DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 134 — IspraTno, da se obje vrsti užitaka ne oporezup, jer njihova vrijednost u mnogim šumama nije danas ništa manja od glavnog §amskog užitka drva. Isto se tako u mnogim državama kod odmjerenja poreza uzimljii različito n odbitak troškovi oko uprave i čuvanja šuma. Jedino je posve opravdano i u interesu države korisno, da se nove šumske kulture, podignute sa znatnim troškovima na ^-olim i pustim krajevima, opraštaju od poreza na stanoviti Eiz godina. Tako austrijski zakon oprašta takove kulture na vrijeme od 25 godina, u Franceskoj se oprašta jedna trećina zemljarine na 30 godina, u Rusiji sve nove kulture takodjer kroz 30 godina, a zaštitne sume se opraštaju posvema od poreza, U Pruekoj, Bavarskoj i drugim saveznim državama njemačkoga carstva ne poznaju se takove polakšice. Zakonski oblik zemljarina jest kako smo naprijed spomenuli najstarija forma poreza. Danas ima ona mnogo svojili protivnika, te su mnogi narodni poslanici u zajedničkom saboru u Budimpešti zagovarali, da se i tu uvede progresivno oporezovanje i t. z, »Existenzmimmum«5 jer bi se još i time polučila pravedna i razmjerna razdioba javniii tereta na pojedine državljane. Nije ovo mjesto, da se o tim pitanjima raspravlja, nego šenio jedino istaci, da su se priliodi šum, gospodarstva, kao i ostalih graoa agrikulturne produkcije znatno povedali, a naročito onih večili prema manjima šum= gospodarstvima razmjerno nrnogo više poskočili^ te nije ispravno, da FO kod odmjerenja poresja svima jednakom mjerom mjeri. O produkciji drva I carini na drvo- Nedavno je ii Beču izasla knjiga: M. von Engel „Hol.v z 0 \´- n n d H 0 J z p r o đ u k t i o n s - V e r li H 1 t n i s se% koju 6e Ba z^uh^jmj^m prolistati ne samo industrijalac i trgovac (jx7on\, veo i auniar. Knjiga zasložuje pažnju ne mmo zato. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 15 <-- 15 --> PDF |
^: ~´im — Uo je u njoj upravo ogromnim trudom sabran i obrađeEs.tako ´opsežni i rastepeni materijal, ved napose još i" zato, što je po tekla iz pera žoY|eka, nikioga h obitelji, koja je ve<5 u tri´ .generacije zaposlena industrijom drva, i što. se sam pisac vec pnna tri decenija,bavi eksportom´ drva na veliko. ", Prvi ,dio. knjige sadržaje podatke o.carini i prodakriji drva u onim ´ zemljama^ koje-su bilo svojom trošujom, bilo svojom ^ proizvodnjom od važnosti po trgovinu ´ industriju drvom Austrougarske/ U´ drugom sa dijelu sakupljeni carinski stavci za sirovo/drvo, polufabrikate i gotovu robu ooih carinskih podracja^ k ja su.po svjetsku trgovinuod važnosti. ^ " "" .." Djelu je priložena zanimljiva i trudom izrađena tabela o izTOzu drva iz Austro-Ugarske godine 1905,, 1906. i 1907. iz koje se ujedno .razabire kako je važan pol žaj^^ što ga zauzimlje naša monarkija^ u svjetskoj´ trgovini drvom^. Austro-Ugarska eksportira .sirovo drvo-, polufabrikate a i´, mnogu "vrst .gotove robe ne samo u zemlje srednje, istočne^ južne i zapadne Evrope, vec i u Aziju, sjevernu Afriku idruga; prekomorska-područja. Austro-Ugarska nam dakle pruža nsjeklatantniji primjer za internacijonalitet trgovine drvom, koja ^ pretežito obuhvaća sirovo drvo i polufabrikate.