DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 432 — U dobi najvećeg prirasta u visinu, ima se mladikoviua bora uzdržati u gustom sklopu, da se uzmognu na račun debljine razvijati uspravna i bezgranata debla. Ako objam krošnje odgovara samo V3 duljine debla, onda će biti padanje porasta u visinu znatno, a onda je i vrieme proredjenju, već i obzirom na oštete, koje snijeg može prouzročiti. Proreda neka bude jaka, t, j . treba polovicu stabala izvaditi, da krošnja dobije dovoljan prostor za razvitak. U ovoj se dobi takova sastojina onda još u razmjerno kratko vrieme opet sklopi, a u tom se sklopu imade onda uzdržati dotle, dok ne nastupi vrieme padanja porasta u visinu. To je onda znak da je vee razvitak debla prestao, te da obzirom na porast u debljinu moramo opet poduzeti iznova proredu. Medjutim nastalu nuzgrednu sastojiuu treba, ako je već dosegla krošnje glavnih, stabala, tek onda odstraniti, kada počima ginuti, jer bi inače nastale praznine, a tomu moramo po mogućnosti izbjegavati. Ako je sastojina već potišteno stablo odstraniti, ali glavna se stabla ne smiju niti onda naokolo osamljivati. Svjetlu izvrgnuti bor naime razvija svodastu krošnju, njegove se grane pružaju postranično i on dobiva oblik kišobrana. Dok je u bora oblik krošnje paroboloidičan, dotle još prirašćuje, maximum postigne onda, kada se grane poemu postrance širiti. Dakle je kod ovakovog postupka i prirast u debljinu izvržen promjenama. Izmjena uzkih i c-irokih gudova ovdje ne udara tako u oći kao kod jele, a niti je to s tehničkoga gledišta ovdje tako važno. Nuzgredna sastojina takodjer ovdje ne igra u pogledu zaštite tla osobitu ulogu, ali se u interesu razvitka debala imade ipak ostaviti. U borovim sastojinama ne smijemo u periodi uzgoja trpiti, da pojedina stabla prevladaju, jer bi svojom širokom krošnjom ostala u blizini nalazeća se stabla znatno gušila, pa |