DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1908 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 404
83.000 hrastovih stabala u procjenjenoj vriednosti
od okruglo 8,600.000 kruna. Rek bi i više, no što bi odgovaralo
sadašnjoj zbiljnoj potrebi tržišta.
Prihod hrvatskih državnih šuma, iznosio je glasom državnog
obračuna u g. 1904. ukupno K 4,087.404.29 — a u
godini 1905.— K 4,510.037.63 t j . za K 187.366.66. manje.
Izdatak u godini 1906izkazan jesa 1,216.909 61 t j . za K 4.98730
manje od g. 1904. Manji se dohodak pripisuje tomu, sto su
trgovačke prilike u šumskoj trgovini bile u g. 1905. nepovoljnije,
pak je stoga nekoliko na prodaju iznešenih šumskih čestica
— ostalo neprodano. Predvidjeti je uz to, da 6e, neizgradi
li 86 što prije gornjo krajiška željeznička prugn — po čemu
bi ee i ondašnje državne šume učinile pristupne svjetskom prometu
i utakmici — prihodi naših državnih šuma u budude jos
više padati, u koliko tih za sjedu prikladnih i doraslih hrastovih
šuma od dana na dan biva sve manje.


Različite viesti.


Oglas. Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljska, vlada odjel za unutarnje
poslove oglašuje ovime, da de u smislu naredbe od 20.
lipnja 1907. br. 17010 državni izpit, osposoblj u ju di
za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva,
obdržavati dne 20. i sliededih dana mjeseca listopada 1908. u
»šumarskom domu« u Zagrebu.


Službena pragmatika za činovničtvo djakovačkoga biskupskoga
vlastelinstva. Kako Nar. Nov od 18. srpnja o. g. javljaju,
to je interkalarno upraviteljstvo temporalia djakovačkoga vlastelinstva,
stvorilo „Službenu progmatiku za svoje činovnićtvo*,
kojom se uredjuju službovni odnošaji izmedju vlastelinstva i
činovničtva. Tom de pragmatikom tamošnji šumarski kao i
gospodarski činovnici biti sada osigurani i sa stalnom primjerenom
mirovinom, u koju je svrhu već i prilična temeljna
glavnica stvorena. Pragmatika je ta ved podnesena i vis. vladi na
potvrdu. Nadamo se da de se skorim za ovim primjerom
povesti — toli zagrebačko nadbiskupsko, koli i ina mnoga
naša velika vlastelinstva — u koliko to da sada još izveli nisu.
To je bo jedini put sigurnom obstanku takovog činovničtva.


Uredjuje profesor F. Ž Kesterčanek Tiskara C. AIbrecht (Maravic i Dećak.)