DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 72 <-- 72 --> PDF |
— 474 — 2. da li je opravdano, da šumski posjednici još sveudilp drže visoko procienu svojih hrastovih šuma, što ih iznose na prodaju? 3. da li je opravdano, da se posve sistira dražba onih objekta, kod kojih dražba uspjela nije, ili bi možda bilo nuždno, da se ti objekti iznesu na dražbu, ali uz tako sniženu cienu, da ih trgovci kupiti i svojom robom stranoj hrastovini konkurirati mogu? 4. da li je opravdano, da se š-umoposjednicima dozvoljava prodaja hrastovine i putem prehvata na prihodu šuma, ili bi možda uputmje bilo takove prodaje u obde nedozvohti. dok se nepoboljšaju konjunkture na drvnom tržištu ? Različite viesti. Izkaz 0 uplaćenoj članarini p. n. gg. članova I. razreda, počam od 21. rujna do uključivo 31. listopada g. 1908.^ Barisid Pavle 60 kruua, Benakovid Josip 55 kruna, Begna Hinko 10 kruna, Budiselid Mijo 10 kruna, Blažid Dinko 5 kruna, Bauer Vjekoslav 20 kruna, Begna Antun 2 krune upisnine, Brauzil Makso 2 krune .50 fil., Bubanj Vjekoslav 15 kruna. Čop Andrija 20 kruna. Demetrovid Gjuro 80 kruna, Dremil Oskar 20 kruna,. Deml Slavoljub 10 kruna, Dmitrovid Radivoj 15 kruna. Frkid Stjepan 10 kruna. Griinwald Josip Zagreb 10 kruna, Griinwald Josip Va raždin 5 kruna, Grozdanid Milan 50 kruna, Gržeta Nikola 10 kruna, Grlid Gjoko 5 kruna. Haydu Eudolf 2 kruae 50 fil., Hohoss Ivan 2 krune 50 fil. Jovauovac Antun 10 kruna, Janušek Stjepan 2 krune 60 fil. Kranjc Bozo 10 kruna, Kovacevid Gavro 20 kruna, Kri škovid Mijo 10 kruna, Krček Izidor 3 kruna, Kajser pl, Altksander 2 krune 50 fil. Kundrat Emil 2 krune 60 fll. Lajer pl. Saudor 5 kruna, Lončarid Andrija 20 kruna, Lah.ier Dragutin 2 krune 50 fil. Markid Mihovil 10 kruna i 2 krune upisnine, Medvedovid Mato 20 kruna, Milutinovid Savo 20 kruna, Mark Aute 20 kruna, Matidevid Makso 10 kruna, Milkovid Ivan iiO kruna, Maksid Ratislav 10 kruna, Marton Gjuro 2 krune 60 fil., Masztics Gustav 2 krune 50 fil. ´ * Vidi izkaze u br. 5. i 10 o. 1. ?. 1908. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 73 <-- 73 --> PDF |
_ 475 — Ostoić Dušan 20 kruna. Peičić Obrad 20 kruna, Perusid Andrija 15 kruna, PetraČid Andrija 24 krune, Plesa Nikola 1 krunu, Polaček Dragutin 10 kruna i 2 krune upisnine. Rukavina Josip 30 kruna, Renner Ante 30 kruna. Rukavina pl. Rude 10 kruna, Ružička August 2 krune 50 fil., Rozmanith Albtrt 2 krune 50 fil. Stipčid Filip 10 kruna, Schmidinger Rikard 10 kruna, Stanojević Pavle 50 kruna, Sinkovid Josip 10 kruna, Šimid Stjepan 20 kruna, Stanisavljevid Krešimir 10 kruna i 2 krune upisnine, SzeBtgyorgyi Ljudevit 10 kruna, Steller Slavoljub 2 krune 50 fil., Stromszkj Ladislav 2 krune 50 fil.. Simonffj Akos 2 krune 50 fil. Tvrdonj Emil 2 krune 50 fil., Thuransky pl. Bela 2 krune 50 fil. Vlahovid Ilija 20 kruna, Vasiljevid Vladimir 2 krune 50 fil. Zajc pl. Carmelo 12 kruna. Sveukupno 960 kruna 50 fil. Državni izpit za samostalno vodjenje šumske uprave o držan je u razdoblja od 26. listopada do uključivo 2. studena t. g. kod kr. brv. slav. dalm zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove u Zagrebu. Izpitu podvrglo se je 8 kandidata i to gg : V i 1 k 0 V i d m a r šumar, vježbenik imovne obdine gradiške, Paj o Popovi d kr. šumar, vježbenik u Vrbovskom, Nikol a G r zet a šumar, vježbenik imov. obdine gjurgjuvačke, Arnold Gerstmannkr. šum. vježbenik u Zagrebu, Petar Rohr vlastel. šumar, pristav u Našicama M i 1 a n Trivanovid bivši crnogorski šumar, dr. Aleksander Ugrenovid kr. šumar, vježbenik u