DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 7 <-- 7 --> PDF |
~ 85 — se ocjenjuju kao gorivo, a u stvari ima u njima drva prikladnog za izradjivanje duge. I ovo njegovo nastojanje imalo je makar djelomična uspjeha, jer se je barem kod prestarih šuma prodrlo s tim, da se za gorivo daje jedino ono, što se u tehničke svrhe neda upotrijebiti. U 95. i 96. broju „Srijemskih Novina" od godine 1906. raspravlja Barišid u javnosti o tome, koliku materijalnu štetu mora da pretrpi petrovaradinska imovna opdina davajući još i danas hrastovinu u mladjim sumama za gradnju hambareva i čardakova, kao i za gorivo, koje pitanje na žalost još ni danas nije sretno riješeno. Kao što spomenuh, bogatstvo petrovaradinske imovne opine sastoji se u tome, što su njezine šume većinom hrastove i Barišić je posvetio najveću pažnju riješenju pitanja o racijonalnom izrabljivanju tih šuma. Sa osobitom pažnjom pratio je po javnim listovima stanje drvnog tržišta, a u isto doba temeljito studirao savremenu literaturu te grane šumarske struke. Plod te njegove studije jest najnoviji cijenik petrovaradinske imovne općine, koji je on sastavio na temelju pomno i temeljito sakupljenih podataka i analiza cijena. Ovaj je cijenik potpuno temeljit i može se prema prilikama na drvnom tržištu regulisati, jedino je za praktično obračunavanje vrijednosti tehničkog drveta nešto kompliciran. U praktičnom svom radu kod petrovaradinske imovne općine stekao si je pokojni Barišić naročite zasluge uvadjanjem prelaznog poljskog gospodarstva. Više nego polovicu površine ove imovne općine, a to je preko 30.000 jutara, zapremaju šume, koje voda ne topi. Zbog svoje razmjerno loše kakvoće i potreba ove imovne općine na drvu, sijeku se te u većem dijelu hrastove, u manjem grabove šume već sada, premda im je starost većinom ispod 80 god. Pomladjivanje ovih šuma prirodnim putem ostalo je neuspješno, jer raznovrsna šikara i izbojci iz panjeva sklope se na brzo poslije sječe stabala tako, da posve uguše hrastov poml,ul;ik iz sjemena. Sto se je god ovim načinom pomladjivnlo, o«t lo |