DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 76 ^PremJ4Št6nja
Kr. šumarski savjetnici Gjula Kuzma i Robert
Bokor premješteni su međjusobno iz službenih obzira i to prvi iz
Vinkovaca kr. ug. šumskom uredu u Apatin, a potonji iz Apatina kr.
nadšumarskom uredu u Vinkovcima, te mu je podjedno povjerena
uprava potonjega ureda.


Šumarsko i gospodarsko knjižtvo.


njif;


i)ie Jagdfauna der Domane Martijanec von Dr. Miroslav
Hire, Kustos am zoologischen Landesmuseum in Zagreb (Kroatien).
Ovo djelo izdao je pisac u vlastitoj nakladi, a ciena mu je poštom
2 K. 10 fil.


Promet i trgovina.


Japanska konkurencija hrvatskoj hrastovini. U »Narodnim Novinama"
od 13. siečnja t. g. broj 9. otisnut je izvještaj, kojega je gosp.
Peroslav Pa skie vić-Cikara. zamjenik tajnika trgovačko-obrtne komore
u Zagrebu, sa svoga službenoga putovanja nedavno podneo kr.
ug. ministru trgovine.


Pošto se taj izvještaj tiče trgovine sa hrastovinom, koja je u
zadnje doba dospjela u kritični položaj, to taj izvještaj, akoprem se sa
njekim izvodima ne slažemo, donosimo radi toga, da šumari budu obavješteni
i o mnienju izvanšumarskih krugova.


Spomenuti izvještaj glasi:


^. . . . u nekoj velikoj provincijalnoj pilani sastao sam slučajno
jednog mladog Japanca, koji je po nalogu svoje znamenite eksportne
pilane u Japanu, došao ravno u Hrvatsku, da proučava šumski posao.


Kad sam upitao ravnatelja naše pilane, kako on ovako opasnom
takmacu našeg drva na inostranom tržištu može podavati objašnjenja
tako delikatne poslovne naravi, odgovori mi on, da to doduše nerado
dini, ali se mora pokoriti nalogu svoje centrale u Belgiji, koja od tvrdke
dotičnog Japanca povlači u Evropu velike količine iirva uz povoljnije
uvjete, nego iz Hrvatske, pa se ne može oteti želji Japanaca, da im
omogući, orientirati se o eksploataciji i izradbi drva u Hrvatskoj, jer
im se ovo iztiče kao primjer poželjne kakvoće. Dotična kuća željela je
dapače, da njen pouzdanik dodje na dulje vrieme u našu pilanu kao
bezplatan namještenik, kako bi se u struci na ovdješnji način izobrazio.
Toj želji nije medjutim udovoljeno.


Rečeni Japanac, koji od stranih jezika jedva natuca njemački i
englezki, ravnatelj je dviju velikih pilana, koje su uredjene po japanskom
sustavu, te zaposluju 600 radnika, a kuća njegova nabavila
je za nekoliko milijuna jedan čitav otok u Japanu u svrhu eksploatacije
šuma. Pošto se u Evropi iztiče uviek hrvatska (slavonska)
hrastovina kao uzor-roba, želi se više pomenuti Japanac o izradbi iste
točno obaviestiti i nakon povratka u domovinu urediti treću pilanu,
poput naših pilana, kako bi se čim bolje udovoljilo zahtjevima evropskog
tržišta


Opazio sam, da,Japanac mnogo ne đosadjuje s pitanjima, već sam
stvar proučava. Fotografički aparat, što sobom nosi, bitno mu je po