Slatini i Nikola Stivičevid kr. šumar, vježbenik u Kutini, svi absolventi kr. šumar, akademije u Zagrebu. Ponajprije imali su kandidati u dva dana izraditi po tri klausurne radnje, nakon česa je bio ustmeni izpit u dvorani i u šumi u zagrebskoj okolici. Izpit obavljen je pod predsjedanjem g. kr. vlad. odsječnog savjetnika i zem. šumar, izvjestitelja Robe rta Fishbacha, a kao izpitni povjerenici su fungirali gg.: Andrij a Boroši d kr. zem. šumar, nadzornik I. raz , Iva n Parta š profesor kr. šumarske akademije i Draguti n Trotze r nadšumar-upravitelj šuma nadbiskupije zagrebačke, potonji podjedno i kao perovodja. Trojica kandidata položili su izpit sa veoma dobrim, |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 74 <-- 74 --> PDF |
— 476 — a trojica sa dovoljnim uspjehom, dožim de dvojica imati u sliededem roku izpit opetovati iz jednoga, odnosno dva predmeta. Pitanja za klauzurne radnje bijahu I. dan sliededa: 1. Iz geodezije: U šumskom predjelu, koji se proteže kroz 4 katastralne mape, ima se u gospodarstvene svrhe izkolčiti vise usporednih prosjeka H medjusobnom razmaku oo 500 m. Smjer ovih prosjeka odredjuju točke A. i B. Za iskolčenje zasnovanih prosjeka f ne mogu se upotrebiti katastralne mape, veo se mora ciela geodetska radnja na polju obaviti samostalno. Pravac A. B. koji odredjuje smjer prosjeka ima se iskolčiti točno sa teođolitom, dočim se za ostale može upotriebiti eventualno i busola ili busolni teodolit. Opišite rad na polju i mapovanje iskolčenih prosjeka u katastralne mape. 2. Iz r aČ unanja vriednosti šuma: Zbog izgradnje njeke šumske ceste morala se je posjedi njeka 60 godina stara smrekova sastojina, na koju bi inače za 30 godina došao red da se posjede; nakon 30 godina dala bi ona sječivi prihod od 200 m^ od toga 40% trupaca za pilane m^´ po 6 K, 30"/o slabije gradje m´^ po 4 K. i 20 "/o ogrieva m^ po 1 K. 60 fil. — ostalo neunovSivo, osim toga izvadilo bi se nakon 10 godina -— raeunajudi od danas 35 m^ vriednih 80. K; današnja vriednost zalihe po rali iznosi 260 K. Može li se koja odšteta tražiti za tu raniju sječu uz predpostavu, da de drvo ostati vlasniku šume, a da glavnice rentiraju sa 2^lK. po rali. 3) Iz u z g 0 j a suma: Što znate o uzgoja hrastovih šuma sa visokom obhodnjom u čistim, a što u mješovitim sastojinama, koje se vrsti drveda preporučuju u toj smjesi uzgajati, kako se iste u pojedinom razdoblju starosti medjusobno slažu i odnašaju, odnosno na što sve imade šumar kod uzgoja takovih sastojina u pojedinom razdoblju uzeti obzir ? II. dan sliededa: 1) Iz uredjena šuma: Njeki šumski kompleks sastoji od sliededih sastojina: |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 75 <-- 75 --> PDF |
— 477 a) 150 rali 15 god. branjevine, obrast 0-7 ^ Hrastova^šuma spada po F«i»maDtI» u V. b) 100 rali 40 god. sastojina obrast 0´8 stoj. razred, ima tomu c) 60 rali 60 god. sastojina obrast 0"7 razredu i od obrastad)300 rali 110 god. sastojina obrast 0 6 govarajuću drvnu groe) 80 rali 150 god. sastojina obrast 0*4 ma đu. Ovu šumu imadete urediti za strogo godišnje potraj no gospodarenje kao jednu gospodarstvenu jedinicu po onim propisima, koji vriede za onu šumsko upravu, kod koje službujete. Ne imate li takovih osobitih propisa, odaberite sami najshodniju metodu.. Naročito imate izkazati prihod za I. desedgodišnje razdoblje i svaku godinu toga razdoblja, opisati u kratko bitnost izabrane metode gledom na izračunanje prihoda (etata) i dielove iz kojih bi se gospodarstvena osnova sastojati morala. 