DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Iste se sastave prama slici od običnih letava. Letvice se
polože preko gredice i nješto zašiljenim komadom drva potegnu
jareidi uz same letvica kojih 3 5 cm. duboko.


(Nastavit de se)


Kružni sijek.


Od šumarnika Franje Brodika u Rožnovu, Moravska Napisao H. PlešaKosinjković,
šumar.


U broju 16. uvaženoga časopisa „Oesterreichische Forstund
Jagd-Zeitung" od 17. travnja 1908. broj 1320. izišao je
medju uvodnim člancima i članak »Der Kreisschlag« iz
pera šumarnika Fr. Brodika.


Držim, da će duhu hrvatskoga jezika prijevod te njemačke
kovanice i njezinoga značenja sa našom naslovnom kovanicom
„Kružni sijek" najbolje odgovarati, pa ču taj naziv kao takav
i nadalje pridržati.


Kružni sijek je u našem šumogojstvu, a i u našem domaćem
strukovnom knjižtvu u teoretičnom pogledu skroz nepoznat.


Pročitavši i pomno proučivsi spomenuti članak, odnosno
sam način izvedenja toga sijeka i njegove prednosti, došao sam
do zaključka, da bi se isti sa dobrim uspjehom mogao i kod
nas u njekira krajevima i kod njekih šumskih gospodarst/a
provadjali.




ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 25     <-- 25 -->        PDF

~#


— 23 —


Da cijenjenoga čitaoca pobliže upoznam sa tim za nae
novim načinom sječe i pomladbe šuma, odlučio sam, da članak
u cijelosti što vjernije prevedem na hrvatski jezik, a poslije
toga da vrijednost uporabe za naše šumsko-ogojne odnošsje
pobliže ocrtam.


U svrhu reprodukcije toga članka obratio sam se za dozvolu
na g. sumarnika Brodika. te na temelju po njemu dobivene
dozvole evo cijenjenom čitaocu slobodnoga i po mogudncsti
vjernoga prijevoda spomenutoga članka :


»Već od više godina nastojao sam, da pronadjem način,
kako bi naročito za uredjajne svrhe mogao kod onih sastojina,
koje se još pomladjuju, približno točno ustanoviti koli
drvnu gromadu, toli i njihovu površinu.


U mojoj sam praksi za to imao više povoda.


Bijaše njekako osamdesetih godina, kada je g. Herrmann
Bretschneider bio ravnateljem šuma i dobara prostranoga vlastelinstva
Eugena grofa Kinskoga u Moravskoj i Galiciji, te
kao takov dokinuo čisti sijek i prihvatio naravno pomladjivanje.


Bio sam tada nadšumar kod šumarske uprave Gross-
Karlowitzu Moravskoj (okruglo 4000 ha ), pa sam imao velike
muke, da prema ugovoru osiguram potrebitu količinu
ogrijevnog drva za staklanu i to iz novo-osnovanih pripravnih
sjekova.


Šumarski ravnatelj B. lako je mogao napisati u opis saetojina;
»Ima se ^f^, 7^ drvne gromade izvaditi« i t. d. Komu
ali nije poznato, kakov je to naporni rad, kada se čitav
dan moraju bilježiti stabla, koja se imađu izvaditi, a pri čemu
treba još paziti i na pomladjivanje sastojine!


Vrlo oprezno sam položio pripravne sjekove, a bio je i
lijep jelov pomladak padanjem (naletom) krilatoga sjemena
osiguran, nu ipak se nije po svim tim pripravnim sjekovima
uzdržao, akoprem mu se je pravodobno priteklo u pomod pro^


* Vlastelinstvo ttross-Karlovvitz prodao je godine 1893. grof Rudolf Kinskv
ve´.eindustrijalcima S. Reich et O, te je sada samostalno plemićke dobro sa divnim
šumami.


ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 24 —


zračnim i progalnim sjekom u svrhu osiguranja, da se sječine


naravnim načinom pomlade.


Samo na tlu, koje nije naginjalo podivljanju i zatravljenju
naravni pomladak se je na opisani način sačuvao — u protivnom
slučaju ne; biljke iz sjemena bijahu ugušene i propale
su.


Pri mojem gori spomenutom nastojanju došao sam do
več tada Češče spominjanih kotlinastih sjekova (Kesselhiebe).


Za vrijeme moje dugotrajne prakse, naročito u prašumama
Galicije, pomno sam motrio pomladjivanje sastojina kako ga
provadja sama narav, te dodjoh do zaključka, da izmedju
ostalih imade dvije vrsti pomladjivanja, koje ca me naposeb
zanimale.


Jedna je vrst (način), da se prastari sjemenjaci uslijed
prevelike starosti jednostavno sami sruše, i tako naprave praznine,
koje se uslied vjetra same od sebe povećavaju, sjemenom
naplodjuju i mlade sastojine u staroj sastojini stvore, koje se
u većim ili manjim razmacima jedna na drugu nadovezuju.


Druga, mnogo pogibeljnija vrst, jesu povale od vjetrova,
gdje orkan čitave dijelove četinjastih sastojina — ponajviše
smrekove, ali i mješovite, gdje je smreka više zastupana —
u malo časova obori i stabla do grana rascjepa.


Ove su se povale opet sjemenom naplodile, dapače u
svakoj prašumi nalazeći se potišteni pomladak kao što i biljke
iznikle iz sjemena, dobile su zraka i svjetla, te tako s vremenom
nastade više manje jednolična sastojina, koja je izrasla
na svojedobno porušenim i već sagnjilim stablima.


Kod obje vrsti »naravnoga pomladjivanja« pokazale su se
kružne ploštine; nigdje ee nisu opazile ravne crte pri djelovanju
oluje, te sam kod jedne oveće povale od kakovih 2000
kubnih metara opazio, da stabla nisu jednostavno, nego zasukano
povaljena — očito djelovanje vijavice.


Budući su već prošla vremena, da radi pomanjkanja izvoznih
prometila u prasumam tisuće kubnih metara drva neuporabljene
gnjiju i nove sastojine polagano izrašćuju, te jer




ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 25 se
danas ne može dovoljno brzo imati i dosta drva i pomladjivanje,
to Bam u slijededem izmislio postupak, po kojemu
se m^že na jedanput sve imati što se žgli, naime kotlinasti
sijek, koji predje u pravilni čisti, za kojega se površina znade,
nadalje drvna gromada lako se ustanoviti može, zatim prieborni
sijek — prirast uslijed progale — oplodjenje sa strane
od obranbenili zastora — najpotpuniji izbor vrsti drva sadnjom
manje sastojine od razne starosti i t. d., — pa sam takav po


stupak pomladjivanja nazvao »Kružnim si jekom«.


Krug sam zato izabrao, jer sama narav izravnu crtu kod
pomladnih površina posvema napušta i što krug najveću površinu
kod najmanjega opsega im ade.


Otisnuta slika predočuje jednu 80-godišnju sastojinu sa
75% bukve, 20 \ jele i 5% smreke, nagib tla 20—30^ tlo
dobra, humozna ilovača, podloga karpatski pješdenik, položaj
prema jugu nagnut.


