DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 22 <-- 22 --> PDF |
- 100 — sposobnija za gospod kulturu nego za šumu, držimo da bi bilo´ opravdano i sa narodno-gospodarstvenoga stanovišta koristno, da krajiška investicionalca zaklada, koja je i onako dužna ovakova zemljišta bez obzira na to, da li su privatna ili zajednička, pošumiti, u mjesto da ih posumi, dade o svom trošku meliorirati. Zemljišta, koja se nebi dala meliorirati, ali bi umjesto za šumu, bila sgodna za voćnjake, neka se na teret zaklade voćkama zasade, ili barem za sadnju voćaka priprave Gospodarska zemljišta dadu se brzo meliorirati, pak stoga će biti najshodnije, da se ona najprije na trošak invest. zaklade u toliko melioriraju, da se budu mogla uz još nješto truda sasvim kultivirati, a onda neka se individualno na zajedničare [)odiele. Razdjeljenici neka ih onda ograde i kako hoće kultiviraju po uputi gospodarskih stručnjaka. Pošumljivanje ne ide tako brzo, pak će stoga biti nuždno takova zemljišta, koja su za razdiobu namjenjena, najprije podieliti, a onda tek pošumljivati. I takova zemljišta morati će se ograditi u slučaju, da se je bojati nasrtaja marve u kulturu. Ad 5. Najprvo sn o pod toč. ad 1. obrazložili, da se kras ponajviše iz javnih obzira kultivirati mora, a iz toga sliedi, da je njegov vlastnik s voljom ili proti volji duža n dozvo lit i izvedb u te kultivacije, u koliko je sam izvesti htjeo nebi. On iiiie doduše dužan to trpiti za badava u koliko bi radi toga u nžitcima prikraćen bio, nego može iskati naknadu za gubitak, a isto tako ne može ga se siliti, da on zemljište na kom se kultivacija izvadja, i nadalje u posjedu drži, nego ou može tražiti, da mu se zemljište odkupi. Naprotiv pako zemlja, kao zastupnica javnih ir;teresa može tražiti, da se onomu vlastniku, koji kultivaciju ne izvadja, ili izvesti neda, zemljište jednostavno expropriira, ter na zemaljski trošak namjenjenoj svvA privede. Sa expropriaeijom nabavljenim zemljištem moći će dakako zemlja razpolagati po volji. Obzirom pako na ustanovu gradjanskog zakona; po kojoj je svatko vlastan sa svojim dobrom samo toliko slobodno razpolflgf ti, u koliko time ueoštećuje drugoga, dužni su vlastnici |