DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 36 <-- 36 --> PDF |
~ 34 — Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. Izašao je „Hrvatski šumarsko-lovački koledar za g. 1900., što ga već šestu godinu izdaje g. kr. zem šumar, nadzornik Andrija Borošić. Taj koledar, koji je pun biranoga i sa osobitim stručnim znanjem obradjenoga i razvrstanoga gradiva, dobro je poznat našim šumarima, te se sam po sebi preporuča koli svojom sadržinom, toli ukusnom opremom i vanredno priručnim formatom Pošto taj koledar nije kopija niti njemačkih, niti inili sličnih koledara, nego je sastavljen samostalno, te uvaženjem naših specialaih odnošaja i potreba i ove godine nadopunjen tako, da će koli naši šumari, toli i lugari u njemu naći pravi vademekum, to ga ovime naj toplije preporučamo. Ciena mu je u platno uvezanomu 2 K 40 fll. po komadu, a naručuje se kod izdavatelja. Djelce „Uzgoj i držanje koza obzirom na švicarsku kozu" od N. Pl eše-Ko sin j"ko vica, koje je već jednom spomenuto u 4. broju Šumar, lista od g 1908. preporučeno je najtoplije za nabavu učiteljstvu, školskim knjižnicama, oblastima, a i samom narodu koli po bosansko-hercegovačkoj vladi u Sarajevu naredbom od II. srpnja 1908. broj 55.801. I.-H., toli po kr. hrvat.-slavon.-dalmatinskoj zemaljskoj vladi, odjelu za bogoštovlje i nastavu u Zagrebu oglasom od 4. prosinca 19U8. broj 28.950. Obzirom na to, zatim na okolnost, da je što veće rasprostranjenje toga djelca u osobitom interesu šumogojstva u obće, a kršovitih predjela gornje Krajine i Primorja naposeb, te konačno što je izdavatelj 50^/0 čistoga dobitka odredio za utemeljenje „Narodnoga fonda za gradnju škola u bivšoj gornjoj Krajini, Gorskomu kotaru, Primorju i Istri, toga ponovno preporučamo pazki gg. šumara i šumskim upravama. Naročito držimo da bi imovne obćine u bivšoj gornjoj Krajini dobro učinile, da to djelce nabave u što većem broju, te ga bezplatno razdjele medju svoje lugare i pravoužitnike. Oiena broširanom komadu jest P50 K, a u kartonu vezanomu 2 K. Šumarima, učiteljim > i svećenicima na ladanju, te knjižarama daje izdavač rabat od 2o7o- Naručbe se šalju na izdavača, koji je kr. kot. šumar kod kr. županijske oblasti u Zagrebu. Der Ka!!8schwamm und die iib igen holzzB´-slorenden Pilze der menschlichen VVjhnungen. Ihre Erkt-nnung. B -deutung und Bekampfung. Von Profjssor Dr. ,Garl Mez. Dresden 19U8 Verlag von R LincKe. Broširano K 4"80, a uvezao K 6. Ova knjiga, u kojoj je ne samo kućna gljivica (Merulius lacrim.ans), nego i ostali poznatiji ra´.arači drva (Polyporu3 vaporarius, Goniophora cerebella, Lenzites sepiaria) tako točno opisani i nasi kani. da ih svaki praktičar može lahko identificirati, doi´i će mnogoj šumskoj upravi i šumarima, koji se njima u svojim uredima ili stanovima boriti moraju, u zgodan čas. Različite vijesti Nova Zelandija pot´-ebuje h´-astovih dužica Trgovačko-obrtna komora u Zagrebu primila je od c. i kr. austro ugarskog konzulata u Aucklandu (Nova Zelandija) obaviest, po kojoj se je vinogradarstvo u |
| ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 35 — rečenoj pokrajini veoma razgranilo, pa kako u njoj ne ima drva sposobnoga za izradbu vinskih bačava, moraju se za to potrebne dužice uvažati. Giena dužica imala bi se staviti bilo izravno do grada Aucklanda, ili do Hamburga ili Londona, i to u austrijskoj i englezkoj vriednosti. Spomenuti konzulat je pripravan posredovati izmedju ovozemnih i novozelandijskih trgovaca, Dimenzije tamo uobičajenih bačava jesu: Pipe 115 gall, jednako 52246 litara. Butt 108 „ , 490 68 , Hogshead 55 , „ 249 89 „ Ouarter 28 „ , 127-22 „ Octave 15 , , 68-15 „ Uništavanje otrovnica u Bosni i Hercegovini. Pošto je u Bosni i Hercegovini prijašnih godina mnogo Ijudih i domaćih životinja stradalo od ujeda zmija otrovnica, to je zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu, počam od 1906. počela izplaćivati nagrade za ubijene zmije otrovnice i to 50 fil za svaku oblasti donesenu glavu otrovnice Uspjeh je bio izvanredan. Godine naime 1906. zatražene i izplaeene su nagrade za 25.4´^3 zmijske glave dočim je g. 1907. takovih nagrada izplaćeno za 271.685 zmijskih glava u ukupnom iznosu od 135.842 K 50 fil. Naučno putovanje Ges. kr. austrijsko ribogojno društvo priredilo je od 7.