DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 30     <-- 30 -->        PDF

_- ´28 -


Po dosadanjem iskustvu bukove i jelove sastojine pomljadjuju
se naravnim načinom i to t. zv. oplodnom sječom,
jer im mlade biljke za prvih godina trebaju zaštite od krošanja
stojedih stabala proti sunčanoj žegi, smrzavici i mrazovima.


U planinskim predjelima na strminami, te na mjestima,
gdje se je bojati popuzina i odronjivanja tla, poraladjuju se


iste sastojine i prijebornom sječom.
I kod prijeborne sječe je pomladak zastorom odraslih
stabala zastiđen proti gornjim elementarnim nepogodama.


Glavna razlika izmedju jednoga i drugoga sijeka sastoji
se u tomu, što se kod oplodnoga sijeka, iza kako pomladak
kroz njekoliko godina ojača proti spomenutim elementarnim
nepogodama i u rastu privikne na rast slobodan od odraslih
stabala, ova se sa t. zv. dovršnim sijekom na sječnim površinama
sva posijeku, dočim se kod prieborne sječe, koja kako je poznato
sastoji u tomu, da se za vrieme »Obhodnjice«, koja može biti
20, 30 i 40 godina, sa sječom predje sva šuma, vadeći pri
tomu redovito samo stabla najvećega debljinskoga razreda,
dakle u pravilu najstarija stabla, dočim stabla slabijih debljinskih
razreda zajedno sa pomladkom ostaju na svoj površini.
Da je ,Obhodnjica" vrijeme, odnosno broj godina, za koje
dakle redovito stabla nižega, t. j . predzadnjega debljinskoga razreda
u toliko prirastu na debljini, da dodju u viši, odnosno najviši
debljinski razred, uslied česa se nakon povratka sječine na
prvobitno mjesto, mora na tom mjestu redovito nači najmanje
isto toliko sječivih stabala, koliko ih je kod prve sječe
na njoj bilo, poznata je stvar, pak stoga nedu o prebornoj sječi
dalje .tduljiti. Koga to zanima, nadi de u naputku za sastav gospodarstvenih
osnova i programa, koji je izdan naredbom kr. hrv.
slav. dalmatinske zemljske vlade, odjela za unutarnje poslove
od 23, travnja 1903. broj 23.152., obširno opisano, kako se
te šume imaju po sasvim novom i modernom načinu urediti.
Šteta, da se do danas još nije nijedan nalih stručara podvrgao
trudu, te spomenutim naputkom propisanu metodu uredjenja
prijebornih šuma, opisao u kojem njemačkom ili franceskom
šumarskom listu, da ju upoznaju i strani stručnjaci.