´ .; - Iznosimo u\ slijedećem nekoliko misli iz Engelovoga djela. " -Drvo je kao važni industrijalni proizvod,,u zadnjoj četvrti^ prošloga stoljeća prošlo niz značajnib promjena, koj ^ u glavnom, Engel karakteriše ovako. Osamdesetih i prve polovine devedesetih godina radilo ee kod udaranja carine na drvo u nekim evropskim državama o tomu, .da se na taj. način" zaštiti Šumska .renta, koja se smatrala nedostatnom. Zemlje za import sirovog drva i poiufabrikata— Njemačka, Franceska i Švicarska — nastojale su da taj" cilj poluče „zaštitnom carinom" na rečenu robu; dok sa-eksportne zemlje ~ Austro-Ugarska — išle za istom´svrhom niskim željezuickim tarifama. , U toj perijodi nije ^ trgovina drvom pokazivala nik.akve jasne i jedinstvene tendencije, uslijed čestog , dizanja^ i padanja cijena´ i konjunktura, koje su bile uzrokovane |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 16 <-- 16 --> PDF |
bUo otvorenjem novih produkcijonih. područja ili novih proMr tik,, bilo promjenama" u "visini kamatnjaka, :. Od konea devedesetih godina ovamo počela 8e na-drvnom tržištu javljati znatna . promjena, .koja je, našla izražaja´.u, po-´ rastu cijena. Porast šumske .rente ostao.-je doduše skoro netaknut od svih onih promjenljivih faktora^ koji su bili od utjecaja na trgovanje drvom^ no unapređivao ju je več sani´ široki razvojni, zamah svjetskoga gospodarstva, (Uporabe- drva u,, takovim granama industrije, koje troše i manje vrijedne-sortimente, :-iodustrija papira," kemijska industrija,^ rudarstvo,; porast ^kulture, pučanstva, i blagostanja) / Engel drži/, da-je evropskoj carinskoj i prometnoj´politici prestalo da bude glavnim- ciljem .povišenje šumske rente, "vec da je ona svratila s.vb j u pažn j u na polufabrikat e^kako se to, imeoito opaža kod importcih zemalja, koje — s namjerom da zaštite vlastitu industriju — idu svojom carinskom´ politikom ´naročito za tim, "da´ visinom´ carinskih stavaka zasirovo ´ drvo i ´polufabrikate, oteščaju izvoz prođukcijonim zemljama, ´ . .,-´. Baš carina´ na polufabrikate-— veli on dalje — bila jesredište one žilave borbe,, koja m vodila kod sklapanja trgovačkih ugovora, ´ . ,´. ^:: ´-"-., ´ Na koncu- svog uvodnog obrazloženja veli pisac, da u pclitici carine na drvo sve više prevladava misao, da je,za šumsku .rentu poskrbljen-o več´razvojem svjetskoga gospodarstva-u opce^ te da bi se imala svratiti pažnja u prvom ređuiia.-proizvodnju´ polufabrikata. -, -´ ´ ´ . --´ ili -.-, ., - " „ , ´´^ Ocl opsežnog detalja, u kojem su obrađena sva -najvažnijacarinska područja, iznijeti čem-o samo podatke-za´ A-Ustro^-lT^ar^bu i Njemačku . , . A u B t-r´o - U g a r s k a, , " , ^^-´ ´-/ ;-´´ -Na austro-ugarskcmi carinskom području nije — ni pastarom- autonomnom, ni po novoriii konTencijonaliiom carinskom |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 17 <-- 17 --> PDF |
