polarna zima.


Sada se je držalo, da će silna studen od —40^ do —46®G nježno
lišće i pupove i nedozrelo sjeme bez milosrdja uništiti. Ali ne ! To
dijete sjevernoga Mlinskoga carstva nije stigla sudbina našega nježnoga
cvijeća^ koje već obični mraz oturi i uništi.


Kada se je opet lijeto povratilo, tada se je iz sna probudila i ta
bilina, te je nastaTila život, gdje ga je početkom zime prekinula.
Lišće joj se zazelenilOj iz pazušaca lišća uđariše novi pupovi, a
prošlogodišnji još neotvoreni, otvoriše se.


Tada polarni putnici ostadoše zapanjeni, nad takovim čudom pri


rode, nad silnom životnom snagom, kojom znade odoljevati silnoj po


larnoj studteni. N. P.—K—ić.—


vine, kojega izplata nije oljustavljena; napokon da se takovi odbitci od pkća i mi-


i-oviEa za predbježno osiguranje jamčeuja, koja proizlaze iz službenih odnošaja, joS


prije nego li ae o takoA^om jamčenju stvori konačna odluka, mogu bez zaprieke od


i-editi, <3ini se i;^ preduzetih izviđa ukazuju dovoljni razlozi ^unanjf, da su upitne osobe


obvezane pružiti naknadu. Nj. VeličanvStvo aciiiilo je ujedno oblasti odgovornima, da kod


ioga postupaju sa zrelom promiMjeuošću i oprezom, da takove mjere npotriebe samo


u slučaju dovoljnih razloga sumje i bojazni da bi erar bio o^t^ćen, tQ da izLragu i


r.-izpravu, koja je potrebna, da m konačno izreče dužnost naknade, što viSe požure.


Previ^njim pako odpisom od 11. X[L 1841. cdredjeno je pako, da za realizo


vanje po državnih ili gradnkih činovnicih položenih jamčevina, Čim je dužnost či


novnika konačnom administrativnom odhikom izrečena, nije potrebita dalnja odluka


sudbene oblasti, več da se bez odvlake može pristupiti otudjenju za jamčevinu, BIU


žečih obveznica, nu da fie kod toga imade, dontojan obzir uzeti i im drua:a prava


vkstniČtva i zaioj^a. za koje dolične obveznice jamČi.


(Vidi Smrekarov Priručnik knjiga Ih str. 52.)




ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— lo6 —


Status kr. erarskih šumarskih činovnika 1 podcinovnika u kreija
vinama Hrvatskoj i Slavoniji. — Prema državnom prcračuna za g. I9;y.
jeste status rečenih činovnika slieđeći:
Cin. razred. Broj mjesta. Značaj. Plaća.


.
+ -uf 1 iniest.o sa 8.0UU K


VL o ´^um, nađsavjetnik| ^ ´^ ^^^^


Vil. 8 šum. savjetnik. svi sa 4.800 „
Vni 20 šunu nadinžinir ^ „ 3.600 „
I 2 Bijesta sa 2.900 „


IX.
20 šum. inžiDir | |g ^ ^
^^ 2.H00 „
f 3 mjesta sa 2.200 „
X. 16 šum. mž pns.cav ]i -|i> " 9 oiio
XI. 0 šum. inž. kandidat svi sa 1.400 „

S šum, inž. vježbeniksa pripomoći od l.OOo „
Ukupno SL mjesto.
Po proračunu su obćenito u svakom čiuovnom razredu sisten)!zirana
3 plaoevna razreda, nu radi pomanjkanja starijih šumarskih činovnika
u pojedinim činovnim razredima, nisu sva tri stepena popunjena.


Status lugara (podeinovoika) jest i to:
a) podćinovnicl L razreda 6 mjesla sa l.oOO K plaćo


44 n , J.200 .,
59 » . Lioo „


36 . 1=000 „
5?


h) podčinovnici 11. razreda 14 .
1.000 ,


!1


52 . 900 ,
JJ


64 „ 800 ,


31


42 n . 700 „
Ukupno 31? mjesta.


Šumski požari — Nadovezujući na izkaz u broju U. i 12. Šu


marskoga lista od godine 1908. đonašamo niže izkaz o požarima, koji


su se tečajem g, 1908. dogodili u šumama otočke imovne obćine.


Tim povodom se ponovno sa molboro obraćamo na ostale šumske


uprave, naročito one, kojih šume leže na krasu u Gornjoj Krajini,


Primorju i Gorskonui kotaru, a sastoje se u velikom dieiu iz ernogoričnih


šuma^ u kojima su žumski požari već po naravi stvari veoma česti, u


uz to i veoma pogibeljni, da aam radi statistike pošalju slične izkaze.


