DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 83 — i tome, da se pravoužitnici podmire sa gradjom i ogrijevom iz vlastitih šuma. Da se ova potreba podmiri, doznačivana je skupocjena hrastovina za pravljenje sitne selske gradje, a često i za gorivo, te su pojedine imovne opdine tim rasipanjem drva pretrpile velike gubitke u novcu. Polazeći sa toga stanovišta sastavljane su gospodarstvene osnove za šume imovnih opdina. Na ovom temelju morao je i pokojni Barisid godine 1886. i 1886. izraditi prvi uredjajni elaborat, te je za hrastove šume uzeo ophodnju od 100 godina. Ali iz njegovog zapisnika o uredjenju šumskog gospodarstva petrovaradinske imovne opdine razabire se, da je Barisid ved onda jasno avidjao, kako se ovo protivi racijonalnom šumskom gospodarstvu, te je iznio razne predloge, kojima bi se rasipanje drva umanjilo. Tako veli on na jednom mjestu u tome zapisniku: »Što se tiče postotka, kojim se odmjerava količina za tehničke svrhe prikladnog drveta, taj je relativan ; mnogo je naime vedi, kada se iztražuje količina drva za cjepanje dužice, naprotiv opet mnogo je manji, ako ocjenjuješ drvo za podužnu gradju, a najmanji se pokazuje onda, kada se iztražuje količina za pravoužitničke potrebe prikladne gradje«. Kad se ved daje hrastovina za seoske gradnje, predlagao je Barišid još 1886., da imovna opdina u središtu sječina podigne pilanu i na taj način stane na kraj neracijonalnom izrabljivanju gradje usljed primitivnog seljačkog izradjivanja. Šume petrovaradinske imovne opdine velikom su vedinora hrastove, a naročito se zatekla nakon segregacije velika zaliha prestarih hrastovih sama. O načinu izrabljivanja ovih šuma zavisio je vrlo mnogo i napredak ove imovne opdine i njezino bogatstvo. Kao što spomenuh, pokojni Barišid je još u početku obratio svoju naročitu pažnju izrabljivanju tih šuma, te upozoravao na rasipanje drva doznakom hrastovine za seosku gradju još u doba, kada je zuao, da će u tom pogledu naidi na najvedi otpor od strane pravoužitnika. Ova misao bila je njegov „Steckenpferd". O tom je mnogo razmišljao i pisao, dok na |