DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 37 — kašnje bje ulovljen na Malti, gdje je pao u oči radi svoga zlatnoga kolobara o vratu, dakle od prilike 270 sati od Pariza. Brzina rib´a neda se prispodobiti ni sa br,;inom ptica ni četveronožaca. Prirođopisci tvrde, da riba može dnevno najviše tri sata u daljinu odplivati, dočini pomorci tvrde, da kućci mogu jedrenjaču po čitave dane sliediti. Puž, prevaljuje za pet minuta daljinu od poldruge stope, a mravac prevali taj put za pet sekunda. Nije prećerano šta se o nekim konjima tvrdi, da imadu brzinu vjetra. Kaže se, da je u Englezkoj bilo konja za utrku, koji su u sekundi prevaljivali 88 stopa, a vjetar takave brzine zove se oluja. I čovjek može vježbanjem postići velike daljine. Tako je u sredini 18. stoljeća živio u Eisenachu čovjek, koji je svojom nedostiživom snagom trčanja do danas sačuvao uspomenu u puku. Zvao sj je Joham Adolf Focke, bio je rodom iz Oeske, te je služio kod udove vojvodkinje Sachsenweimarske. Ovaj Fock mogao je stići u lietu zeca. Kad je godine 1678. imala da opremi prešan glas svomu ministru iz Ginsidela, dočim je ministar bio u Karlsbadu, poslala jo ona Focka. Ovaj je u podne 12 sati otišao iz Weimara; drugi dan o podne predao je svoju depešu ministru, a trećega dana u večer oko 8 sati bio je natrag u Weimaru. Dražbe stabala. 1. Na 12. rujna 1908. obdržavana je kod gospodarstvenoga ureda Križevačke imovne obćine dražbe stabala. Tom prigodom prodano je 410 hrastovih stabala u sječini „Grnilug" u šumariji Garešnica, tvrdei S. Benedik i sin iz Zagreba za kupovninu od 55.70J K prama izkličnoj cieni od 52.085 K„ ili stabala procjenjenih na 134 299 K i „Glogovnica" u šumariji Čazma sa 479 hrastovih stabala procjenjenih na 75.298 K. ostale su neprodane. 2. Na 16. studena 1908. obdržavana je kod gospodarstvenoga ureda Petrovaradinske imovne obćine dražbe stabala. Tom prigodom prodano je 1260 hrastovih stabala u sječini ,Draganovci" šumarije Morović, tvrdei S. Wolfner iz Budimpešte za kupovninu od 163.300 K. prema izkličnoj cieni od 156.824 K. ili 47o nad procjenom. Ostalih 10 sječina ostalo je ne prodano. 3. Na 20. studena 1908 obdržana je kod gospodarstvenoga ureda Gradiške imovne obćine dražba od ukupno 7877 hrastovih stabala, nalazećih se u 6 raznih sječina, a procjenjenih na ukupni iznos od 513.704 K. Uspjeh je bio sliedeći : Sječinu „Javičku gredu" sa 710 hrastova dostala je tvrđka Filipa Deutscha sinovi iz Zagreba za kupovninu od 137.009 K prema izkličnoj cieni od 129.168 K., ili 67^ nad procjenom. Sječinu „Rajičko brdo" sa 1330 hrastova dostao je Milan Ivanišević iz Nove Gradiške za kupovninu od 20.000 K. prema izkličnoj cieni od 18 678 K., ili 6-5% nad procjenom. Sječinu „Ljeskovača" sa 702 hrasta dostala je fvrdka A. et S. iVIercier u Gapraga za kupovninu od 105 005 K. prema izkličnoj ciiui od 103.209 K., ili 1 77o nad procjenom. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 38 — Sječinu „Ježevik" sa 1921 hrastova dostao je Milan Sachs Iz Za greba za kupovninu od 64.500 K. prema izklićnoj cieni od 64.33G K., ili 0´25"/o nad procjenom. Ne prodane su ostale sječine : „Cardačinska greda" sa 157 hra stova procjenjenih na 28 885 K. i „Migalovci" sa 3037 hrastova pro cjenjenih na 169.4"i6 K. 4 Na 9. prosinca 1908. obdržavana je kod gospodarstvenoga ureda Gjurgjevačke imovne obćine dražba od 7565 hrastovih stabala, nalazeća se u 4 šumska predjela, a procjenjenih na ukupni iznos od 2,181.89o K. 28 filira. Uspjph je bio shedeći: Šumski predjel „Mesarica* sa 896 hrastova dostao je M. Benedek iz Zagreba uz kupovninu od 55.666 K. prema izkličnoj cieni od 4».598 K. 52 fil. ili 15"/^ nad procjenom Šumski predjel „Eazljev" sa 1111 hrastova dostala je Neuschlossova tvornica tanina i paropila dion. društvo u Našicama uz kupovninu od 186.^00 K. prema izkličnoj cieni od 186.768 K. 41 filira. Šumski predjeli ..Gabajeva greda´ sa 4687 hrastova procienjenih na 1,826.205 K. 75 fil i „Sekereš" sa 871 hrastova procjenjenih na 120 522 K 60 fil. ostali su ne prodani. 5. Kod dražbenih prodaja stabala iz šuma biskupij e djakovačke , koje su obdržavane u Djakovu na 12 i 28. studena, te 7. i 21. prosinca 1908., te gdje bijaše na dražbu izneseno 25.913 hrastovih stabala u procjenbenoj vriednosti od 452.U95 K., polučen je slijedeći uspjeh. Šumski predjel „Ječmište-Ruđine" sa 5156 hrastova dostao je Gustav Deutsch iz Zagreba uz kupovninu od (il).577 K prema izkličnoj cieni od 69.024 K., ili 087o preko procjene. Šumski predjel „Ribnjačak" sa 120 hrastova dostao je Franjo Groger iz Osieka uz kupovninu od 8.000 K. prema izkličnoj cieni od 7.299 K., ili l7o preko procjene. Šumski pr^djel „Ključ" sa 935 hrastova dostao je Gustav Deutsch iz Zagreba uz kupovninu od 18.010 K. prema izklićnoj cieni od 17.876 K., ili 0´7"Q preko procjene. Ostali šumski predj>4i i to: Tvorilovac, Gokotina, Veliki Lužanci, Ovčare, Ribnjačak, Grabik, Djedovdol, Zvjerinjak i Salinka Mičkovac ostali su ne prodani Tom prigodom bila je ponude stavila takodjer „Češka industrijalna banka u Pragu", koja u koliko nam je poznato, do sada nije još bila sudjelovala kod dražba stabala u Hrvatskoj i Slavoniji 6. Na 20. prosinca I9t;8 kod kr. kotarske oblasti u Požeg i obdržavana dražba hrastovih stabala u šumi zetu. zajednice „Alilovac" te u šumi i na pašnjaku zem. zajednice Podgorje, bila je bezuspješna, te je s toga razpisana nova dražba, vidi odnosni oglas. Ponovna dražba biti će na 28. siečnja t. g. 7. Na 21. prosinca 19´i8. bila je kod k r. kotarske oblasti u Sisk u dražba 1700 jasenovih stabala iz šume zera. zajednice „Cigoč", procienjenih na 80U0 K Pošto su stigavše ponude bile znatno izpod izklične ciene, bila je dražba b zuspješna. |