DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1909 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 1 li Ođim toga nuždna su vlastita biljevišta i radi toga, što biljke za sadnju na krasu moraju imati stanoviti oblik stabljike i žilja, jer inače biljke ma i liepe bile, uspjeti nemogu. Stoga kupovne, ili za sadnju u drugima blažima predjelima opredieljene biljke, nisu za kras. Biljke za kras moraju imati kratku, čvrstu i zdepnastu stabliku, a kratko ali čupavo žilje. Kupovne biljke imadu redovito liepe duge stabljike i dugačke žile, jer su opredieljene za sadnju u dobroj dubokoj zemlji i za predjele u kojima vjetar negospodari često. — U stranim biljevištima znadu biljke tjerati ved u sav mah, dočim na krasu vegetacija još zimski san spava. Kad se na krasa život budit počima, nisu vise biljke iz stranih biljevišta za sadnju sposobne. Dogodi li se da je vrieme u onom kraju gdje se biljke uzgajaju, podjednako sa vremenom kraškoga kraja, gdje če se biljke saditi, to se opet Često puta nemogu dovesti, jer su prevozni putevi sniežnim nametima zatrpani. Dovezu li se biljke a medjutim okrene bura ili medava, opet je sadnja onemogudena. A koliko tek trpe biljke od prevažanja, naročito uslied pakovanja. Prispiju mlohave i sparene, a onda žalibože truda i troška. Sve da bi se i dobile iz stranih biljevišta dobre biljke mora se računati i stime, da se za biljke mora dosta platiti, a nije na odmet da taj novac u zemlji ostane i siromašnim žiteljima pruži zarade. Najbolje je stoga osnovati vlastita biljevišta, jer se onda ne samo odgoj biljka nego i vadjenje njihovo, odpremanje i sadnja može udesiti prema mjestnim prilikama i potrebama. — Veličina biljevišta ravna se prema površini, koja de se godimice zasaditi u onom predjelu, za kojeg je biljevište opredjeljeno. Za ličko-krbavsku i modruško-riečku županiju trebati de prema tomu osnovati toliko biljevišta, koliko ima giavnilr kotlina. |