—12 prosinca 190S. ribogojstveni naučni tečaj u gojilištu pastrva g. Fr Pol´la u Wagrama u Dolnjoj Austriji U svrhu sudjelovanja na razpravaraa i kod demonstracija na tom naučnom tečaju izaslala je hrv. slav. dalm. zemaljska vlada u Zagrebu svoga stručnjaka na polju ribogojstva, kr kulturnn-tehničkog inžinira Josipa Ivančica. ti´- kako se ima spremiti preko zime, Po Dr. Cieslaru u Mariabrnnnu može se žir valjano prezimiti na taj način, da ga bilo nad zemljom ili u jamama pomješamo sa pieskom ili zemljom, te ga pokrijemo sa mašinom, ili da ga metnemo u svježu vodu, koju često moramo obnavljati. Ovaj p tonji način da je osobito dobar, naročito glede uzdržanja klicavosti. Tiskanice za gos o larst ene obnove i programe U svrhu da se šumopnsjedniciina navedenima u §§ 1. i 14. zakona od 26. ožujka l«94., kojim se ureiljuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šuma, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, omogući, da si tiskanice za gospodarstvene osnove i pr agrarne, koj su propisane naputkom za sastavak gospodarstv´^ nih obnova i prograina, koji je izdan naredbom kr. hrv.-slav. dalm Zi´maljski´ vi tde, od| ´H /,;I unutarnje poslove u Ža^jreliu od 23. travnja 19 »B. bro| 2 ,.\r>2. ni´iga n.ibiviti ne samo uz primj renu ci«uu, nigo što ]e glivno. da le tišknuice budu priručne i na veoma Irijnom pa pu´u a š rina verlika nh riihr,mogu svi potreljni podatci lahko i čit´jivo upisati, jeste spomenuta kr. zem. vlada te tiskanice dala štampati u vlastitoj nakladi, te ih svaki šumoposjednik m že dobiti kod ravnateljstva pomoćnih ureda spomenutoga zema jsko vladinoga odjela, na kuje se izravno imaju upravljati odnosne naručbe, a sa uaručbom podiedno priposlati odnosni novac. Tiskanice za gospodarstveni program, te za gospodarstvene osnove za srednje i prieborne šume imaju veličinu od 30/46 cm., štampane su na osobito trajnom ,regal ručnom papiru", te stoje po arku 10 filira. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 36 — Tiskanice pako za gospodarstvene osnove za šume sa čistom i o plodnom siečom imaju veličinu od 26/42 cm., štampane su na trajnom „median pisarničkom papiru´, te stoje po arku 4 filira. Obzirom na okolnost, što se je za njeke tiskanice za prieborne i srednje šume n. pr. za „Opis sastojina" morao uzeti veći oblik, nego li za tiskanice za šume sa čistom i oplodnom siečom, to su radi jednakosti i sve ostale tiskanice za prieborne i srednje šume tiskane u tom većem obliku, čime se je ali za niže navedene tiskanice morala uvesti druga „oznaka" nego li je ona u spomenutom naputku, tako da za prieborne i srednje šume: „Opis medja" ima novu oznaku „Obrazac l/a". „Izkaz površina ima novu oznaku „Obrazac 2/a". „Izkaz o proračunanju god. prihoda" ima novu oznaku „Obrazac 7/a." „Posebna porabna osnova i t. d." ima novu oznaku „Obrazac 10/9." „Osnova steljarenja" ima novu oznaku „Obrazac H/9." „Gojitbena osnova i t d." ima novu oznaku „Obrazac 12/9." Stoga kod narućba tih tiskanica treba naznačiti te njihove nove oznake. Nadomještenje željezničkih podvlaka. Pruska željeznička uprava hoće da provede zanimiv pokus Pokušati će naime da željezničke podvlaka iz drva, nadomjesti sa podvlakama iz betona, koje bi bile znatno jeftinije nego li drvene. Takovi pokusi bili su već i drugdje učinjeni, nu do sada uvjek sa slabim us jehom. Stoga se barem za sada još ne trebamo bojati te konkurencije. Ljudski duii doduše nikada ne miruje, te nije izključeno da će se prije ili kasnije naći zamjena za drvene podvlake, nu za to šumoposjeduici i njihovi šumari ne trebaju biti u strahu, jer kakogod kameni ugljen nije smanjio potražbu za ogrievnim drvom, željezne traverze potrebu za gradjevnim drvom i t. d to isto tako ne truba biti u strahu, da bi mogla prestati potražba i uporaba onoga drva, iz kojega se danas izradjuju podvlake. Milijun i četvrt gusjenica i gusjeničnih jaja, potamanjeno je u Zagrebu za vrieme od 10. kolovoza do 10 rujna g. i908. Do tog dana naime isplaćeno je u ime nagrada 1427-50 K i to za 249 kg. i 50 dkg. sabranih gusjenica i 92 kg. i 55 dkg. gusjeničnih jaja, sabranih u gradskom području. Računa li se poprečno na kilogram no 1000 gusjenica srednje veličine, a 10—12 jaja da je teško kao jedna gusjenica, onda bi gornja količina što je u području grada Zagreba uz rečenu nagradu sabrana, iznosila jedan i četvrt milijuna komada gusjenica. Gradsko je poglavarstvo izplaćivalo za jedan kilogram gusjenica 2 K, a za kilogram jaja 10 K. Da su se u taj primjer i ostale obćine ugledale, moglo se je u kratko vrijeme potamaniti i njekoliko miljarda gusjenica, koje će inaće na proljeće praviti i opet silne štete po voćnjacima i vrtovima. Životinjska brzina. Orao kao da nadkriljuje sve druge ptice, ne izuzevši ni lastavice, brzim letenjem. On prevali u minuti daljinu od 5626 stopa. I druge grabežljive ptice mogu u vrlo kratkom vremenu prevaliti .vanredne daljine. Na jednom lovu, što ga je krali Hinko II. u blizini Pariza odredio bio, odletio je jedan omiljeli sokol, a 24 sat^ |