´ -^ ; :— 137 — ; Vsviiu (od 1. ožujka 1906 ) — udareno carinom (redo-, vito se misli na uvoznu carino): 1, SiroT O drvo : gorivo, građevno i tvorivo drvo, ma- tt;rija-l za pletenje i ki6e.. Nadalje materijal za tokare i rezbare "i napokon tvari za , bojadisanje i strojenje´(korjenje, liš^e, cvjetovi, plodovi, šiška i kora izuzevši hrastovu i cetinjavu, koja je udarena carinom od K. 0"60- po q). 2. P 0 1 u f a b r ik a t i:´ Piljena Toba, otesano, cijepano i.rezano drvo (dužice, podvlake itd. izuzevši furnire). ^ Pod konac devetnajstoga i početkom, dvadesetoga vijeka agitiralo se među interesiranim krugovima raznih industrijalnih podtizeda^ koja troše drvo ^— no bez uspjeha —-daše sirovodrvo udari, izvoznomc a r inom. Ta" s.e agitacija austrijskih industrijalaca naročito upirala o tendencu, koja- se je žitav jedan decenij očitovala u rastudim cijenama sirovoga drva^. odnosno. u povišenje rente šum-skoga tla. Ta je poragna tendenea . poticala na razmišljanje: hode li Žumske´ sastojine Austrougarske biti kadre, da pored domadih potreba, koje neprestance rastUj trajno podmiruju još i izvoz sirovoga drva i´ polufabrikata. Taj prigovor našao je napokon izražaja n onom. bez uspješnom nastojanju^ kojim se Je išlo, zatim, da´ m. na sirovo drvo- udari izvozna carina, ^ Tomn. bi prigovora bilo samo- onda mjesta^ kad bi Austrougarska bila na putu da postane importnom zemljom/ No danas smo od te točke još veoma daleko. Anstro-Ugarska je danas jedna od prvih eksportnih zemalja´(vidi dalje napried skrižaljku o izvozu), jer njen uvoz upravo izcezava prema izvozu i iznosi, po vrijednosti jedTa 5% od-ukupnog´ eksporta., na drvu. (Pored toga valja imati na umn^ da priličan dio toga . importa otpada na egzotično drvo i na drvOj koje monarkiju samo tranzitira).´ /´ / Svima proročanstvima o tobožnjem ^bududem manjku na drvu -uzvrada Eagel,´ da se danas, na mnogim područjima cov. ecjega´ rada opaža nastojanje, kako bi ae drvo zamijemlo drugim materijalom (kamenom, betonom^ željezom, čelikom itd.j. -´ 11. .´ |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 18 <-- 18 --> PDF |
-138 — no" pored, toga. prizoaje, da 6e se u bududaosti morati uzeti više, obzira, ea fabrikaciju papira, koja danas guta veo na hiljade hektara cetinjave. šume, ^ ^ Erigel se dakle pouzdaj© u to, da će šume Austro-Ugarske još dugi niz godina´ namirivati ne samo sve domaće, veceksportne potr<3be, a to svoje pouzdanje upire on o ove činjenice. Današnje stanje šuma prikazuje .se ovako: U Austriji ima 9-76 milijuna- hektara šume — dakle od,prilike 32V2^ od čitave poTršine, Druga pola monarkije ima šume oko 9°04 milijuna hektara — dakle oko 28% od čitave površine, (Točnije ovako: U Ugarskoj 26´V4\. u Hrvatskoj i Slavoniji 36%), K tome dolazi još 2*65 milijuna hektara šuma u Bosni i Hercegovini (527o od ukupne površine). U čitavom dakle austro- iigarskom carinskom području ima |oš.´2i"45 milijuna šume, žto^ bi odgovaralo oko 31*7% od ukupne površiae/ Polazeći s pretpostave da godišnja produkcija na drvu odgovara godišnjem prihodu, cijeni Engei ukupni godišnji prihod ^svih šuma Austro-Ugarske na 60 milijuna kubičnih metara. Od toga otpada na Austriju oko 30, na Ugarsku, Hrvatsku i blavoniju oko 26 i na Bosnu i.