DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1909 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 96 — litičke oblasti, ili bi u tu avrhu trebalo osnovati kakove nove institucije. Ad 1. Sve države u kojima ima krasa, ili krasu sličnih goljeti i neplodnog tla, priznale su, da se goljeti iz javnih obćih obzira kultivirati moraju. A nije ni čudo, jer tko pozna velike nepogode, kojima je svatko izvrgnut putujuč krašem ili živuć na njemu, taj ni malo ne dvoji, da bi se i kod naš kras u glavnom radi javnih obzira kultivirati, naročito posumiti morao. Obći je naime ghis, da bi još samo suma mogla, ako i ne gasvim spriečiti, a ono barem ublažiti ili znatno oslabiti djelovanje raznih elementarnih nepogoda, koje sada na krasu gospodare. Unatoč oštroj zimi uspjeva i sada skoro po svuda nju zakLnitijim mjestima krasa svakovrstno voće, povrde i poljske plodine, a groždje znade dozoriti u kraju 600 met. nad morem visokim. Putujud kroz šumu putnik ni ne čuti snagu i hladnodu bure, koja izvan šume možda kola prevaljuje i vodu smrzava. Podignemo li dakle šumu na krasu, podidi demo zaklon, koji de klimatske prilike poboljšati, a naročito podiči plodovitost, a i kroz to i poreznu snagu zemljišta. Sa poboljšanjem klimatskih oduošaja podiči de se na krasu i ostale privredne grane, kao što su obrt, trgovina i promet, od česa će nemalu korist vuči i država u obliku poreza i inih dača U javnom interesu biti če isto tako, da se oni dielovi krasa, koji su za gospodarska zemljišta sposobni, takovima i načine, ;er promet i trgovina zahtjevaju što intensivniju produkciju. Osobiti javni obziri zahtjevaju naročito, da se pošume exponirana mjesta, kao što su glavice briegova, jaruge bujica, strmine, buri izvržena zemljišta uz željeznice i puteve, klanci, previje ili prevjesi i sasvim zakrašena mjesta, dakle takovi pre djeli, kojih kultiviranje iziskuje velikih troškova, a da se ipak u doglednoj budućnosti ri takovih šuma ne može očekivati kakova direktna korist Dapače nede ae ni u budude nikada ni |