DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 99 — zatim ravnice ležede na strani skoje jaki vjetrovi pusu itd. Sa tom diobom zajeduičkih zemljišta dala bi se odmah provesti i komasacija i zamjena enelava, a što je još najglav nije, dalo bi se uspješno riešiti pitanje usurpacija . Mora se naime znati, da je skoro svekoliko zajedničko zemljište, koje se je sa čednim sredstvima krajišnika dalo kul turnim načiniti, kultivirano i po kultivatoru u posjed uzeto. On to drži kao svojinu, makar je i on i njegovi susjedi uvje reni, da je to zajedničko. Kao zajedničar ou nije mogao dosjelošdu steći vlaatnost na to zemljište, ali ga ipak nebi tako lahko dao iz ruke sada, kada ga je kultivirao. Kada bi ga pak za jednici opet prepustiti morao, on bi ga nedvojbeno opustošio, samo da drugi njegov trud i muku neuživa. Kod diobe bi stoga trebalo tako postupati, da svaki usurpator po mogućnosti dobije u vlastnost onaj dio, koji je usurpirao, i da mu se pruži mogućnost, da suvisak odkupi, ako je naime više usurpirao, nego što bi ga po diobnoj osnovi pri padalo. Koji nije ništa ili nije dosta usurpirao, neka mu se ^odieli komad na takovom mjestu, koje je za njega najpo voljnije. Razumije se samo po sebi, da se prije diobe moraju izemljišta bonitirati, da se time dobije temlj za pravednu razdiobu po vriednosti. Pripomenuti nam je još, da se po našem mnienju kod usurpiranih i već kultiviranih zemljišta nebi smjela uzeti U račun s a d a n j a vriednost zemljišta, nego njegova vriednost prije usurpacije, te da bi se razlika izmetlju te dvije vriednosti uviek imala računati u korist usurpanta. Ad 4. Kad bi se za gospodarsku kulturu sposobna zemljišta najprije podielila, a onda tek po novim vlastnicima meliorirala, zapeo bi taj posao i bog zna kada bi se dovršio. Žitelji kraški ne imaju za melioriranje orudja ni Sredstva*, pak bi stoga i melioriranje sporo napredavalo. Krajiška investitionalna izaklada je zakonom obvezana ta zemljišta pošumiti, pa pošlo su |