Želi li se ovu sastojinu naravnim načinom pomladiti, bez
da se polože pripravni sjekovi, to se ostave na svim obranbenim
stranam obranbeni zastori 30—40 m široki, iskolče se
četvorine, vidi sliku A., a sa stranicama od 60 m duljine; prouadje
srediste svake četvorine i isto se fiksira; iz središta opiše
se sa mjeradom ili kojom drugom vrpcom krug sa polumjerom
od 17-32 m i sva stabla unutar ovoga kruga označe za sječu
(a može se opseg kruga i vapnom označiti na dodirnim stablima,
da se pozna)


Kada se označena stabla posijeku, dobije se slika izgleda
B, koja odgovara čistoj sječini od 942 m^


Imade li otprije na njoj jelovoga pomlatka, nikloga iz
vjetrom donesenoga sjemena ili postojnoga pomlatka, to neka
taj i ostane, ne pojavi li se pako kakav pomladak u bududem
proljedu, a tlo naginje da podivlja (travinom obraste),
to de biti probitačno, da se krugovi sa jelovim biljkama odmah
nasadjuju, ali ipak samo oko središta počimajudi.




ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 28     <-- 28 -->        PDF

26 —
__ ^


IS>L


_S|jemOBejgi:acken]3
Obfanbeni zastor


o 0 0 0
o 0 0 0
iC < d/.
.0
* 0
0
0
0
I 0
0
0
0
0
0
0 0 0 0
0 0 0 0 k_^v.


Obranbeni zastor« (Schutž-Streifen)


-1: 5000


100 ao 70 50 30 10 _!$«


rz^^ i


U-iJ-rxJ.rxj_n
Netaknuta sastoj.:
Kod krnga rf 17-32 m = 942 m´ «isto (26!"IJ; 2658 m»
s > rl! 24 50 m = 942 m´čisto (52-3%); 1716 m«
» » rlll 30-00 m = 942 m« čisto (78-S„/°); 774 m*
Ekcentrič. ostatak — 774 m´ čisto UOO"/^). -«


60 iw


t«* f V ^,^-Y-^^--, Ukupno . 3600 m´


Siika 80 godiš, sastojine (75% bi^kve, 307„ jele, S*/„ smreke) u kružaom sijeku.




ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 29     <-- 29 -->        PDF

- 27 —
Iza 3 — 5 godina se krugovi prošire, pri čemu se opet,
ali 8H polumjerom od 24 50 m. opasu, što opet prestavlja
čist : 8ječinu od 942 m^ (Slika C).


Pada de se ved više opaziti pomlatka, a i trave, pa se u
ovom zadnjem slučaju proširi i sadnja, samo se ne smije
s njome blizu okrajnih (obodnih) stabala doći.


Takov se postupak ponovi opet iza 3—6 godina tako, da
se sa promjerom od 30 m. opet dobije za čistu sječu površinu
od 942 m´^, koja se na spomenuti način pomladi.


Preostanu još izvan središnji dijelovi u četvorinama D sa
površinom od 774 m". O


Ako se ti preostatci četvorina u njekom stalnom vremenu
posjeku, to se i odgovarajudi obranbeni zastori, koji se
medjutim dotle oprezno prebiru, posijeku i sadnjom poprave.


Dobiveni šumski proizvodi izvažaju se po dodirnim stranicama
četvorina, pa se to izvažanje ne smije podnipošto dozvoliti
preko kružnih sječina.


Obzirom na mjesne odnošaje i potrebu drva može se više
pruga krugova slike B jednih kraj drugih položiti (izkolčiti),
ali se ipak mora uzeti obzir na obranbeue zastore.


Svaki iskusan i oprezan šumar, koji nije zasukan za čisti
sijek bukovih i mješovitih sastojina sa duboko ukorjenjenim
vrstima drveda i na položajima koji su proti opasnim vjetrovima
sigurni, pa koji se ne boji neznatnoga napora oko
izkolčenja četvorina i krugova, odmah de uvidjeti prednosti
kružnoga si jeka i znati ga cijeniti.« Dotle je g. Brodik,
a ja du malo dalje.


Ako se pobliže osvrnemo na taj novi način sjeČe i po


mljadjivanja šuma t. zv. „Kružnim sijekom«, to demo i kod


njega, kao što i kod drugih dosada poznatih načina nači


i dobrih i slabih strana.


