DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1909 str. 10 <-- 10 --> PDF |
130 — opore^u]e. Nu to stanovište nije ispravno, jer se stoka jeduog: poljodjelskog dobra ne može oporezovati, budući da se ona od prihoda tog dobra uzdržaje. Ispravno bi bilo to stanovište tek onda„ ako se od brutto-prihoda oranica i livada odbiju troškovi uzdržavanja stoke, odnosno da vlasnik ražunom ustanovi, koliku vrijedeost predočuje djabar i rad stoke uložen n obradjivauje poljodjelskog zemljišta, te da se ta vrijednost stavi u ravnotežje sa troškovima uzdržavanja dotične stoke. JediEO u onom slučaju morala bi se Btoka oporezovati, ako je ona sama sebi svrhom gospodarenja,´ te se hrani s krmom, koja se na vlastitom posjedu neproizvadja, nego se sa strane kupom nabavlja. 2. Oporezovanje sume, u kojoj se ne mož e potrajno godišnje gospodariti (Dio Besteuerung des aussetzenden Betrieb^sj« Posve drugačije mora se oporezovati šuma, u kojoj se n e može potrajno godišnje gospodariti od one, u kojoj se takovo gospodarenje može voditi. Vrijednost glavnog sječivog prihoda i na koncu obhodaje prolongiranih sviju medjutimnih užitaka, koji su tijekom obhodaje uniŠli, po odbitke kroz isto vrijeme prouzrokovanih kuituraih i upravnih troškova, — jednaka je konačnoj vrijednosti" za vrijeme obbodnje polučenih zemljišnjih renta, odnosno kamatima prihod ne vrijednosti zemljišta. Šume ove vrsti jesu površinom maJene ; to su ve6im dijelom šume seljaka, koji, kada su jo jednom posjekli i zasadili ili posijali, čekaju kroz dugi niz godina na ponovnu žetvu. Sječivi prihod takove mme možemo si predočiti takodjer kao sumu vrijednostih sviju dobara koja budu godišnje proizvedena i na kraju vremena — za koje produkcija traje — užita. Taj proces produkcije dobara, jednak je onomu, kada bi netko stanovitu svotu novaca kroz dulje vremena godišnje ulagao ii štedionicu i nve odnosne iznose zajedno sa kamatima, na jedanput podigao. Ako žeHmo čisti prihod, koji na koncu obhodnje polučimo, jediioHčno na pojedine godine razdijeliti, to ,dotičnu računsku operaciju možemo provesti na osnovu ove jtdnačbe : J// + /J./ . l"a;>"-^ Ovi |