DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 6     <-- 6 -->        PDF

spomenutim mladjim naslagama, nego tek na ostatcima nji


hovima, feoji au se u pukotinama vapnenca sastavili.


Kako je dakle taj kras nastao i kada ?


Da devastacija šuma ue napreduje tako brzo kako se
obično misli, i da sume u Primorju na sada nj em golom
kras u ved u 18. stoljeću nije bilo, mogu dokazati opisom
Velebita i nacrtom šuma na njemu iz godine 1764.


Taj prvi službeni opis i nacrt može se, koliko je meni
poznato, nazvati prvim točnim opisom stanja šuma na
krasu, a sastavili su ga sto častnici mjerači, sto šumar stručnjak
„Waldmei8ter« Franzoni na nalog tadanje carice Marije Terezije.


U tom spisu tuži se Franzoni na mletačku grabežljivost
u pogledu šuma na krasu, i na razne narodne mane, kojima
se šuma zatire. Te mane su se do dana današnjega u narodu zadržale
i more se redi, da je gospodarstvo žiteljstva i njegov
postupak sa šumom i pašnjacima danas skoro onaj isti, koji
je bio prije 140 godina.


Pa ipak sravnimo li Franzonijev opis tla na Velebita
od Dalmatinske medje do Ogulina i tadanji nacrt sa današnjim
tlom i nacrtom šuma, to vidimo da je u ovih zadnjih 140
godina jedva ikakva promjena nastupila.


Gdje je godine 1764. goljet bila, tu je goljet i danas, a
kako danas na pošumljenom dielu Krasa raste drveće u pukotinama
vapnenca, tako je raslo upravo i u 18. stoljeću.


Ako dakle nije nastala nikakva promjena za 140 godina
onda se može reci, da proces devastacije nenapreduje brzo, te
ako još prije 140 godina više nego stogodišnja šuma nije narasla
na mladjim naslagama, nego na čistom krasu, onda je i
taj kras morao davno prije 18. stoljeća nastati


Ima bilježaka iz kojih se može razabrati kako je napried
spomenuto neizpravno javno mijenje o naglom napredovanje
devastacije nastati moglo. Tako se govori npr. da je još u
zadnje doba šuma sizala sve do grada Senja, dočim je danas
od njega daleko udaljena. Po mnienju mnogih razlog je tomu
taj, što je šuma izmedju sadanje medje grada Senja i sadanje
šume izBJečent), a uslied toga da je sa kamena zemlja odplavPena