2. Iz čuvanja suma: Kojimi sve sredstvi i načini uzgoja možemo sastojine očuvati od smrzavanja i oštečivanja od mraza u obde ? 3) Iz uporabe šuma: Navedite glavne vrsti drveda vašeg područja, u kojem službujete ili ste službovali. — Navedite u što se dotično drvo izradjuje i opišite u glavnom način izradbe. U slučaju da se proizvod iz dotičnog područja izvozi, navedite krajeve tuzemstva i inozenstva kuda se izvozi. Naznačite po kojoj se jedinici proizvod unovčuje i navedite jediničnu cienu proizvoda na najbližemu mjestu tovarišta. Naučno putovanje. Na predlog šumarskoga odsjeka kr. hrv -slav.-dalm zem. vlade blagoizvolio je preuzvišeni g. ban na naučno putovanje izaslati kr. zem, šumar, nadzornika Stevana Petrovida i kr. župan, šumar, nadzornika Bogoslava Kosovida. To putovanje trajalo je cieli mjesec listopad, te se protezalo na Kranjsku, Istru, Korušku, Tirolsku, Švicarsku i Dalmaciju, a glavna svrha mu je bila upoznati i proučiti zakone i naredbe rečenih zemalja glede pošumljenje krasa, zagradjivanja bujica te držanja koza, te osvjedočiti se o faktičnim uspjesima, koji eu polučeni u tim granama šumarstva u spomenutim zemljama. Pošto su spomenuti izaslanici od strane kr. zem. vlade bili preporučeni oblastima i uredima rečenih zemalja, to nema dvojbe da su došli u doticaj sa najboljima šumarskima stručnjacima navedenih zemalja, te da su imali prilike o svemu što ih je zanimati moglo, najtočnije obavjestiti se. Nadamo se stoga opravdano da su naši izaslanici u znatnoj mjeri obogatili svoje znanje, te da de primjeniv ga na naše odnošaje, u veliko koristiti svojoj domovini, a naročito pripomodi da se ved jednom definitivno i na uhar naroda i domovine rieše toli važna dva pitanja, kao što je pošumljenje krasa i paša koza. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 76 <-- 76 --> PDF |
478 — Šumski požari. Uslied dugotrajne ovogodišnje suše bilo je ove godine nerazmjerno puno šumskih požara, a naročito ih je mnogo bilo u gornjoj Krajini, gdje su većim dielom četinjave šume, Priobčujemo ovdje izkaz o tim požarima, koji su se god. 1908 dogodili u šumama područje kr. šumskoga ureda na Sušaku, te tom prigodom podjedno molimo i ostale šumske uprave, da nam izvole takove izkaze dogodice priposlati radi priobdenja u ovom listu. Z z Is: a z; šumskih požara godine 1908. u području kr. šumarskog ureda na Sušaku. "5´ 3 u području šumarije Poz a u šumskom predjelu r j e b 0 aastojini vrst drveća a ´3 ObC 03 O a 03 a 03 1 a 1 > ´3 > o p- T3 03 o3 rali jn° n a 2 S OJ 0^ K f. Opazka 1 Kr.isno Sjekovod IV. jelovo i bukovo 1.50 2 4 800 325 — Opaljena stabla 2 Ljeskovac Sjekovod I.-IX . » 150 25´ 57 80^ 1000 — isto 3 4 Kosinj Gospić S.ekovod II Srez 6 i 14 bukovo 150 90 o 1 7 a a 2 1100 — 7(J() — 216 pr. metri izradjenih ogrievnih drva 5 Karlobag Srez 3 Srez 4, 5, 8 i 11 n n 40 60 "— 9 3 5 11 ^ P. 5160 — — — , — Srez 9 n 100 1 1 — -— 6 Udbina Srez 35, 39 i 40 bukovo i jelovo 90 12 148 — 300 — Opaljena stabla Ukupno — 1478 — 2325 _ Družtvo privatnih gospodarsl predsjednika Gjure pl. Ilida, a u prisuću Članova odbora Andrije Gettwerta, Vinka Dečaka, Rudolfa Marakovida, HugeKopfa, dra. Franje Poljaka i Mladena Vukmira, ter društvenoga člana Otona Navratila, kao izaslanika činovnika vlastelinstva u Dolnjem Miboljcu, obavljena je konačna redakcija zakonske osnove 0 uredjenju prevnih odnošaja izmedju gospodara, ter gospodarskih ^i šumarskih činovnika. Preradjena zakonska osnova |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 77 <-- 77 --> PDF |
