DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 430 — gredna sastojma napokon ipak dostigne krošnju glavnih Btabala. Budud da jela u gustom sklopu raste, to ćemo u mladjim i u srednjodobnim jelovim sastojinama cesto naći stabla sa abnormalno razvitom krošnjom. Ova se stabla moraju uvjek u prvom redu odstraniti zajedno sa onima, koja su od raka napadnuta. Jela se zadovoljava i kraćom krošnjom, nego li omorika, u srednjoj dobi je dovoljno da ista zaprema Vs duljine debla, kasnije 0*4 od duljine. Napram proredi je znatno osjetljivija od omorike, a i njezin porast više udara u oči. U ostalom je jela manje sposobna vrst drveća za prorede glavne sastojine po francezkom načinu uzgaja, akoprem su i kod nje česte nejednake sastojine. Želimo li uzgojiti bezgranato i za tehničke svrhe vrlo sposobno i vriedno jelovo drvo, onda ju u mladoj dobi možemo i u redjem sklopu ostaviti, ali kasnije, a pogotovo u dobi naivećeg prirasta u visinu mora ona ostati sklopljena, jer joj grane inače vrlo polagano uginu, pa joj je drvo onda (čvorasto) smogoravo U šumama u kojima se preborna sječa vodi, ne smije se za budući uzgoj upotriebiti ona mladikovina, koja je dugo bila potlačena, ako i jeste možda u visini okolišne mladice nadmašila, a to zato ne, što nakon odstranjenja starog drveća počme bujno napredovati, te radi naprieđ navedene okružljivosti daje za tehničku svrhu samo manje sposobno drvo. Čini se da su još najprobitačnije u nejednako uzraslim jelovim sastojinama preborne prorede po Borgreveovom načinu, koji se postupak napose i onda može upotriebiti, kada se sastojina mora u dobi najvećeg porasta u visinu prorediti. Pri tom se onda iz gustih hrpa moraju najjača stabla izv«diti, u ostalom pako treba nastojati, da preostala najlepša stabla budu što jednoličnije porazdijeljena. Probitačnost ovoga postupka, jest osim vrijednosti putem predužitka dobljene drvne gromade još u tomu, da se pri tom obstojeće napravilnosti u sastojim brzo izjednače. Jela se u mješovitim sastojinama nalazi ponajviše u smjesi sa bukvom. Pojedina bukova stabla ne zaostanu samo onda za |