DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ 3. U ZAGREBU 1. OŽUJKA 1909. GOD. XXXI1L ŠUMARSKI LIST f^ retplat a za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi Šumar, družtva dobivaju list bezplatno Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine´i za »Šum. list« K 4 u ime preplate. -»Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum. lista« stoji 1 K. Čl Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za ^2 stranice 8 K; za % stranic e S K 20 61. ´/^ stranice 4 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. t T Pavle Barišić nadšumarnik Kako je ved javljeno na strani 33. o. 1. od t. g. umro je na 1. decembra 1908. u Mitrovici nadšumarnik i upravitelj gospodarstvenog ureda petrovaradinske imovne općine Pavl e B a r i š i d. Smrdu njegovom izgubilo je naše šumarstvo jednoga od svojih najvrsnijih predstavnika. Ovaj gubitak ostavio bi za sobom prazninu i ondje, gdje je šumarstvo daleko napredovalo, a kamo li ne kod nas, gdje je ono istom u prvom razvoju. Dužnost nam je dakle i prema samoj struci i prema uspo meni pokojnikovoj, da se na njegov rad pobliže obazremo. Opisujudi njegov rad na polju šumarstva, lučit demo njegov stručni rad oko unapredjenja petrovaradinske imovne opdine od onoga rada, na kojem se pokojnik istakao kao šumar u opde i kojim je za šumarsku struku zasluga stekao. Izuzimajudi dvogodišnje njegovo službovanje kao opdinski šumar u Čerevidu, proveo je pokojni Barišid cijelo svoje služ bovno vrijeme kod petrovaradinske imovne opdine i to od go dine 1875. do godine 1885. kao šumar u Klenku, od toga d ba do 1900. godine kao nadšumar procjenitelj, a od godine lHOO. do smrti kao upravitelj gospodarstvenog ureda, i to |
ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 82 prvobitno kao šumarnik a od 27. siječnja 1908. kao nadšumarnik. Najintenzivniji rad njegov pada u vrijeme, dok je bio procjenitelj. Manipulativni poaao kod ove imovne opdine nije bio u početku toliko razgranat, usljed čega je Barišid kao procjenitelj mogao cijelo vrijeme posvetiti studijama, pisanju i ugodnom i interesantnom poslu procjenitelja. Kako je on volio taxaciju, najbolje se vidi otuda, što je kao upravitelj nama svojim činovnicima često govorio, da se osjećao sretnim samo dok je bio taxator i da se je samo iz obzira prema svojoj porodici primio uprave, jer je s tim bilo skopčano i promaknuće. Kako je poznato, šume imovne općine nakon segregacije nisu bile uredjeae, te se je uredjivanju pristupilo tek na temelju zakona od godine 1881. Našavši se pred velikim zadatkom, da uredi ogromno šumsko gospodarstvo petrovaradinske imovne općine, odao se svom snagom na strukovne studije, kojima se je već i prije bavio i to je svoje znanje neprestanim čitanjem i studiranjem sve do svoje smrti usavršivao tako, da možemo s pnnim pravom reći, da je spadao medju naše najspremnije šumare. Sa osobitom ljubavlju proučavao je francuske autore, te je u tu svrhu već u muževnoj svojoj dobi naučio francuski. Od prirode obdaren bistrim umom, te snabdjeven strukovnom spremom, sizali su Barisićevi strukovni pogledi daleko izvan granica petrovaradinske imovne obćine i daleko u budućnost, te je njegov glas vrijedio kao glas uvažena strukovnjaka u opće. Po gospodarstvo petrovaradinske imovne općine stekao si je neprolaznih zasluga, jer je uvijek išao za tim, da ga postavi na naprednu i racijonalnu podlogu, što mu je u mnogom posve i uspjelo, a uspjeh bi bio još mnogo veći, da se nije morao boriti sa neprilikama, koje sputavaju gospodarstvo imovnih općina u opće. U prvo vrijeme života imovne općine vladalo je općenito mišljenje, da se prva i glavna zadaća imovne općine sastoji u |
ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 83 — i tome, da se pravoužitnici podmire sa gradjom i ogrijevom iz vlastitih šuma. Da se ova potreba podmiri, doznačivana je skupocjena hrastovina za pravljenje sitne selske gradje, a često i za gorivo, te su pojedine imovne opdine tim rasipanjem drva pretrpile velike gubitke u novcu. Polazeći sa toga stanovišta sastavljane su gospodarstvene osnove za šume imovnih opdina. Na ovom temelju morao je i pokojni Barisid godine 1886. i 1886. izraditi prvi uredjajni elaborat, te je za hrastove šume uzeo ophodnju od 100 godina. Ali iz njegovog zapisnika o uredjenju šumskog gospodarstva petrovaradinske imovne opdine razabire se, da je Barisid ved onda jasno avidjao, kako se ovo protivi racijonalnom šumskom gospodarstvu, te je iznio razne predloge, kojima bi se rasipanje drva umanjilo. Tako veli on na jednom mjestu u tome zapisniku: »Što se tiče postotka, kojim se odmjerava količina za tehničke svrhe prikladnog drveta, taj je relativan ; mnogo je naime vedi, kada se iztražuje količina drva za cjepanje dužice, naprotiv opet mnogo je manji, ako ocjenjuješ drvo za podužnu gradju, a najmanji se pokazuje onda, kada se iztražuje količina za pravoužitničke potrebe prikladne gradje«. Kad se ved daje hrastovina za seoske gradnje, predlagao je Barišid još 1886., da imovna opdina u središtu sječina podigne pilanu i na taj način stane na kraj neracijonalnom izrabljivanju gradje usljed primitivnog seljačkog izradjivanja. Šume petrovaradinske imovne opdine velikom su vedinora hrastove, a naročito se zatekla nakon segregacije velika zaliha prestarih hrastovih sama. O načinu izrabljivanja ovih šuma zavisio je vrlo mnogo i napredak ove imovne opdine i njezino bogatstvo. Kao što spomenuh, pokojni Barišid je još u početku obratio svoju naročitu pažnju izrabljivanju tih šuma, te upozoravao na rasipanje drva doznakom hrastovine za seosku gradju još u doba, kada je zuao, da će u tom pogledu naidi na najvedi otpor od strane pravoužitnika. Ova misao bila je njegov „Steckenpferd". O tom je mnogo razmišljao i pisao, dok na |
ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 84 — pokon godine 1890. nije prodro s´ tim, da se mjesto nerazumnog izdavanja hrastovine, pravoužitnicima izdaje relutum u n07cu za nabavu čamove gradje. Od kako se izdaje relutum za 6amovinu, od to se doba grade kude u velikom broju, a prije ih se malo podizalo, premda se je u tu svrhu izdalo mnogo hrastovine. Kada se jednom prodrlo sa sretnom idejom da se za pravoužitničke kude i staje daje čamovina, a skupocjena hrastovina unovči, nestalo je i glavnih zapreka da se kod petrovaradinske imovne obdine za hrastove šume dotadanje niske ophodnje od 100 .godina zamjene sa višim. Kako se je godine 1896, imala obaviti revizija gospodarstveuih osnova, upotrijebio je poicojni Barišid tu priliku i stavio predlog, da se šume imovne obdine urede na posve drugoj podlozi. U svome »Nacrtu za reviziju gospodarstvene osnove« pobijao je on mišljenje, da bi trebalo kod petrovaradinske imovne obeine zavesti nisko iumarenje i dokazao, da se napredak ove imovne općine osigurava samo onda, ako ona gospodari sa visokim ´umarenjem i to Už takove obhodnje, uz koje de naša hrastovina biti sposobna za svjetsko tržište. Ovi njegovi nazori stekli su odobrenje i kr. zemaljske vlade, te su za šume petrovaradinske imovne općine sastavljene posve nove gospodarstvene osnove po načelima visokog šumarenja. Pitanje o izrabljivanju i unovčenju hrastovine podvrgao je on naročitoj i svestranoj studiji, te je o šumskim komercijalnim odnosajima bio vanredno dobro verziran. O tome je dosta i pisao, a od toga nešto i štampao, ali je vedina toga ostalo razbacano u rukopisima, a da nije dospio, da to sistematski sredi. U 20 broju »Narodnih Novina« od godine 1892. napisao je članai: „Da li je opravdano, što brodska imovna obdina podmiruje ogrijevpravoužitnika zaostatkom drva iza izradjene gradje«. U tome članku, slažudi se sa ovakovim postupkom brodske imovne opdine, brojkama dokazuje gubitak, što ga trpi petrovaradinska imovna opdina doznačujudi za ogrijev i takova stabla, koja |
ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 7 <-- 7 --> PDF |