— 479 — predložiti 6e se nadležnim faktorima odmah, čim naše zakonodavno tijelo opet svoje djelovanje započelo bude. Spomenuto družtvo radi na tom, da po mogudnosti ved početkom budude godine izda šematizam gospodarskih i šumarskih činovnika. Podatci se jur skupljaju. Geološke karte. Troškom kr. hr^.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, izasla je po kr. ug. dvorskom savjetniku i javnom redovitom sveučilištnom profesoru dr. D. Gorjanovid-Krambergeru izradjene i tumačedim tekstom providjene geološke karte predjela Daruvar zona 23., col. XVI. karte ces. i kr. vojno-geografskoga zavoda u Beču. Ova karta, kao i one, koje su već prije izašle, i to predjela : 1. Ptuj—Vinica, 2. Rogatac—Kozje, 3. Krapina—Zlatar, 4 Kloštar—Moslavina, i 5. Zagreb, dobivaju se uz cienu od 6 K po komadu zajedno sa tekstom kod ravnateljstva pomodnih ureda kr. hrv.8lav,- dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove. Iz kr. šumarske akademije u zagrebu. U zimskom semestru naukovne godine 1908/9. upisano je u kr. šumar, akademiju u Zagrebu u svemu 34. redovita slušača i to: u I. tečaj 16, u II. tečaj 7, a u III, tečaj 11. Kalšo je na spomenutoj akademiji početkom naukovne godine 1907./8. uvedeno 4 godišnje naukovanje i to tako, da su po novoj naučnoj osnovi imali predavanje slušati ne samo slušači I. nego i II. tečaja, to ove godine još nije aktiviran IV. tečaj, te s toga ove naukovne godine ne bude niti jedan slušač absolvirao akademiju. Nova, g. 1907. u kriepost uvedena naučna osno/a kod 4-godišnieg naukovanja na kr. šumarskoj akademiji prislonjenoj uz filozofski fakultet kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Za grebu je sliededa : U polugodištu I. Matematika I. 4 sata predavanja, 3 sata vježbe, Experimentalna fizika 3 sata predavanja. Anorganska kemija 4 sata predavanja, 5 sata vježbe. Mineralogija i petrografija 3 sata predavanja, 2 sata vježbe. Narodno gospodarstvo 4 sata pre davanja. Počela opisnoga mjerstva 3 sata predavanja, 4 sata vježbe. Ukupno 21 sat predavanja, 14 sati vježbe. U polugodištu II. Matematika II. 4 sata predavanja, 3 sata vježbe. Deskriptiv. geometrija i kon. risanje 3 sata predavanja, 4 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 78 <-- 78 --> PDF |
~ 480 — -sata vježbe. Organska kemija 4 sata predavanja, 5 sata vježbe. Geologija 3 sata predavanja, 2 sata vježbe. Narodno gospodarstvo 5 sata predavanja. Upravno i privatno pravo 3 sata predavanja. Ukupno 22 sata predavanja, 14 sati vježbe. U polugodištu III. Botanika I. 4 sata predavanja, 6 sati vježbe. Šumska zoologija 3 sata predavanja, 2 sata vježbe. Agrikulturna i analit. kemija 2 sata predavanja, 3 sata vježbe. Klimatologija 3 sata predavanja. Geodezija I. 4 sata predavanja, 4 sata vježbe. Tehnička i gradjevna mehauika 2 sata predavanja, 4 sata vježbe. Šumsko strojarstvo 3 sata predavanja. Računoslovje 5 sata predavanja. Ukupno 26 sati predavanja, 19 sati vježbe. U polugodištu IV. Botanika II. 6 sata predavanja, 6 sati vježbe. Tloznanstvo 2 sata predavanja, 3 sati vježbe. Dendrometrija 6 sati predavanja, 8 sati vježbe. Trgovačko i mjenbeno pravo 4 sata predavanja. Geodazija II. 4 sata predavanja, 4 sata vježbe. Entomologija 3 sata predavanja, 2 sata vježbe. Ukupno 24 sata predavanja, 23 sata vježbe. U polugodištu y . Uzgoj suma 3 sata predavanja. Računanje vriednosti šuma 3 sata predavanje, 2 sata vježbe. Uredjenje suma I. 4 sata predavanje, 4 sata vježbe. Graditeljstvo I, 4 sata predavanje, 4 sata vježbe. Vodo- i mostogradnje 3 pata predavanja 4 sata vježbe. Tlocrtno (tehničko) risanje 