´Hercegovinu oko 4 milijuna kubičnih metara. Prema vrsti drva^ otpada od godišnjeg´ prirasta na drvu iia ausiro-ugarskom carinskom području: na Četinjače oko 29^ milijuna m^^ na bukvu 15 milijuna m", na hrast 7 milijuna m,^, na ostale listace (cer, grab, jasen, brijest, javor, brezu itd.) oko y^ milijuna m\ Od čitave producirane mase otpada manja polovica na razno porabno drvo, a druga, veća polovica na gorivo drvo (uračunani su ovamo i svi otpaci). Do zbiljnoga izvoza dolazi oko 6 milijuna m´^ gradjevnog. drva i to: oko 2V2 milijuna m^ sirovog drva (trupci, kusovi itd.)j 3V2 milijuna m^ poiufabrikata (građevno drvo^ piljena roba, podvlake, bačvarska roba itd.) Toj faktično eksportiranoj´ količini porabnog drva-^ odgovara — otpriKke —- 9 milijuna m^_ sirovoga drva, koje je potrošeno.u tu svrhu. ^ Od gradjevnog drveta, koje, kako smo već spomenuli, iznaša onu manju´polovicu .od ^ čitave prirastne masf, dolazi do eks |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 19 <-- 19 --> PDF |
:; . , — .139 ,— porta: od četiBJača polovina, od hrastovine petiaa,´od bukovine dvije desetine, a od ostalih listača nešto . manje od jedne dva4esetine, ´ Od ukopne godišnje produkcije gorivoga drva dolazi do izvoza jedva jedvice jedan %. Uzme li´ se k tome još u račun i ono po milijuna IB^^ što se u Austro-Ugarsku godimice uveze, ostaje dakle monarkiji što porabnogj što^ gorivog drva^ preko 50 milijuna m"V dakle od, prilike I m^^ po glavi. fzvoz drva !z Austro-Ugarske. ´ " Količina izvoza u q, u ^^ 1 Fran-Veliku 1 n„„- Njemačku Švicarsku 1 Italiju Srbija cesku Britaniju! ^^´^^^, munjsku 1 1905 22,759.807 1 632.301 7,779.714 1,339.919 IP 5,807 2,649.784 i>,061.368 392.113 24.354X63 1,517.691 8,796,r91 1,064726 174.061 1,662.692 2,313.031 247A12 1907 24,199.985 1,747.332 9;709.248 1,025=591 106.780 1,839.956 2,688.649 175.591 Količina izvoza u q, u NizoDruge Tursku .«f -Belgij u Bugarsku: GrČku i ^Egipat zemsku ^emlie 313.274 1:6.762 179.319 407.918 77.529 29C776 67 i .330 S 07,626 :207.779 145 572 . 96.023 302.490 66.321 336.296 524.209´ 40L752 U9.135 179.004 140 816 284.246 23,587 .296.124 564.817 428.845 Ukupna količina j Ukupna vrijednost izvoza u q g izvoza u krunama 41,250.347 252,367.037 42,210.809 262,8i-/.939 43,558.706 263,(126.554 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 20 <-- 20 --> PDF |
,/´ ; — 140 -— ´ , Baš´ utom"pros;ecDOiu broju vidi EngeL osobito povoljan. položaj Austro-Ugarske naprama dn^giio zemljama, .gdje je taj broj znatno manji: Njemačka 0^8 m\ Franceska O´l m\ Belgija 0-6 m\ Velika Britanija 0-5 m´, Italija 0´4,„ m\ (Do ovik je podataka došao pisac odbivši od godišnje produkcije na drvu godišnji eksport). ´Da nočim,o svestranost i´veličinu eksporta iz austro-ugarskog carinskog . područja, donosimo napried skrižaljku, koja sumarno prikazuje izvoz drva g. 1905., 1906, i 1907. Kako se ved iz- ove tabele razabire, glavno područje izvoza iz Austro-Ugarske jest Njemačko carstvo^ pa ce biti zanimljivoako u nekoliko crta prikažemo i ovu importnu zemlju. , .. " " N j e m a č ko carstvo. - ^ .