DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 84 — pokon godine 1890. nije prodro s´ tim, da se mjesto nerazumnog izdavanja hrastovine, pravoužitnicima izdaje relutum u n07cu za nabavu čamove gradje. Od kako se izdaje relutum za 6amovinu, od to se doba grade kude u velikom broju, a prije ih se malo podizalo, premda se je u tu svrhu izdalo mnogo hrastovine. Kada se jednom prodrlo sa sretnom idejom da se za pravoužitničke kude i staje daje čamovina, a skupocjena hrastovina unovči, nestalo je i glavnih zapreka da se kod petrovaradinske imovne obdine za hrastove šume dotadanje niske ophodnje od 100 .godina zamjene sa višim. Kako se je godine 1896, imala obaviti revizija gospodarstveuih osnova, upotrijebio je poicojni Barišid tu priliku i stavio predlog, da se šume imovne obdine urede na posve drugoj podlozi. U svome »Nacrtu za reviziju gospodarstvene osnove« pobijao je on mišljenje, da bi trebalo kod petrovaradinske imovne obeine zavesti nisko iumarenje i dokazao, da se napredak ove imovne općine osigurava samo onda, ako ona gospodari sa visokim ´umarenjem i to Už takove obhodnje, uz koje de naša hrastovina biti sposobna za svjetsko tržište. Ovi njegovi nazori stekli su odobrenje i kr. zemaljske vlade, te su za šume petrovaradinske imovne općine sastavljene posve nove gospodarstvene osnove po načelima visokog šumarenja. Pitanje o izrabljivanju i unovčenju hrastovine podvrgao je on naročitoj i svestranoj studiji, te je o šumskim komercijalnim odnosajima bio vanredno dobro verziran. O tome je dosta i pisao, a od toga nešto i štampao, ali je vedina toga ostalo razbacano u rukopisima, a da nije dospio, da to sistematski sredi. U 20 broju »Narodnih Novina« od godine 1892. napisao je članai: „Da li je opravdano, što brodska imovna obdina podmiruje ogrijevpravoužitnika zaostatkom drva iza izradjene gradje«. U tome članku, slažudi se sa ovakovim postupkom brodske imovne opdine, brojkama dokazuje gubitak, što ga trpi petrovaradinska imovna opdina doznačujudi za ogrijev i takova stabla, koja |