DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 98 — ge od toga vremena smatrati vlastnik njihov, koji korist od njih crpi, obvezanim dalje o svome trošku podržavati ih u kulturnom stanju. Uza sve to nede zemaljske upravne oblasti smjeti metnuti s uma siromaštvo kraških žitelja, kao ni naprvo raspravljenu činjenicu, da sadanji žitelji krasa nisu zakrašenje njegovo skrivili, pak ce biti uputno, da one u obzira vriednim slučajevima siromašnim vlastnicima podporom iz zemalj. sredstava u pomoć pri teka Ad 3. Poznata je činjenica, da uspješno napreduju samo one zajednice, koje su složene od takovih zajedničara, koji toliko svoga privatnoga imetka imadu, da netrebaju od dohodka zajednice svoj spas izgledati. Naprotiv pako ne napreduju one zajednice, gdje je zajedničar upućen na dohodak od zajedničkoga dobra, s razloga, što svaki zajedničar nastoji, da se sa zajedničkim dobrom što više okoristi, makar i na štetu ostalih zajedničara, dapače i na štetu sučanstva samoga zajed. dobra i to naro.ito onda, ako to zajedničko dobro za pokrivanje svih potreba zajedničara ne dostaje. Svoje vlastito dobro ali štedi takav zajedničar što je više moguće. Taj značaj zajedničara treba izrabiti prigodom riešavanja kraških pitanja, te za zajedničko uživanje ostaviti one djelove, koji su manje vriedni i kojih uzdržavanje bi pojedincima, kada bi se razdielilo, samo velike troškove prouzrokovalo, a nebi im nosilo znatnije koristi, te napokon takove djelove, koje bi i oni sami radi obće zaštite bili prisiljeni čuvati. Stoga neće biti ni uputno stvarati nove zajednice na krasu, jer nema takovih privatnih zemljišta, koja bi se uspješno za zajedničko uživanje složiti dala. Sti´mine, glavice briegova, hrptove gora (previje, prevjese) i ina exponirana mjesta, kao i gola i vrlo zakrašena zemljišta, neka ostanu i nadalje zajednička, dočim neka se podiele za gospodarsku kulturu sposobna zemljišta, kao i sva ona zemljišta, koja bi posjed pojedinaca zaštićivala, kad bi se na njima šuma odgojila. Takova zemljišta jesu u. pr. strmine iza kuda i iznad gospodarskih zemljišta, |