DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 24 —


zračnim i progalnim sjekom u svrhu osiguranja, da se sječine


naravnim načinom pomlade.


Samo na tlu, koje nije naginjalo podivljanju i zatravljenju
naravni pomladak se je na opisani način sačuvao — u protivnom
slučaju ne; biljke iz sjemena bijahu ugušene i propale
su.


Pri mojem gori spomenutom nastojanju došao sam do
več tada Češče spominjanih kotlinastih sjekova (Kesselhiebe).


Za vrijeme moje dugotrajne prakse, naročito u prašumama
Galicije, pomno sam motrio pomladjivanje sastojina kako ga
provadja sama narav, te dodjoh do zaključka, da izmedju
ostalih imade dvije vrsti pomladjivanja, koje ca me naposeb
zanimale.


Jedna je vrst (način), da se prastari sjemenjaci uslijed
prevelike starosti jednostavno sami sruše, i tako naprave praznine,
koje se uslied vjetra same od sebe povećavaju, sjemenom
naplodjuju i mlade sastojine u staroj sastojini stvore, koje se
u većim ili manjim razmacima jedna na drugu nadovezuju.


Druga, mnogo pogibeljnija vrst, jesu povale od vjetrova,
gdje orkan čitave dijelove četinjastih sastojina — ponajviše
smrekove, ali i mješovite, gdje je smreka više zastupana —
u malo časova obori i stabla do grana rascjepa.


Ove su se povale opet sjemenom naplodile, dapače u
svakoj prašumi nalazeći se potišteni pomladak kao što i biljke
iznikle iz sjemena, dobile su zraka i svjetla, te tako s vremenom
nastade više manje jednolična sastojina, koja je izrasla
na svojedobno porušenim i već sagnjilim stablima.


Kod obje vrsti »naravnoga pomladjivanja« pokazale su se
kružne ploštine; nigdje ee nisu opazile ravne crte pri djelovanju
oluje, te sam kod jedne oveće povale od kakovih 2000
kubnih metara opazio, da stabla nisu jednostavno, nego zasukano
povaljena — očito djelovanje vijavice.


Budući su već prošla vremena, da radi pomanjkanja izvoznih
prometila u prasumam tisuće kubnih metara drva neuporabljene
gnjiju i nove sastojine polagano izrašćuju, te jer