DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 117 U V. razred spadaju: Brod, Nova Gradiška, Koprivnica, Križevci, Našice, Ogulin Požega, Ruma. U VI, razred spadaju : Daruvar, Delnice, Ilok, Jastrebarsko, Otočac, Pakrac, Petrinja, Petrovaradin, Vrdnik. . U VII, razred spadaju: Bakar, Banija, Batrovci, Begovovo Razdolje, Bošnjaci Cirkvenica, Čazma, Dalj, Drenovci, Dubica, Pužine, Glina, Gomirje, Gračac, Ivauić grad, Jablanac, Jamina, Jasenak, Jasenovac, Kalje, Karlobag, Klenak, Komletinci, Kraljevica, Krapina, Lepavina, Lič. Lipik, Lipovljani, Martinšćica, Mećenčani, Miholjacd., Morović, Mrkopalj, Njemci, Novi, Novska, Okučani, Otok, "Perušić, Pitomaca, Podgajci posavski, Popovača, Rajić gornji Ravnagora. Rajevac, Selce, Senj, Slunj, Soljani, Strošinci, Suhopolje, Sv. Ivan Zelina, Sveti Juraj, Sveti Rok, Samac, Udbina, Vojnić, Volinja, Vrata, Vrbanju Vrbovsko, Vrgimnost, Zlatar, Županja. Godišnja stanarina u postajama uvrštenih u stanarinske razrede: Plaćevni razredi I. II. III. IV. V. VI. VII. IV, 3000 2700 2400 2100 180.0 1500 1200 V. 2500 2500 2000 1750 1500 1250 lOOO VI 2000 1800 1600 1400 IvOO 1000 . 800 VII. 1600 1440 1280 li 20 960 800 640 VIII. 1300 1170 1040 910 780 650 5-^0 IX lOOO 900 800 700 600. ´, 500 400 X 900 810 720 630 510 450 360 XI. 800 720 640 560 480 400 . 320 podčinov. 460 400 320 280 240 2(J0 160 Svi oni gradovi i mjesta, koja nisu uvrštena u stanHrinski razred spadaju u VII. razred tako duoo, dok se ne uvrste u viši stanarinski razred. Krv i irak na brlegovlma. Odavna je poznfito, da nam /rak na visinama oteščava disanje, te da u stanovitim grnnicam?. ljekovito djeluje na čovječje tjelo. Ljfečnici nazivaju brdsku kliriiu okrepnom,. a to.se djelovanje ima pripisati slijedećem pojavu čim se više penjemo na brda, to biva zrak redji. — On po svojoj smjesi kisika i dušika ostaje približno jednak u dobni ili na brdu, ali po težini u litri brdskoga zraka imade manje kisika nego li u dolinskom. Ako n. pr. na morskoj površini 1 litra zraka ina iO-J dijelova kisika po težini, to na briegu kod ´iOO m. visine ima samo 88´2%, kod 2000 m ima 77-87o, a kod 5000 m. skoro sama 50%. . Kod svakoga dakle disanja na briegu manje će kisika u pluća doći, nego li u dolini — Crvena krvna tje´ešca, koja se u plućima sa kisikom napune, sa cirkulacijom dovadjaju ga u sve orgaiie tijela — Pri iztraživanju krvi od Ijuđih, koji su se na visokim briegovima zadržavali, i konačno životom prilagodili novoj brdskoj klimi, ustane vljeno je, da se spomenuta krvna tjelešca sve to više i na milijune umnožavaju, čim je boravak na višjim briegovima. Broj tjelešca se nasuprot umanjuje u dolinama. — To umnožanje i umanjivanje stoji u uzročnoj svezi sa većom ili manjom količinom kisika brdskoga, odnosno dolinskoga zraka. Da život čovjeka ili životinje n. pr. lam e po visokim južno američkim Andam, normalno funkcionira, to je za stalnu količinu kisika, |