DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1909 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 53 — ustvrdiše, da blago, naročito koza neće da jede lišda stanovite vrsti drveda npr. od bukve. Takovu krivu nauku, pa makar ona služila postignuću i najbolje koje druge svrhe, moramo odlučno odsuditi, jer njome se zavadja narod da tvrdi nješto, o čemu je sam uvjeren da istina nije. Kad bi šumari znali za vrst drveda od koga blago lišde nede da jede i koja vrst može uspjevati na krasu, uvjeren sam da bi se kras ved odavna ZB´ lenio, jer bi tu vrst šumari sjegurno na njemu zasadili bili. Šumarski stručnjaci i onako imadu i previše borbe kod provadjaaja pošumljenja krasa, oni se moraju kod toga posla sporazumljivati sa narodom, pa nije umjestno da se proti njima žiteljstvo neistinitim tvrdnjama podštrekava. Istina šumarski stručnjak će lahko seljaka o neizpravnosti takovih nauka uvjeriti, jer netreba ništa drUgo, nego odkinuti bukovu grančicu i prvom blažčetu ju pružiti, ali težko je šumarima javao mnienje, kao moralnu podporu za svoj težki rad predobiti, jer se žalibože često samo onako izbačenim frazama više vjeruje, nego mnogogodišnjem šumarskom izkustvu. Nisu tek šumari najnovijeg doba došli do uvjerenja, da se mlada šuma od paše blaga braniti mora, nego taj nazor odavna postoji, o čemu ima dokaza i 200 godina unazad, dakle još iz dobe, kad se je tek na šume paziti počelo. Tako god. 1712 piše njeki Carlovitz u svojoj omašnoj knjizi o uzgoju divljeg drveća, da je zub marve otrov za mladik. Isto tako Waldmei8ter Franzoni god. 1764. u svom opisu Velebita tuži se, da mladik i šumu na krasu uništuje blago, naročito bezbrojne koze, a pisac We88ely 1871. u svom opisu krasa, zove kozu dapače šumskim vragom. Tko nevjeruje piscima, neka se odputi u današnje branjevine, pak dc vidjeti da je drvede unutar zidova, to jest u zabrani, visoko i zeleno, a izvan zidova gdje marva dolazi, da je kržljavo i sivo, jer na njemu lista neima. Oni dakle dielovi, koje se kao šumu pođidi kani, moraju se od paše blaga zabraniti, ali se radi toga nesmiju svi na jedanput zabraniti, nego samo toliko, koliko se uz pripomod |