Ove izkaze donasamo pako stoga, što se nadamo da će u dogled


nomu vremenu biti podpuni, 1e onima, koje bt to zanimalo, a koji


ne mogu doći do aređovnili izkaza, pružiti time podpunu i u mnogom


i)ogledu zanimiv^u stalisLlku,


Koii niže navedeni izkaz, toli i onaj u broju li . i 12. Šum. lista


od
pr. g. odnose se na vanredno velike Suoiske kom.p[ekse, u kojinia


je koli radi udaljenosti šuma od sela, toii radi kršovitosli tla i pomanj


kanja svake vode, osobito Ležko pogasili šumske požare, i u kojinsa su


nazad njekoilko godin;i veliki šnn^ski
požari bili na dnevnom reda.


Sio^-a je vanredno uljesljiv pojav, da Jo
u minuloj godini, koja je radi


dugotrajno ^^ušo bila fsobilo pogibeljna^ u šumama hilo razmjerno veoma


malo ^ieUi od požara.




ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 37     <-- 37 -->        PDF

157


Požar je bio


M


H


10


11


12
13
14
15


16


0
´%>
O ^
u Šumskom srezu Si
^ (3
>
OP4)
t>
^ ±1 t3
+ 3
^ 4
E>
sastojine
O
tu
O
>H
Šteta
K. fil.
ci
O
m
o
O
BrapjeviBaJjiŽki vrh
BruŠljan
SvilaniŠa´
Vrbovice
f^ompoljski
Povrh.
175
0 50
0-14
1-50
5-—
hrast ´
bukva
bukva
grab i hrast
jela i bukva
bukva
15
50-601
80 -120
15-30
CD
Biela i crna greda 0-31
0-43
a) bukva
b) jela
15—20
40-.8O
60
1-0
MarkoTić rudine l´OO jela 40-50 100
I Godača .
Marko Fić rudine
1-50
0-75
jela 60—80 120
Dolac 0-50
Yelika PljeŠivica
Javornik
Velika PljeŠivica
Javornik
6-00
0-25
1*00
0-25
0-002
a) bor, javor
bukva, grab
b) jela
jela i bukva
jela
a~i5o
50—100
5—100
3 30
360
30
120
´ 28
t4 Velika Flješivica
Javornik
6-00
1-5
160-00
a) bukva,
grab i javor
b) bukva
bukve, jele
i omorike
20-30
3-4 0
3—120
180
120 i
j
12-O00;




ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 38     <-- 38 -->        PDF

158


P ožar je bio


—^ ,


]1
´


i


i .1
i -. i "sastojine
1


>-H :


U´ šiuiiskoai srezu 1
5^ i
OJ o šteta ^ 1
B Hi 2 i


-^ DO


o « O
0 O CD K fil. ^ \
U


3


H
0-<


IT Skipina poljansi, ^-m jela i btikva B:~~100 150
( "!i


{ ^ 18´ Javomik S´OO
jela i bukva 3-120 180


\ i


i 19 . Velika Plješmca 25-00
bukva 8-60 1500 —


_


; 20 Bubinka 0´75
bakva 3-50´ .40


buk.a, jel?,´


21 Biibinkii 8 00 3-100 ´ 500 -^


omor


1 fyU o i a I Trio 8-00
bukva 3-100 300 —


i


´1 „23 Trio 4-00 bukva 3´^ 100 160


i ^4 Trio . , 2-00 bukva 3—100 ; 80 —
j 11 .


bor, bukva


! 25 Telika PijeMvica l-OO´ 3-120 50 —, ff


i javor


MrsiBJ
5*00 bukva 30-50 120 __. r
n Velika Plješmca^ 2-00 bukva 30- 50. 100 — K


-^



; 28 Javora ik 3-50
bukva i jela 3-100 150 —
jela i -omo


\ ´29 BegovftČa 0-087
120 150 -^


rika Ojela
i omo


´ 30 Kalcida, vrb. 047
150 500 —


rika


o!
1 ´^^ Eazkriž-Stirovafe 3.00. bukva 30—150
i


Jj


( 82 Šatorina . 6-00´
bukva 50 150 _ —



! 83 Knežev vrh 6´00
bukva 30-150 —


^~


1


S4 i Jeiovac-ApatiŠaD ; 0-078 bukva i jela 40 -150 ,.480 — 1


omo


35 Grrabovo rame 10-00 jela i2-14 3(X) —


rika


^


jela i omo16
starih,


36 Grrabovo rame ´ , , 0-035
150


rika stabala


11


, T´kupno"."
18;17

i


.