U predležedem slučaju uzeo je g. šumarnik Brodik za temelj


i primjer svojoj raspravi mješovitu sastojinu, u kojoj je vla


dajuda vrst bukva sa pune 74, a smreka i jela sa \U smjesnoga


omjera.


Stojbinski odnošaji je.-su za sve 3 vrsti drveda povoljni.




ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 30     <-- 30 -->        PDF

_- ´28 -


Po dosadanjem iskustvu bukove i jelove sastojine pomljadjuju
se naravnim načinom i to t. zv. oplodnom sječom,
jer im mlade biljke za prvih godina trebaju zaštite od krošanja
stojedih stabala proti sunčanoj žegi, smrzavici i mrazovima.


U planinskim predjelima na strminami, te na mjestima,
gdje se je bojati popuzina i odronjivanja tla, poraladjuju se


iste sastojine i prijebornom sječom.
I kod prijeborne sječe je pomladak zastorom odraslih
stabala zastiđen proti gornjim elementarnim nepogodama.


Glavna razlika izmedju jednoga i drugoga sijeka sastoji
se u tomu, što se kod oplodnoga sijeka, iza kako pomladak
kroz njekoliko godina ojača proti spomenutim elementarnim
nepogodama i u rastu privikne na rast slobodan od odraslih
stabala, ova se sa t. zv. dovršnim sijekom na sječnim površinama
sva posijeku, dočim se kod prieborne sječe, koja kako je poznato
sastoji u tomu, da se za vrieme »Obhodnjice«, koja može biti
20, 30 i 40 godina, sa sječom predje sva šuma, vadeći pri
tomu redovito samo stabla najvećega debljinskoga razreda,
dakle u pravilu najstarija stabla, dočim stabla slabijih debljinskih
razreda zajedno sa pomladkom ostaju na svoj površini.
Da je ,Obhodnjica" vrijeme, odnosno broj godina, za koje
dakle redovito stabla nižega, t. j . predzadnjega debljinskoga razreda
u toliko prirastu na debljini, da dodju u viši, odnosno najviši
debljinski razred, uslied česa se nakon povratka sječine na
prvobitno mjesto, mora na tom mjestu redovito nači najmanje
isto toliko sječivih stabala, koliko ih je kod prve sječe
na njoj bilo, poznata je stvar, pak stoga nedu o prebornoj sječi
dalje .tduljiti. Koga to zanima, nadi de u naputku za sastav gospodarstvenih
osnova i programa, koji je izdan naredbom kr. hrv.
slav. dalmatinske zemljske vlade, odjela za unutarnje poslove
od 23, travnja 1903. broj 23.152., obširno opisano, kako se
te šume imaju po sasvim novom i modernom načinu urediti.
Šteta, da se do danas još nije nijedan nalih stručara podvrgao
trudu, te spomenutim naputkom propisanu metodu uredjenja
prijebornih šuma, opisao u kojem njemačkom ili franceskom
šumarskom listu, da ju upoznaju i strani stručnjaci.




ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 31     <-- 31 -->        PDF

- :9 —
A sada vraćam se opet gla/aoj temi ove razprave.


G. šumarnik Brodik je u predležedem slučaju kod 80 godišnje
mješovite sustojine, u kojoj je vladajuda vrst bukva, a
za njom jela, uporabom kružnoga sijcka na zahtjevanoj sječi ni
od 942 iQ* u roku od 3—5 godina, mogao samo vodjenjem
oplodue sječe na koncu 3. ili 5. godiae na sječnoj kružnoj po-´
vrsinimakari popunjenjemsasaduicama doći do sigurnoga i jednoličnoga
pomlatka.
To je u nazočnom slučaju mogao učiniti stoga, jer bukva
sa 80. godinom počima obiinim i dobrim sjemenom roditi, a sa
tom dobom na prikladnjoj stojbini postiže i svoju ekonomičku
doraslost, dakle je i najnižja ophodnja sa tom dobom odmjerena.


