DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 74 — menutog zak. članka XXXIV od g. 1873. navedeno, te pošto uprava hrvatskih, erarskih šuma i dotične šumarske oblasti podpadaju u djelokrug Vaše Preuzvišenosti, to u pogledu sjedinjthja ovih dvajuh statusa ne vidimo nikakove zaprieke. Želimo, a držimo da je u interesu službe, da se u Hrvatskoj i Slavoniji namješteni ugarski šumarski činovnici nakon stanovitog vremena, ako su zavriedili i radi uvaženih razloga premještenje u Ugarsku zamole, ovamo i povratiti mogu, nu ne na najniže mjesto njihovog plaćevnog razreda, kao što se danas kraj tog odjcljenog statusa dogadja, nego da pridrže stečeno si pravo na svoj rangovui red. Držimo nadalje potrebitim i to, da u Hrvatskoj rodjeni šumarsko-mjernički pitomci, nakon toga što su propisanu strukovnu naobrazbu stekli, barem dotle, dok ne nauče savršeno magjarski jezik, kod ugarskih šumarskih oblastih budu namješdivani. Sjedinjenje hrvatskoga statusa sa ugarskim ne bi dakle niti sa načelnog, niti sa obde pravnog gledišta na zaprieke naišlo, što nam potvrdjuje okolnost, da je osoblje, koje u Hrvatskoj službuje kod fioancijalnih, poštanskih i brzojavnih ureda, te i osoblje računovodstva koja, se kod erarskih šumskih ureda nalaze, sa istotakovim osobljem u Ugarskoj, u jednom statusu sjedinjeno. Ove okolnosti prinukavaju nas, da bez ikakve sebičnosti sjedinjenje ovih dvajuh statusa preporučamo, naprotiv nebi se mogli zadovoljiti sjedinjecjem sa činovnicima ostalih službenih gran^, jerbo se nemožemo podvrći tome, da budemo prama drugim dvim granama poniženi, a naše obitelji da budu prikradene. Sjedinjenje statusa več je jedared bilo pokušano u godinama 1890., nu budud se je ved tada pokazalo da neodgovara svrsi, obnašao je predšastnik Vaše Preuzvišenosti probitačnim, tu osnovu napustiti, te se na njeko vrieme sjedinjeni Statusi, opet razdjeliše. Što se dakle u godinama 1890— bez povriede šumarskog činovuičtva nije moglo učiniti, to se niti danas bez povriede stečenih prava ne bi moglo provesti. |