DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 21 <-- 21 --> PDF |
^ -^´ 141 ~ Iz ovoga se jasno razabize/da je Bajjaca potreba Njemačke 7)a tvrdom drvu — i to sirovom dr^ia, piljenoj" robi, dužici i podvlakama —´ koju.´ poglavito podmiruje Rusija i Austro-. Ugarska, No ni vlastitom produkcijom četinjavog drveta ne MOŽe Njemačka da pokrije domadu potrebu, koja sve više raste UBlijed zamašnije fabrikaeije papira. .Ukupni uvoz drva Njemačke iz Auatro-Ugarske do3egao je. posljednjih godina 240.000 vagona- (u vrijedaosti od kojih, 130´.milijuna kruna). ^ Garinu na sirovo drvo, piljenu, otesanu i cijepanu robu valja u :Njemačkoj prosudjivati sa posve drugog´ stanovišta nego na eksportnom području´Austro-Ugarske. Kad sa godine 1879. uvodio u Njemačkoj zakon o carini, bila je na umu misao: očuvati se carinom od jeftinoga drva Austro-Ugarske, Rasije i Skandinavije. Bila je to dakle »zaštitna carina"-. No otkako je porast na ^ sv6op6oj potrebi drva podigao cijene drvu i na rečenim dobavnim područjima Njemačke, nije njemačka carina^ na sirovo drvo drugo, več neka rentovoa´ garancija za posjednike sama. To de reci, ona reprezentira neki stalni prihod po* sjedniku šume, a to su u glavnom . same njemačke države. ^(Valja istaknuti da najveći postotak [33^7%] od ukupne-šumske površine otpada ,na´ državne i- krunske šume)- Eogel ovdje ujedno vidi uzrok pojavu^ da je kod zadnjih pregovora o ca- Tinskom ugovoru Njemačka mogla _ tako znatno sniziti carinu´ na sirovo drvo*).´ " . Naprotiv carina udarena na piljenu robu početkom osam^ desetih godina, imala je od uvijek karakter iodustrijalno za-štitne. carine. Baš ova carina´ je prema novom ugovoru postala još osjetljivijom za one trgovce^ koji eksportiraju polufabrikate; u Njemačku. .. Vrlo je umjerena" carina na bačvarsku robu, koju Nje-^ mačka potražuje u velike. -. , ^ " ´ Dr.. A. UgrenovuL Y\d\ o tom Šujsaraki lifit od jr. 190´>.-str. 108. |