DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1908 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 399 — Službujući u austriskoj službi podpunih 10 godina i to najviše samo u gorskim predjelima, nije mu po zdravlje prijala klima mjesta Čazme, stoga zatraži iz zdravstvenih razloga premještenje u Gorski kotar, sto je i polučio bivši premješten u Vrbovsko, gdje je opet neprekidno služio deset godina. Kako je bio odviše odan svojoj i onako napornoj službi, što mu najbolje svjedoče uspjesi njegovog stručnog djelovanja u području zemljištne zajednice Eavnagora, on uza sve opomene sa prijateljske i liečničke strane nije štedio svoje zdravlje onako, kako to naročito zahtjeva šumarsko zvanje u gorskim krajevima, te je napokon postao i žrtvom toga svoga zvanja, jer uhvativši četiri puta upalu pluda, kojoj se priključila sušica, podlegao je napokon istoj, u krugu svoje obitelji dne 27. kolovoza 0. g. Pokojnik spadao je medju osobito revne i radine suradnike i članove našega družtva. Kao drug, bio Je vazda sa svoje iskrenosti i plemenitog srca obljubljen. Ostavlja suprugu sa dva neobskrbljena sina. Na dne 14. rujna, izgubismo i opet jednoga vjernoga Člana našega društva. Taj je dan naime u Mitrovici preminuo redoviti član hrvatsko-slav. šumarskog društva Nikol a Ga mirše k u 49. godini svoga života. Plemeniti pokojnik stajao je uvjek u prvim redovima, kao neustrašivi borioc za obranu hrvatske domovine i prava naroda. Bio je osnivač i utemeljitelj svih hrvatskih društva u Mitrovici, u kojima je zauzimao prva mjesta, te je u njihov rad živo utjecao. Ved i pokojni mu otac Franjo, odličan i obče poštovani veletržac i drvotržac, bio je član utemeljitelj našega družtva. Osnovao je medju inim i »Hrvatsku zadrugu za štednju i predujmove« jedini novčani zavod u Mitrovici »Hrvatsku dioničku tiskaru«, a šnjom i »Hrvatski Branik«, „Hrvatski Sokol", pjevačko družtvo »Nadu«, »Hrvatsku čitaonicu« i t. d. i t. d. Svojim poduzetnim duhom dao je prilike da si mnoga sirotinja radom obezbijedi život. Tisude i tisude obitelji našlo je u njega zakloništa, bilo to kod posla u šumama, na ladjama, velikoj njegovoj pilani, poljanama i t d. Za sve se on brinuo i zaposlio. A koga nije mogao zaposliti, toga je pomagao i novcem i hranom i stvarima u naravi, kako je tko molio, tako je i dobio. — Nikoga, pa ui crnoga cigana — štono se veli — nije odbio. |