DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 69     <-- 69 -->        PDF

— 471 —


-sa javnim putem, a razloga, jer da je oževidom opdinskog od


bora za uredjenje prolaza od 11. rujna 1907. ustanovljeno, da


kat. Čestica broj 3218/2 nema putnu svezu sa javnim putem,


a da je takovom najprikladnija sveza preko čestice 3218/1.


Priziv M. G odbio je upravni odbor županije Z. presudom


od 16. svibnja 1908. broj 8114.


Kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove,


presudom od 14. srpnja 1908. broj III/D 1237´´2. ukinula je


obje presude nižih molba sa čitavim postupkom s razloga ni


štine, jer je očevid od 11. rujna 1907. obavljen sudjelovanjem


-dvojice članova opdinskog odbora za uredjenje prolaza, proti


jasnim ustanovama alineje 1, 2 i 6. §. 13. zakona od 6. travnja


1908. 0 nuža´m prolazima, po kojim se taj odbor sastoji iz


triju članova, ter je pravovaljano uredovanje samo ono, koje


takav odbor od trojice članova preduzima.


Podjedno je odredjeno, da se imade iznovice u stvari po


stupati samo, ako takav zahtjev stavljen bude po stranci na to


ovlaštenoj, pošto nije stranka poipisala zapisnik od 29. kolo


voza 1907., koji sadrži zahtjev, da se provede postupak po


ustanovama zakona o nužnim prolazima.


U Mjesečniku p. d. priobdio
Guido Špigeiski, kr. kot. predstojnik.


Promet i trgovina.


Predlog gleda saziva enquete radi prodaje hrastovoga drva.


Predsjedničtvo hrv.-sl^v. šumarskoga družtva je dne 30. listo


pada t. g. pod brojem 130., kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljskoj


vladi, odjelu za unutarnje poslove, stavilo sliedeći predlog:


Na svjetskom tržištu opažaju se ved drugu godinu u pro


nietu sa hrastovim drvom vrlo nepovoljne prilike. Kako se iz


njekih šumsko-trgovačkih listova (Continentale Holzzeitung i


Ungarischer Holzhandler) razabrati može, ležao bi razlog tomu


u posljedicama financijalne krize, koja je pri koncu g. 1906,


bila nastupila u Americi, pak je na evropejskom trgu ostavila


nepovoljne tragove, koji se još i danas osjedaju.


Što se uaročito tiče trgovine sa hrastovim drvom, pišu
spomenuti listovi, da je zastoj u prodji hrastovine nastupio
s toga razloga, što su u Njemačkoj skoro posve zapele razne


:gradnje, koje su prije u veliko trošile hrastovo drvo. Malo se