DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 19     <-- 19 -->        PDF

- 97


snijeti računati na dirtktnu kdiist od takovih zaštitnih šuma,


nego 69. ae one morati podrž vati skoro liii radi posredne ko


risti, t. j . radi zaštite u obde, dakle lih radi javnih obzira,


Prosudjujud ovo pitanje moramo dobro razlikovati pojam
»korist« od pojma „obzir". Pojam korist znači naime
direktnu korist n. pr. dobivanje drva iz šuma, dočim pojam
obzi r znači indirektnu korist, feao što je zaštita od vjetrn,
poboljšanje klime, sustavljanje bujica, obrana od zamuljivanja it, d.
Tako n. pr. privatniku može zemljište kao suma nositi veliku
»korist « bez da se tamo šuma radi njegovi privatni obzira
gojiti mora. Naprotiv pako može biti nuždao, da se na tom
zemljištu iz javnih obdih obzira šuma uzdržava bez obzira na
bilo čiju korist.


Polazeć sa toga stanovišta uvidjeti ćemo, da se na krasu
kod zemljišta, koja služe za zaštitu privatnika, aastaja obdi i
privatni obziri, makar da korist od njih vuku samo privatnici.


Isto tako dođi demo do zaključka da jedni i drugi obziri
zahtjevaju, da se kultivirana zemljišta na krasu i nadalje kul-
turnima iizdrže, makar da de od njih njekojih vudi korist samf>
privatnici.


Pošto je dakle svuda obcenitost interesirana, biti de ]iotrebno.
da se ne samo kultiviranje, nego takodjer i uz4ržanje
kultui´nosti krasa kao obvezatno propiše.


Ad 2. Iz naravi same stvari proizlazi, da de svakako biti
najopravdarije, ako obdenitost bude nosila troškove kultiviranja
krasa u 1 nim slučajevima, gdje lih obdeniti obziri kultivirarje
zahtjevaju i gdje lih obdenitost korist od kultiviranja crpi. Isto
tako neka nose troškove pojedini vlastnici u onitn slučajevima,,
gdje bi kultiviranje lih privatni obziri i privatna korist zahtjevala.
U ostalim pako slučajevima neka se od slučaja do sliičaja
vještački ili povjerenstveno ocieni, koji obziri i koje koristi
prevladjuju, pa prema tome neka se ustanovi i razmjerje
doprinosa od jedne i druge stranke.


Postignu li zemljišta toliki stupanj kulturnosti, da godišnji
prihodi njihovi mogu pokrivati trud i trojak obradjivanja, ima
8