DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 54 — iimjetnog podsadjivanja u stanovitom roku kao sasvim sklopljena suma zbilja uspjt-šno odgojiti može. Iz panjeva i bakrlja moći je naravnim načinom odgojiti samo listače, jerbo četinjače nemaju izbojne snage. Stari panjevi moraju se skroz nizko pri zemlji (počepice) oštrim orudjem odsjeći neostaviv nikakove batrljice, jer samo ako se tako postupa budu izbojei iz žila potjerali i na novo se zakorenili. Ostave li se batrljice, onda izbojci izbijaju iz gornjeg ruba batrljice, pa se na novo nezakorenjuju, nego rastu na starim već iznemoglim žilama. Praznine i čistine treba odmah umjetno podsaditi crnim borom. Ljesku, borovicu i ino grmlje ne.treba sječi, jer ono daje hlad i drži vlagu, što je na krasu za mladik vrlo potrebno. Ti poslovi treba da se izvadjaju pod nadzorom vještog šumar, stručnjaka, jer on znade koja vrst drva je za rast sposobna, kako se kojemu drvetu može pomoći i t. d. 3. Umjetno pošumljivanje. a) sadnjom. Ne samo laici, nego i vrstni šumari držali su, a mnogi i danas još drže, da se i kod pošumljivanja krasa mora prirodu sliediti te zasaditi one vrsti drveća, koje od vajkada na krasu rastu. Kolikogod to pravilo vriedi za druge plodne krajeve, pokazalo se je u praksi da ne vriedi za kraške prilike. Priroda na krasu upućuje nas na hrast i jasen, a gdje gdje i na javor, bukvu i druge listače. Sadimo li te vrsti, nema obično od sadnje nikakova uspjeha. To zavaravanje prirode dade se raztumaćiti jedino time, da panjevi od hrasta, jasena i drugih listača na krasu potječu iz davnih vremena od drvtća, koje se je možda u dobi po voljnih klimatskih prilika tamo naselilo i duboko zakorenilo. Novi izbojci hrasta i jasena na tim starim panjevima mogu dakle danas dobro rasti, jer te stare žile imadu u unutrašnjosti zemlje dovoljno vlage i dosta snage da mogu nove izbojke hraniti. Biljke ali tih vrsti listača jesu prenježne a da bi mogle odo liti buri i suši, te redovito uginu. |