-. "Prema podacima, od godine 1900, ima Njemačka.oko 13*9milijuna hektara šuma^ dakle 26´8^/o-od ukupne površine.´ Po procentu šumovitosti zaostaje dakle Njemačka dobrano za Austro- Ugarskom. Sta više: Pruska^ koja reprezentira .glavno´prođukcijouo područje. Njemačke, zaostaje dapače svojim procentomršu-, moyitosti(23"7%) za spomenutim prosječnim postotkom Njemačke. Njemačka ne samo da je pučanstvom brojnija od Austro--- Ugarske,, več je "´ovo i gušće; a uvaži- li se^^ da se mnogo drva troši u razne građevne, industrijalne i rudarske svrhe, lako je razabrati^ da je potrošak drva ^— računan po glavi, znatno veči nego u Austro-Ugarskoj« - . . . ´ , . _ ´ Njemačka je dakle pored svega toga, sto´producira gO´-, ^dišnje 35 milijuna m´^ drva, upudena na" uvoz i ,to poimence ^sirovog drva i polofabrikata. Ona je -dakle izrazito importna . zemlja. Dalje je- naročito istaci činjenicu, da "prema podacima od godine 1900.,- samo malen, dio njemačkih šuma, (2*9 milijuna ha. od ukupnih 13´9 milijona´ha.) zapremaju, iistače. Među ovima je na-prvome´ mjestu bukva, a za njom hrast. ..Od pre-. ostale površine zaprema: bor 6,243„50O ha,, smreka 2.817.574 ha/jeJa 373 053 ba. | ariš 16.952 ha. -^ . , ,: " ´ . |
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 21 <-- 21 --> PDF |
^ -^´ 141 ~ Iz ovoga se jasno razabize/da je Bajjaca potreba Njemačke 7)a tvrdom drvu — i to sirovom dr^ia, piljenoj" robi, dužici i podvlakama —´ koju.´ poglavito podmiruje Rusija i Austro-. Ugarska, No ni vlastitom produkcijom četinjavog drveta ne MOŽe Njemačka da pokrije domadu potrebu, koja sve više raste UBlijed zamašnije fabrikaeije papira. .Ukupni uvoz drva Njemačke iz Auatro-Ugarske do3egao je. posljednjih godina 240.000 vagona- (u vrijedaosti od kojih, 130´.milijuna kruna). ^ Garinu na sirovo drvo, piljenu, otesanu i cijepanu robu valja u :Njemačkoj prosudjivati sa posve drugog´ stanovišta nego na eksportnom području´Austro-Ugarske. Kad sa godine 1879. uvodio u Njemačkoj zakon o carini, bila je na umu misao: očuvati se carinom od jeftinoga drva Austro-Ugarske, Rasije i Skandinavije. Bila je to dakle »zaštitna carina"-. No otkako je porast na ^ sv6op6oj potrebi drva podigao cijene drvu i na rečenim dobavnim područjima Njemačke, nije njemačka carina^ na sirovo drvo drugo, več neka rentovoa´ garancija za posjednike sama. To de reci, ona reprezentira neki stalni prihod po* sjedniku šume, a to su u glavnom . same njemačke države. ^(Valja istaknuti da najveći postotak [33^7%] od ukupne-šumske površine otpada ,na´ državne i- krunske šume)- Eogel ovdje ujedno vidi uzrok pojavu^ da je kod zadnjih pregovora o ca- Tinskom ugovoru Njemačka mogla _ tako znatno sniziti carinu´ na sirovo drvo*).´ " . Naprotiv carina udarena na piljenu robu početkom osam^ desetih godina, imala je od uvijek karakter iodustrijalno za-štitne. carine. Baš ova carina´ je prema novom ugovoru postala još osjetljivijom za one trgovce^ koji eksportiraju polufabrikate; u Njemačku. .. Vrlo je umjerena" carina na bačvarsku robu, koju Nje-^ mačka potražuje u velike. -. , ^ " ´ Dr.. A. UgrenovuL Y\d\ o tom Šujsaraki lifit od jr. 190´>.-str. 108. |