~ 85 — se ocjenjuju kao gorivo, a u stvari ima u njima drva prikladnog za izradjivanje duge. I ovo njegovo nastojanje imalo je makar djelomična uspjeha, jer se je barem kod prestarih šuma prodrlo s tim, da se za gorivo daje jedino ono, što se u tehničke svrhe neda upotrijebiti. U 95. i 96. broju „Srijemskih Novina" od godine 1906. raspravlja Barišid u javnosti o tome, koliku materijalnu štetu mora da pretrpi petrovaradinska imovna opdina davajući još i danas hrastovinu u mladjim sumama za gradnju hambareva i čardakova, kao i za gorivo, koje pitanje na žalost još ni danas nije sretno riješeno. Kao što spomenuh, bogatstvo petrovaradinske imovne op ine sastoji se u tome, što su njezine šume većinom hrastove i Barišić je posvetio najveću pažnju riješenju pitanja o racijonalnom izrabljivanju tih šuma. Sa osobitom pažnjom pratio je po javnim listovima stanje drvnog tržišta, a u isto doba temeljito studirao savremenu literaturu te grane šumarske struke. Plod te njegove studije jest najnoviji cijenik petrovaradinske imovne općine, koji je on sastavio na temelju pomno i temeljito sakupljenih podataka i analiza cijena. Ovaj je cijenik potpuno temeljit i može se prema prilikama na drvnom tržištu regulisati, jedino je za praktično obračunavanje vrijednosti tehničkog drveta nešto kompliciran. U praktičnom svom radu kod petrovaradinske imovne općine stekao si je pokojni Barišić naročite zasluge uvadjanjem prelaznog poljskog gospodarstva. Više nego polovicu površine ove imovne općine, a to je preko 30.000 jutara, zapremaju šume, koje voda ne topi. Zbog svoje razmjerno loše kakvoće i potreba ove imovne općine na drvu, sijeku se te u većem dijelu hrastove, u manjem grabove šume već sada, premda im je starost većinom ispod 80 god. Pomladjivanje ovih šuma prirodnim putem ostalo je neuspješno, jer raznovrsna šikara i izbojci iz panjeva sklope se na brzo poslije sječe stabala tako, da posve uguše hrastov poml,ul;ik iz sjemena. Sto se je god ovim načinom pomladjivnlo, o«t lo |
ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 86 — je bez uspjeha i u takovim šumama mjesto plemenitih vrsti drveća imamo šikare pomješane sa kržljavim hrastovim izbojima iz panja, . . Pokojni Barišić uvidio je, da ovakovo pomladjivanje suma mora dovesti petrovaradinsku imovnu opdinu do gospodarske katastrofe, i da se mora prijeđi na umjetno pomladjivanje, ako se hode za vrijemena ta opasnost otkloniti. Nakon sječe moraju se dakle drvosječi iskrčiti, zemljište iznajmiti kroz neko vrijeme, da se namaknu troškovi krčenja, a zatim ga zasijati žirom. I ako je ova formula za riješenje pitanja o pomladjivanju šuma vrlo jednostavna, naišao je pokojni Barišić kod njezinog praktičnog provadjanja iz početka na velike zaprijeke. Da rentabilitet buduće šume ne bude paralizovan znatnim troškovima oko krčenja zemljišta i umjetnog pošumljivanja, trebalo je iskrčeno zemljište dati u zakup, da se rečeni izdatci nadoknade sa zakupninom. Nu tu upravo ležala je sva poteškoć ovoga pitanja, jer u vrijeme kada su se kod ove imovne općine počeli krčiti prvi drvosjtci, a to je bilo oko godine ISSC, nije u Srijemu bilo gotovo nikoga, koji bi uzimao zemljište u zakup, a ako se je tko baš i našso, htio je to učiniti samo uz posve neznatnu zakupninu tako, da već istaknuti troškovi nebi bili ni izdaleka pokriveni. Najmanje pak našlo se je takovih zakupnika medju domaćim seljačkim stanovništvom. Usljed ovih neprilika našao se je Barišić u neugodnom položaju i već je izgledalo, da će njegov pokušaj sa prelaznim poljskim gospodarstvom ostiti potpuno bezuspješan. Ali svrha koja mu je lebdila pred očima i logičan i tačan račun, da neiscrpljeno šumsko zemljište prve kakvoće, kao što je u Sriemu, mora naći obradjivača, koji će znati cijeniti i htjeti naplatiti vrijednost toga zemljišta, nisu dali Barišiću da na započetom putu sustane. On je osobno i — koliko mi je poznato — 0 svome trosku putovao u Bačku i naš bivši Provincijal, tražeći medju naprednim poljoprivrednicima zakupnike za krčevine imovne općine. I doista prvi zakupnici bili su siranci, a kako nisu imali konkurencije, bile su zakup |
ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 87 — nine h početka razmjerno vrlo niske. Istom tada počeo je domadi narod dolaziti do iividjavnosti, kada je vidio, da zakupnici iz neiscrpljenog šumskog zemljišta zlato vade, te su i domaći ljudi počeli uzimati u zakup ta zemljišta. UBljed medjusobne konkurencije porasla je i zakupnina i ona danas iznaša poprječno oko 40 K. po katastralnom jutru na godinu, a na krčevinama koje su posve sigurne od poplave, iznaša ta popriječna zakupnina i više, dostižući u pojedinim drvosjecima i svotu od 60 do 80 K po jutru. Svrha je dakle postignuta, zemljište se potpuno priredi za posumljivanje, a troškovi toga priredjivanja i troškovi za kulture ne samo što su nadoknadjeni, nego ostaje još i znatan suvišak, kojim se reatabiliiet naših šuma povećava, jer dok trošak za krčenje i sjetvu žira iznaša oko 100 K. po jutru, podtizava se za zakup kroz pet godina oko 200 K. Na taj način unisle su u blagajnu imovne općine znatne novčane svote, a ekonomska snaga našega naroda ovoga kraja biva jača, jer se svake godine daje na obradjivanje nekoliko stotina jutara iz vrstne zemlje, iz koje zakupnici znatne svote izvuku. Uvadjanjem prelaznog poljskog gospodarstva na šumskom zemljištu petrovaradinske imovne općine ne samo što je osiguran uspjeh valjanog pošumljivanja i znatan novčani prihod za imovnu općinu, nego je to gospodarstvo korisno i ea općeg nacijonalnog ekonomskog gledišta. Ovo je zasluga pokojnoga nadšumarnika Barišića. Na isk´rčenom zemljištu podignuto je do sada oko 4000 jutara mladih branjevina, te je samo šteta, da se već kod prvih krčevina nije žir sijao u redove sa manjim razmakom, nego je taj razmak istom kašnje reduciran. Ovo što sam u krupnim potezima naveo, odnosi se samo na rad Barišićev kao šumara petrovadinske imovne općine, ali on je mnogo radio na unapredjenju šumarske struke u opće. Poj imajući ]»otpuno važnost šuma za napredak jednog naroda, zastupao je mišljenje, da imovne općine treba da kupuju šumska dobra u našoj domovini, u koliko njihova srestva izmažu. Samo šume u rukama neumrlih osoba pružaju jamstvo, |
ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 10 <-- 10 --> PDF |
da će ostati sačuvan onaj drvni kap´tal, koji je od prijeke potrebe za dalaju šumsku privredu, dočim privatnici ležeći za čim vedom momentanom koristi, nastoje šume cim prije i čira bolje eksploatisati, smanjuju turnuse, a tim smanjuju i drvnu i^alihu. Ove svoje opravdane nazore nastojao je pokojni Barišid 1 u praksi primijeniti zauzimajući se, da petrovaradinska imovna općina kupi Pakračko-Kamensko dobrop pa kad se to nije os varilo, napisao je u »Narodnim Novinama« broj 182. i 183. od godine 1894. lijep i temeljit članak: »Tko kod nas kupuje, a tko bi trebao da kupuje šumska dobra.« Pod konac života palo mu je ipak u dio, da stvarno poradi oko ostvarenja te ideje, koju je svojim apometintim člankom zastupao. Šumsko dobro Kamenica vlasništvo grofa Karačonjia bi godine 1907. ponudjeno petrovaradinskoj imovnoj opdini na prodaju, te je Barišiću bilo povjereno, da ustanovi vrijednost toga dobra u svrhu pregovora za kup. Ovu procjenu obavio je on prošloga ljeta i slučaj je litjeo, da prodavaoc pristani^ na ponudu imovne općine baš onoga dana, kada su Barifićevi zamni ostatci ležali na mrtvačkom odru. Danas se može reći da je petrovaradinska imovna općina vlastnik dobra Kamenice, čime je umnožala svoj šumski po za vise nego 3.000 jutara. Spomenuo sam već napred, da pokojnik nije bio jedno strani lokalni šumar. Kako je bio čovjek od knjige, bio je u šumarskoj struci temeljito obrazovan, te je o mnogim pitanjima pisao u raznim strukovnim i nestiukovnim listovima. Tako je pisao u francuskom listu ,L´echo Forestier«, u njemačkom listu »O. U. Centralblatt fiir Walderzeugnisse«, u kojima je pisao izvješća o našim šumarskim proizvodima, te time nastojao obratiti čim veću pažnju stranoga svijeta na nasu hrastovinu. Pisao je i u našem »Šumarskom listu" o raznim šumarskim pitanjima, zatim u domaćicu dnevnicima: „Na rodne Novine«, »Agramer Tagblatt« i »Srijemske Novine«. Kako je imao općeniti pregled o šumarskim prilikama u opće, vidi se iz njegovoga spisa šumske privrede na svjetskoj izložbi |
ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 89 — u Parizu godine 1889., ^dje je probavio nekoliko nedjelja. Isto tako opisao je šumsku privredu na izložbi u Budimpešti. Kao uvaženom atrukovnjaku bilo mu je povjereno godine 1888., da uredi same n?kojth fruškogorakih manastira, što je onuSinio. Nama, koji smo bili s njime u saobraćaju, poznato ie, da je on mnogo toga pisao i napisao, što nije nigdje štampano, niti je za štampu priredjeno, nego se nalazi razbacano kao studije u rukopisima. Pokojni nadšumarnik Barišid nije se ni na jednu iole krupniju stvar odlučio prije, nego što ju je temeljito i znanstveno proučio i tkogod je htio čuti savjet u kakvom konkretnom šumarskom pitanju, mogao ga je čuti od pokojnika. Šteta je samo, što u njegovom temperamentu nije bilo dovoljno eneržije, da sve u praksi provede, do čega je studijom došao. Može se redi, da je Barišić bio prava profesorska priroda, koji je svoje misli i ideje znao pismeno i usmeno na simpatičan način te lijepim jezikom i stilom drugima priopćiti i temeljito obrazložiti. Napomenuti mi je, da je kroz neko vrijeme obnašao čast povjerenika na šumarskim državnim ispitima za osposobljenje kandidata za samostalno vodjenje šumskog gospo larstva. Barišić se bavio proučavanjem i drugih pitanja, koja zasijecaju u opću na>"odnu privredu, te su mnogi faktori, koji imaju važnu riječ kod rešavanja takovih pitanja, rado saslušali njegovo mišljenje. O tim pitanjima raspravljao je on i po našim javnim glasilima. Jednom rijeci može se reći, da je pokojnik bio čovjek opće obrazovanosti a posebno kao šumar, čije se zasluge ne ograničuju samo na petrovaradinsku imovnu općinu nego su od važnosti i za cijelu našu šumarsku struku. Pavle Darišić rodio se u Londžici u Slavoniji. Osnovnu školu ućio je u svome rodnom mjestu, gradjansku u |
ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 90 — Novoj Gradišci a peti i šesti gimnazijski razred u Kovom Sadu. Nakon toga svršio je gospodarsko učilište, no Čim je u praksu stupio, privolio se šumarstvu, u koju je svrhu otišao´ po novo u Križevce i tamo svršio i šumarstvo. Vrijedno je spomenuti, da je u Križevcima osnovao društvo »Plug«, kome je bio i prvi predsjednik. Znanje koje je stekao u školi umnogostručio je čitanjem i studiranjem. Kao čovjek bio je ljubazan i susretljiv, što mu je pri bavilo svestrane simpatije, uvaženja i. opsežnog prijateljstva. Sahranjen je u Mitrovici dne ´6. decembra uz znakove sve opdeg štovanja i kao čovjeka i prijatelja i kao uvaženog strukovnjaka. Nil pokopu bio je zastupljen šumarski odsjek kr. zemaljske vlade, kr. nadšumarski ured u Vinkovcima, gospodarstveni ured brodske imovne obdine u Vinkovcima, hrv. slav. šumarsko društvo u Zagrebu, koji su svi ujedno položili na odar vijence, zatim mnoge ugledne ličnosti, od kojih spominjemo kr. velikog župana županije srijemske presvjetlog gospodina Imbru pl. Hideghćthja, i kr. podžupana županije srijemske velemožnog gospodina Svetozara Grubida, zatim predstavnike svih mjesnih oblasti i cjelokupno činovništvo petrovaradiuske imovne opdine, a osim toga mnoštvo pokojnikovih prijatelja i štovalaca, da mu tim odadu poslednju i dostojnu poštu, koju je vrli pokojnik potpuno i zavriedio : Slava nadšumarniku Pavlu Barišidu! Jooo Međaš, sumarnih. Pošumljenje krasa. Napisao B. Kosović kr. žup. šum. nadzornik. (Svršetak.) Kultivator mora budno paziti da se u kulturama nezalegu kukci i gusjenice, a ako se zalegu tada ima upotrijebiti sva nuždna obranbena sredstva za njihovo utamanjenje. Da se predusretne požarima, dobro je dati travu u kulturama požeti pod nadzorom šum. osoblja. Gdje je velika nuždn |