DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 77 magalo za to. On fotografiše sve, što se na inđustrijalnom naselju vidi, napose tetiničko razredjenje poduzeća, pojedine sirove i izradjene pro izvode, način slaganja, a najveću briJU posvećuje strojevima, te ih snima u stojećem i poslujućem stan,u, bilježeći sebi nabavna vrela i cienu. Instalatera i dvoritelja strojeva, veli on, da u Japanu ne treba, jer da to oni sami znadu. Japanac ostao je u pilani dva dana, te se je zatim odputio u jednu slavonsku šumu, da ondje prouči i šumski rad. U koliko je meni poznato, nije ovo prvi put. što Japanci dolaze u Hrvatsku, da proučavaju tehničku stranu drvarskoga posla. Prije dvie godine zadržavalo ih se je u nas više. Oinjenice dokazuju, da se Japan u najnovije vrijeme razvio kao veoma opasan takmac izvoza hrvatske hrastovine. Predbježao donosi on na tržište ponajviše hrastovinu, u kojoj je Hrvatska zau´.imala dosad gospodujući položaj. U Belgiju, Holandiju, Francezku, Englezku i Nje mačku prodire japanska hrastovina sve više. Najviše je uvoz;i Belgija, jer ova traži za svoje potrebe gotovo izključivo hrastovo drvo, pod kojim se je dosele ondje razumievalo samo „clieae de Slavonie". Sjd se uslied promienjeue situacije na drvarskom tržištu počima napuštati tu provenienciju, jer često i fino prekomorsko drvo, kao mahagon i dr. ide bolje u račun, a kamo li ne bi daleko jeftinija japanska hrastovina. Kakvoća potonje ravna je našoj, a postojeću razliku u izradbi nastoji še brižno izravnati, dok se k nama izašilju japanski stručnjaci, da svoj postupak prilagode našem. Ova se okolnost ne smije omalcvažiti, jer nema sumnje, da je nastojanje Japana podobno ozbiljno uzdrmati prodju našeg proizvoda. Japan konkurira dapače, kako je poznato, svojim tvrdiip drvom i zapadnim dielovima Sjeverne Ameriker s američkim drvom, a kamo li ne ie s vremenom u Evropi radi nerazmjerno jeftmije svoje sirovine, radne sile i pomorskog podvoza postati premoćan faktor. Perspektiva je za naš izvoz svakako slabo utješljiva, osobito, ako se uvaži, da u Hrvatskoj već dvie godine javne dražbe velikih čestica, koje su se prije na jagmu kupovale, ostaju ne samo nerazprodane, nego i bez dražbovatelja. Konjunktura je do očajnosti nepovoljnaj jer je medjunarodno tržište zasićeno robom, ponajviše američkog, ruskog, rumunjskog i japanskog poriekla, s kojom je danas poradi ciene ovozemnoj robi veoma težko, gotovo nemoguće konkurirati. No unatoč te notorne činjenice stavljaju se u nas javnom dražbom na prodaju šume uz visoke procjene, dotično po ključu iz vremena najpovoljnije poslovne konjunkture. Dosadašnji kupci našeg drva biti će uslied toga prisiljeni, da svoje tekuće potrebe drugdje namiruju i pri učivši se tako na nova nabavna vrela, mogu nam se u buduće sasvim iznevjeriti Uz takve prilike pojmljivo je sustezanje domaćih šumskih pod uzetnika i opetovani podpuni neuspjeh javnih dražba drva. Kao posljedicu toga opažamo, da sn neke veće domaće pilane rrZbog nestašice posla rad obustavile, a druge se na to spremaju Taj nemili pojav urodio je tužnom činjenicom, da u našoj zemlji imade već kroz dvie godine oko 40U0 šumskih radnika bez posla, a bez |