DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1908 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 428 — Rubovi vjetru izvrženih sastojina imadu se počamši od rane mladosti uzdržavati u redjem sklopu, nego li unutrašnjost istih. Sa omorikovim sastojinama na granici vegetacije ima se postupati kao i sa zabrambenim šumama. U njima o podpunom sklopu ne može biti govora, jer bi ih snijeg i vjetrovi uništili. Uvjet za opstanak omorike u mješovitim sastojinama jest taj, da ona ne bude kroz dulje vrijeme nadkriljena, ne slaže se osobito sa borom, jer se ovaj, kao čednija vrst drvlja, cesto u nuzgrednu sastojinu potisne. Ariš ako ju i nadkrili, ne škodi omoriki, a dobro se slaže i sa jelom i bukvom; sa potonjom tim bolje, čim slabija je stojbina. U hrastidima može omoriki biti mjesta jedino kao tlo zaštidujudoj vrsti drveća. U omorikovim sastojinama mogu kao pojedince uštrkana stabla najbolje napredovati ariš i jela, manje bukva, a najmanje hrast, koji de joj za stalno podledi. Uz marni uzgoj mogu doduše i ove vrsti napredovati, ali to bi bio vrlo skup uzgoj, a mogao bi donekle biti opravdan samo tada, kada bi se ta stabla hrpimicno uzgajala. Imade ipak slučajeva, da se bor i omorika slažu zajedno, a to je osobito na vlažnim mjestima po visokim planinama, gdje bor ne raste tako brzo, da bi omoriku nadkrilio. Ako je omorika sa listaČama okružena, onda bi njezino oslobodjenje redovito moglo sliediti samo na račun bezgranatosti i jedrine debla listača. Ako se je pako omorika upotriebila samo za^ nadopunjenja starijih bukvika, onda može nastati potreba oslobodjenja njezine krošnje, a to se može klaštrenjem bukve postidi. Takodjer i medju jelom je shodno uvećati rastući prostor omorike, ako ova visinu jele još dostigla nije. Ako želimo u borićima pojedine omorike uzdržati, onda se moraju susjedni bori oklastriti, jerbo inače bi nastale velike praznine. Ko d jele , koja se redovito naravnim načinom pomladjuje. jesu čiste sastojine vrlo rijetke. Zato moramo donekle |