6 sati vježbe Šamska uprava i statistika 3 sata predavanja. A´^^tomija i fiziologija šum. drva 2 sata predavanja, 2 sata vježbe. Ukupno 22 sata predavanja, 22 sata vježbe. U polugodištu VI. Uzgoj šuma 3 sata predavanja, 8 sati vježbe. Uredjenje šuma II. 4 sata predavanja, 8 sati vježbe. Graditeljstvo II. 4 sata predavanja, 5 sati vježbe. Gradnja cesta i željeznica 3 sata predavanja, 4 sata vježbe. Bolesti bilja 2 sata predavanja, Vodarstvo i vinogradarstvo 2 sata predavanja, 2 sata vježbe. Kulturna tehnika i regulacija vodotoka 2 sata predavanja, 2 sata vježbe. Ukupno 20 sati predavaaja, 29 sati vježbe, U polugodištu VII. čuvanje šuma 3 sata predavanja, 2 sata vježbe. Praktična elektrotehnika 3 sata predavanja, 2 sata vježbe. Ratarstvo i livadarstvo 4 sata predavanja, 2 sata vježbe. Uporaba šuma i meh. tehnologija 5 sati predavanja, 4 sata vježbe. Šumska otpremna sredstva 3 sata predavanja, 2 sata vježbe. Trgovina sa drvom 2 sata predavanja. Melioracija tla, kultura livada i pašnjaka 2 sata predavanja, 2 sata vježbe. Prva pomod kod nezgoda 1 sat predavanja. Ukupno 23 sata predavanja, 14 sati vježbe. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 79 <-- 79 --> PDF |
— 481 — U polugodištu VIII. Ribarstvo 2 sata predavanja, 2 sata vježbe. Lovstvo i oružarstvo 3 sata predavanja. Strijeljanje 8 sati vježbe. Šumska tehnologija kemijska 4 sata predavanja, 8 sata vježbe. Šumska otpremna sredstva 3 sata predavanja, 2 sata vježbe. Praktična uporaba 1 sat predavanja. Šumski zakoni 3 sata predavanja. Šumargki pokusi 4 sata vježbe. Bujičarstvo 2 sata predavanja, 2 sata vježbe. Ukupno 18 sata predavanja, 26 sata vježbe. Klub hrvatskih šumarskih akademičara u Zagrebu, izabrao je na svojoj VI. redovitoj glavnoj skupštini, održanoj 19. studenoga o. g., za školsku godinu 1908./9. ovaj odbor: Predsjednik: Stefovid Josip; tajnik: Turkalj Vladimir; blagajnik: Maruzzi Ivan; odbornici: Pedina Mibovil i Erbežnik Vladimir; odbor, zamjenici: Premužić Andrej i Kovačevid Petar: knjižničar: Škrljac Petar; revizori: Kostov Atanas, Balič Ivan i Stanković Božidar. Viesti iz c. kr. visoke škole za kulturu tla u Beču. Za školsku godinu 1908.|9. izabran je rektorom r. j . profesor dipl. for. Julius Marehet, koji je svečano inaugiriran na 27. listopada t. g., te tom prigodom razpravio temu: Uloga šumarstva u gospodarstvu i u tehnici Austrije. Na toj školi, u kojoj je ove godine upisano preko 1000 slušatelja, držati če se u zimskom semestru rečene godine sliedeća predavanja. I. Obći predmeti. Profesor Dr. O. Simonj: viša matematika I. dio, matematički repetitorij. — Prof. J. Lizner: metereologija i klimatologija. — Prof. Dr. Zeisel: obda kemija I. dio, kemija bilinske izmjene tvari. — Prof. M. pl. Schmidt: kvantitativna kemička analiza sa osobitim obzirom na agrokemička iztraživanja. — Prof. Dr. Koch : mineralogija i petrografija. — Prof. Dr. K. Wilhelm: obča botanika I, dio, uputa za botanička iztraživanja za vještije. — Dvorski savjetnik Dr. H. vite/v Schullern: nacionalna ekonomija I. i III. dio. Dvorski savjetnik Dr. E. Seidler: upravno zakonoslovlje. Prof, J. Rezek: obde strojarstvo. — Docent Dr. K. Hoifmeister: agrarna i šumska politika. Docent Dr. J. vitez Bauer: agrarno financijalno pravo I. dio, carinska pitanja gospodarstva i šumarstva. — Dvor. savjetnik prof. A. 01wein : regulacija vodotoka i izrabljivanje vodenih sila. — Docent prof. A. Grau : elektrotehnika. — Docent prof. Dr. Hans Rabel: razvitak zareznika.— Docent Dr. Milan J. Stritar : elementi teoretičke ke |