1 1
i


,


1 -
i .




ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 159 -´
"Plovi nazm kr; erarskih šumars^kih -dmovnika, —- Pruuzvišeni g.
kr/ug. ministar za poljodjelstvo, im teruelju oviasti clubiTene državnim
proračunom za god. 1909 , odredio je, da se za ozjoačenje šornarskih činovničkih
mjesta sisteniizovanih n djelokrugu, pod njegovom upravom
stojećega´ ministarstva, imadu od ´sele upotrebljavati sliedeći naslovi:


u VIIL čin. razr. mjesto „šumaroik" —\,šumarski oad inžinir" ;
u iX= čin. razn mjesto „nadšumar" — „šumarski inžinir´´; u X.
činovnom razredu mjesto ^šumar^ — „šumarsko - inžinirski
pristav " ; u XI, činovnom razreda mjesto j,šamarski kandidat" —
»šumarsko-i nžinirski kandidat" i konačno mjesto „šumarski
vježbenik" — šumarsko-i nž inirs ki vježbenik".


Prema tomu usliedila su već i najnovija imenovanja (vidi stranu
151.- 0. H ."; ´


. Đa li je od važnosti iz kojih krajeva potrče šumsko sjemenje i da
!i se svojstva pojedmoga stabla preoašaje sia ;njegovo petomstvo. Glede
jele je pokusima utvrdjeno da biljke u2gojene iz sjemenja iz raznih visina
sve do 1300 metara nad morem, nisu ni glede uzrasta, niti glede
odpornosti proti mrazu nikakove razlike pokazivale. Kod ariša pokazalo
se je njeko naginjanje na prenašanje svojstava. Glede oblika debla je
Dr, Gieslar ustanovio, da u tomu pogledu imade njeku prednost ariš iz
Sudeta naprama arišu iz alpinskih predjela, te on prvog preporuča za
sadnju u nižim predjelima, dočim za alpiasko sjeme preporuča đa se ne
upotriebljuje daleko od svoje postojbine. Gorski javor iz nižih položaja^
te iz položaja preko 1600 metara đa daje biljke sa slabim prirastom.
Biljke koje potiču od sjemenja iz nižih položaja potjeraju u proljeću
7—20 dana prije nego li one iz sjemenja, koje poMče iz visokih položaja,
a k tomu one potonje u jesen za 10—30 dana izgube prije lišće.
Glede sjemenja potićućega sa raznih ekspozicija (strana svieta), te glede
biijka bukve, koje su uzgojene u hladu i onih uzgojenih u podpunom
svietla, pokusi još nisu zaključeni Iz dosadanjih pokusa razabira se nadalje,
da se najboljemu uspjehu možemo uvjek nadati tada, kada se
upotriebljuje sjeme od stabala, koja su uzrasla pod istim okolnostima i


što bliže onomu mjestu, gdje se želi saditi, pak da je stoga najsjegurnija
pomladba naravnim naplodjenjem. Konačno je pokusima usianov-
IjenOj da samo onakova svojstva prelaze na potomstvo, koja su se uplivom
klime i stojbine razvila tečajem nebrojenih generacija.
Glavna sopština društva gospodarskih i šumarskih činovnika obdržavana
je dne 4. ožujka 1909. u pol 10 sati prije podne u prostorijama
„Slavonskoga gospodarskoga društva^ u Osijeku. Predsjedao joj je predsjednik
Gjuro pL IIić. Kr. zem. vlada, koja za ovo mlado društvo pokazuje
živo zanimanje, izaslala je na skupštinu pro. Kostu ilibašiča .
Odstrane društvenog predsjednićtva i odbora prisustvovali su skupštini:
Franjo Groger, Našice, Vinko Dečak, Djakovo, Andrija Gettwert,
Petrijevci, prof. Košta Ilibašić, Zagreb, Stjepan Kopf; Valpovo, Rudolf
Mar ako vic, Djakovo, Gjorgje M ua će vić, Osijek, dr. Franjo Poljak,
Zagreb^ Miroslav Steinliausz, Vukovar i Mladen Vukmir^ Osijek.
Nadalje je prisustvovalo skupštini oko 50 pravih članova. ~ Izvještaj
0 djelovanju i blagajnički račun primljen je s odobravanjem na znanje,
isto je tako odobren za proračun g. 11)09., koji operira u tekućem računu