DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 134 —


IspraTno, da se obje vrsti užitaka ne oporezup, jer njihova
vrijednost u mnogim šumama nije danas ništa manja od glavnog


§amskog užitka drva.


Isto se tako u mnogim državama kod odmjerenja poreza
uzimljii različito n odbitak troškovi oko uprave i čuvanja šuma.


Jedino je posve opravdano i u interesu države korisno,
da se nove šumske kulture, podignute sa znatnim troškovima
na ^-olim i pustim krajevima, opraštaju od poreza na stanoviti
Eiz godina.


Tako austrijski zakon oprašta takove kulture na vrijeme
od 25 godina, u Franceskoj se oprašta jedna trećina zemljarine
na 30 godina, u Rusiji sve nove kulture takodjer kroz 30 godina,
a zaštitne sume se opraštaju posvema od poreza, U Pruekoj,
Bavarskoj i drugim saveznim državama njemačkoga carstva ne
poznaju se takove polakšice.


Zakonski oblik zemljarina jest kako smo naprijed spomenuli
najstarija forma poreza. Danas ima ona mnogo svojili
protivnika, te su mnogi narodni poslanici u zajedničkom saboru
u Budimpešti zagovarali, da se i tu uvede progresivno oporezovanje
i t. z, »Existenzmimmum«5 jer bi se još i time polučila
pravedna i razmjerna razdioba javniii tereta na pojedine državljane.


Nije ovo mjesto, da se o tim pitanjima raspravlja, nego


šenio jedino istaci, da su se priliodi šum, gospodarstva, kao i


ostalih graoa agrikulturne produkcije znatno povedali, a naročito


onih večili prema manjima šum= gospodarstvima razmjerno


nrnogo više poskočili^ te nije ispravno, da FO kod odmjerenja


poresja svima jednakom mjerom mjeri.


O produkciji drva I carini na drvo-


Nedavno je ii Beču izasla knjiga: M. von Engel „Hol.v
z 0 \´- n n d H 0 J z p r o đ u k t i o n s - V e r li H 1 t n i s se% koju
6e Ba z^uh^jmj^m prolistati ne samo industrijalac i trgovac
(jx7on\, veo i auniar. Knjiga zasložuje pažnju ne mmo zato.