Postepenom pako čistom sječom stabala počevši od središta
kružne ploštine prema obodnici, držim, da nije mogao u
spomeaulom razdobju od 3—5 godina sječnu površinu iscrpsti,
jer za to vrijeme pomladak redovito treba zastorne zaštite
stojedih stabala proti suši i smrzavici.


Jedino je to mogao učiniti u onomu slučaju, ako se pomladak
nalazi u dobi i stanju, da može odoljevBti gornjim
elementarnim nepogodam, dakle u stadiju izvedene dovrsne sječe.


Nu uza sve to izgleda, da je on formalnu čistu sježu,
počevši od središta kružne ploštine prema obodnici vodio i to
bez obzira na nuždnu zaštitu pomladka, u čemu se s njim
kod uzgoja bukve i jele, radi te nužne zaštite pomlatka nikako
slagati ne mogu.


U Bmrekovim, borovim, ariševim i brezovim sastojinama
stvar se sasvim drugačije imade.


Te vrsti drveda za svoje mladosti ne podnose sjene ili ju
barem bezuvjetno ne zahtjevaju kao zaštitu proti suši, smrzavici
ili studenim vjetrovima. Radi toga se kod sječe dozrelih sastojina
tih vrstih drveda pravilno i rabi čista sjeČa koli u
planinskim predjelima, toli u ravnicama i brežuljcima.


Kako se glavno obilježje čiste sječe pri naravnom pomljadjivanju
šuma sastoji u tome, da se na odredjenoj sječnoj
površini za sječu dozrela stabla posijeku, a sječina ako vćd




ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 30 nije
Daravnim pomlatkom pomladjena, naplodi sjemenom, šfco
no ga vjetar donese sa najbližih stabala još netaknute sastojine,
ili pako sa sjemenjaka t. j . takovih najboljih stabala,
koja se u svrhu što boljega naplodjenja sječine na njoj ovdje
ondje oktave, a poslije toga i ona posijeku, — to se obzirom
na glavnu, svrhu kružnoga sijeka, t. j.
obzirom na što sigurnije i potpunije naplodjenje
sječine, te što manje oštedenje pomlatka
sa obaranjem i izradbom stabala te
izvozom drva, isti može uspješnije rabiti za čistu sječu


sastojina spomenutih vrstih drveća.


Kod kružnoga sijeka dolaze u obzir više manje isti momenti
kao i kod dosada u praksi izvadjene čiste sječe, dakle:
razplodjujudi vjetar, normalna širina, te obranbeni zastori.


Kako se iz slike razabire, osobitu ulogu igraju obranbeni
zastori, koji su naročito nužni kod smrekovih sastojina obzirom
na opasne vjetrove, Ti vjetrovi opasuju čitave nizove u četvorinama
izkolčeaih sječina, pa se konačno i oni iza kružnom
sječom iscrpljenih sječina, posijeku i možda potrebnom sadnjom
poprave, kako je to jur rečeno.


Djelatnost rasplodjujudega vjetra i normalna širina sječine


usredotočena je u kružnoj sječnoj površini.


Pošto je djelovanje vjetra u kružnom smjeru, to je bez


dvojbeno naplodjenje godišnje kružne sjeČne površine, kojoj je


normalna širina od njezine vanjske strane prema središta


kruga odmjerena veličinom polumjera, što bolje osigurano, po


gotovo, ako je sječina u rfcvnijem položaju.


G. šumarnik Brodik sa svojom kružnom sječom slijedeći
sS,mo naravno djelovanje oplodjujučih vjetrova, ide za što sigurnijim
i potpunijim oplodjenjem sječina.
-To je jedno dobro svojstvo toga načina sječe. Drugo se
SS stoji u tome, što je izvoz izradjenoga drva počevši od središta
kružne sječine prema obodnici na stranice iskoleenih četvornih
sječina, pa smjerom tih stranica dalje, skopčan sa
najmanjiiT´ oštećenjem pomlatka.




ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— ol —


Kod aaravaoga pomladjivaaja šuma čistom sječom, izvadjajudi
istu na dosada običajnim uzdužnim sječinama, osobiti
se obzir ima uzimati na oplodjujuči i opasan vjetar, normalnu
širinu sječina, te na zastore budi oplođne, budi zaštitne.


Položaj i smjer sječina ovisan je o djelovanju spomenutih
vjetrova.


Normalna širina sječina, koja leži obično izmedju 80 do
120 m, ovisi opet o položaju sječina, te o kakvoći sastojine,
odnosno o visini stabala.


Oplodjujući vjetar mora dolaziti ili od strane cijele šume,
ili od strane oplodnih zastora, koji se u neplodnim godinama
izmedju 2 ili vise čistih sječina preskoeice ostavljaju u svrhu
naplodjenja sječina, pa ti zastori sječnom poredku podavsju i
posebni oblik t. zv. kulisnih zastornih ili preskoČnih sječa.


Cim su višja stabla netaknute sastojine, ili oplodnoga ili
zaštitnoga zastora, čim više oplodjujudi vjetar niz širinu aječine
promahuje, tim se vedom može ta širina uzeti.


Kod kružne sječe otpada osobiti obzir i na oplodjujudi
vjetar i na samu normalnu širinu sječina, jer kružno djelovanje
vjetra i kružnu sječinu što potpunije oplodjuje.


Dokaz tomu imademo i kod prijebornoga šumarenja u
planinskim gorskim predjelima n. pr. u našem Gorskom kotaru,
gdje pošumljenje praznina ovdje ondje posječenih stabala
skoro vazda otpada, jer se te ponajviše kružne praznine sa
krilatim sjemenom susjednih stabala za sigurno oplode, ako ved
otprije nije bilo pomlatka pod posječenim stablima.


Za slučaj nerodice sjemena, red je na dotičnoj kružnoj
sjedini ostaviti sjemenjake, ili takodjer kružne oplodne zastore
izmedju sječina, koji se sjemenjaci odnosno zastori naknadno
posijeku, čim su sjeČiue oplodjene_


Možebitne praznine mogu se popuniti, kako i sam Brodik
preporuča, sa sadnicama vladajude ili koje druge vrsti drveda


n. pr. javora, ariša i dr., koje želimo uzgojiti.
U tu svrhu preporučio bi naročito eksote četinjače ili listače
prema vladajudim klimatskim odnošajima, tlu i položaju
dotičnoga šumskoga predjela.




ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 32 —


I sami opasni vjetrovi ma s koje god strane dolazili na
kružnu sjeČinu, nisu toliko opasni za preostalu netaknutu sastojinu,
jer se njihova sila slabi i gubi kružnim djelovanjem
na samim kružnim sježinama prve, druge ili slijedećih godina,
koje su sječine prema tomu obrasle sa pomlatkom od razne
dobe i visine, pa o koji se pomladak pred neposječenom sastojinom
takodjer sila vjetra vise manje slabi i gubi.


Prema dosada spomenutome moglo bi se zaključiti i o
shodnosti uporabe kružnoga sijeka.


Kod sastojina, gdje prevladjuju vrsti drveda sa teškim
sjemenom kao što su : hrast, bukva i kesten, pa jela sa krilatim
sjemenom, kojoj mlade biljke kao što i kod bukve prvih
godina trebaju zastorne zaštite sjemenjaka, ne bi nikako kružnu
sječu preporučio, jer ista nije ništa drugo nego li po svojoj
izvedbi i obliku sječine modificirana čista sječa. Ta se za gori
spomenute vrsti drveča barem dosada i u glavnom nigdje ne
rabi kod naravnoga pomladjivanja, kada to pomladjivanje istodobno
sa izvadjanjem sječe uslijediti ima i to s razloga, što
se to pomladjivanje redovito bolje i sjegurnije polučuje postepenom
oplodnom sječom.


