DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 31 <-- 31 --> PDF |
- 433 — stoga se ni proreda glavne sastojine kod bora ne pokazuje shodnom. Mladi se borici ne smiju pregusto držati, ali i rijedjenje neka bude osobito na slaboj stojbini samo postepeno, jer de se inače tanka borova stabla saviti. U dobro uzgojenim boricima, koji u sjecivnoj dobi im adu gusto razvitu, nu zato samo kratku krošnju, smije se širina godova samo malo suživati. Kod bora je glede razvitka debla odlučan uzgoj u mladoj dobi, te mi nismo u stanju satojine, koje su na svjetlu odrasle, sa tehničkoga gledišta prisiliti na razvitak vrijednijeg materijala. Kada u boricima treba u mladjoj dobi sa proredjivanjem započeti, to nam pokazuje umanjeno padanja iglica. Za vrieme najvedeg sklopa pogine i više grana, a to je onda i vrieme najobilnijem opadanju iglica, pojav koji u ostalom takorekud na jedanput opet prestane, jer se pri tom veličina krošnje brzo opet na minimum reducira. Nakon što prestane najveći prirast u visinu, čisti se bor i sam od sebe, te se onda pod njim nasele razne porastline. U slobodnom stanju uzrasli bor još je i u svojoj starijoj dobi sposoban da svoju krošnju postrance proširi i gusto razvije, ali njegov prirast je nakon prorede usprkos toga polagan. Bor se medju drugim vrstima drveda može i u hrpama mješati, ali on sam uspjeva u zajednici sa inim vrstima drveda dobro samo uz posebne stojbinske odnošaje. Pojedina bukova stabla mogu se medju borom samo tako uzdržati, ako za dobe prestignu bor; nu i to jedva da kada dobro uspije, a u ostalom nebi to niti bio gospodarski postupak, jer takova bukva ne bi za tvorivo drvo sposobna bila. Omorika medju borom postaje tek nuzgrednom sastojinom, dapače medju njim nebi mogla niti jela uspjevati, jer tuj ni ona, kada ju je jedanput bor nadvladao, ne može slobodno krošnju razvijati. Još najbolje mogu medju njim uspjevati pojedini ariši, ako im inače odgovara stojbina. |