Cista sječa kod tih vrstih drveda može se rabiti samo
onda, ako su sastojine za sječu dozrele, pa su sječine ved potpuno
oplodjene jačim pomlatkom, koji se iza posjeka stabala
uspješno razvijati može, ili se sječine prema svrsi gospodarstva
umjetno pomladjuju sa sjemenom ili biljkami iste ili druge
vrsti drveda n. pr. sadnjom ili sjetvom žira i kestena, sadnjom
biljka smrekovih i dr.


U takovomu slučaju modi de se umjesto uzdužnih sječina
rabiti kružne sječine uspješno u svrhu, da se pomladak
što bolje osjegura proti oštedenju prigodom izvoza drva.


Kod smreke, bora, ariša i breze, koje se vrsti drveda redovito
pomladjuju sa čistom sječom, može se kružni sjek sbog
prije navedenih prednostih potpunim uspjehom rabiti i
to po ravnicama i blagim brežuljcima, po kakovima u Hrvatskoj
prostrani borici uspjevaju n. pr. u županiji bjelovarsko-križe




ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 35     <-- 35 -->        PDF

- 33 ^
vačkoj, zatim na planinskim visoravnima, kakovih imade po
gorju Velebita n, pr, divne državne đmrekove šume po Ravnom
padežu i Stirovači u području nekadanje otočke pukovnije;
dalje po visoravnima Velike i Male Kapele Gorskoga kotara
i t. d.


Po jačim strminama i kamenitom tlu jest izkolčenje, odnosno
označenje kružne sječine otegodeno, ili skroz nemogude,
pa je u takovim položajima kružni sijek neuporabiv.


Kada ved moravski šumari sa željenim uspjehom rabe
kružni sijek, držim, da ne bi zgorega bilo, da mu prema
mjesnim i gospodarstvenim prilikama i naši šumari što vedu
pažnju posvete. U tu svrhu i na uhar šumogojstva mile nam
domovine obradih ovaj Članak.


HiiST^K:.


Osobne viesti.


Imenovanja Dragutin Trotzer nadšumar i upravitelj šuma nadbiskupske
stolice zagrebačke imenovan je šumarnikom.


Umro. Na 1. prosinca 1908. umro je u Mitrovici poslije dugog
bolovanja Pavle Barišić nadšumarnik i upravitelj gospodarstvenoga
ureda petrovaradinske imovne obćine. Pokojnik bio je dugogodišnji član
i odbornik hrvatsko-slavonskoga šumarskoga društva, cienjen suradnik
Šumarskoga lista i veoma uvažen stručnjak, pak stoga ćemo mu u
narednom broju ovoga lista donjeti obširniji životopis. Vječni pokoj i
slava mu!


Društvene viesti.


Na 19. prosinca 1908. obdržavana je mnogobrojno posječena sjednica
društvenoga upravljajućega odbora. Tom zgodom razdieljene su
podpore iz prošlogodišnjih kamata „Pripomoćne zaklade utemeljene na
uspomenu nadšumara Vladoja Koroskenija"; obavljen je izbor urednika
za „Šumarski list" i „Lugarski viestnik"; izabran je upravitelj „Šumarskga
doma´; kr zemaljsk j vladi, odjelu za bogoštovlje i nastavu u
Zagrebu, koja u Šum. domu za novoosnovani „Geodetski tečaj" i za
razširenje prostorija „Šumarske akademije", želi iznajmiti dalnje prostorije,
stavljena je ponuda glede uvjeta, pod kojima je šumarsko društvo
voljno tražene prostorije iznajmiti, i konačno je zaključeno, da se honorar
suradnikom društvenoga organa povisi tako, da se
za originalan članak ima plaćati 3 K, a za prevod 2 K po
strani ci,