DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1908 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 398 — Marton Gjuro 2 K 50 fil., Mastics Gustav 2 K 50 fil, Majstorović Ivan 10 K, Mladenoff B 6 K 03 fil. Nenadid Gjuro Dr. 10 K, Nechvile Vaclav 10 K. Partas Ivan 10 K, Pere Aleksander 10 K, Prstec Milan 10 K, Peksider Srida Gustav 60 K, Patzak Antun 10 K, Pixa Arnošt 10 K. Eozmanith Albert 2 K 50 fil., Rukavina pl. Jure 10 K, Ružička August 2 K 50 fil, Rivosecki Emil 10 K. Stromskj Ladislav 2 K 50 fil., Steller Slavoljub 2 K 50 fil., Simonffy Akos 2 K 50 fil., Sirutschek Vjenceslav 10 K, Stivičević Nikola 10 K. Telar Gjuro 73 K 20 fil., Thuranskj pl. Bela 2 K 60 fil., Teichman Franjo 10 K, Turkalj Zlatan 10 K. Vac Gašo 9 K, Viđale pl. Jaromir 4 K, Vorkapid Lazar 20 K, Vezid Nikola 20 K, Vasiljevid Vladimir 2 K 60 fil. Weiner Milan 10 K. ^ Zwickersdorfer Ivan 10 K. Zegarec Pavle 20 K, Zibrat Milan 5 K, U Zagrebu, 20. rujna 1908.* Rudolf Erny, blagajnik družtva. Umrli. Nesmiljena sudbina smrti i opet nam u posljednje vrijeme ote više vrednih i zaslužnih zagovornika i članova našega družtva. Na dne 27. kolovoza o. g. umro je u Zagrebu kr. kot. šumar Mato Ko li baš, doživivši tek 43 godina. — Šumarsku školu svršio je na bivšem šumarskom i gospodarskom učilištu u Križevcima. Služio je najprije kao šumarski vježbenik kod gjurgjevačke imovne obdine, a zatim je prešao u austrijsku službu, gdje je služio u Montoni (Istrija), Idriji i napokon kao obdinski šumar u Benkovcu u Dalmaciji, gdje si je stekao osobitih, zasluga, glede pošumljenja tamošnjih goljeti, te je njegov rad bio vazda pohvaljen, ne samo od namjestničtva u Zadru, ved i od mnogih selskih obdina kotara benkovačkog. U Benkovcu oženi mjestnu učiteljicu, te premda mu supruga ostala učiteljicom sa stalnom pladom, ipak ga kao sina graničarskog časnika vukla želja, da se povrati u službu kraljevine Hrvatske, što je i polučio prigodom uredjenja šumarsko tehničke službe, dobivši godine 1896. mjesto kr. kotarskog šumara u Čazmi. * Izkaz 0 uplati članarine članova lugara, nemogosmo sbog kasne dostave više uvrstiti u ovaj broj lista, pa če se isti s toga objelodaniti tek u sliedećem broju. Uredničtvo. |
ŠUMARSKI LIST 10/1908 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 399 — Službujući u austriskoj službi podpunih 10 godina i to najviše samo u gorskim predjelima, nije mu po zdravlje prijala klima mjesta Čazme, stoga zatraži iz zdravstvenih razloga premještenje u Gorski kotar, sto je i polučio bivši premješten u Vrbovsko, gdje je opet neprekidno služio deset godina. Kako je bio odviše odan svojoj i onako napornoj službi, što mu najbolje svjedoče uspjesi njegovog stručnog djelovanja u području zemljištne zajednice Eavnagora, on uza sve opomene sa prijateljske i liečničke strane nije štedio svoje zdravlje onako, kako to naročito zahtjeva šumarsko zvanje u gorskim krajevima, te je napokon postao i žrtvom toga svoga zvanja, jer uhvativši četiri puta upalu pluda, kojoj se priključila sušica, podlegao je napokon istoj, u krugu svoje obitelji dne 27. kolovoza 0. g. Pokojnik spadao je medju osobito revne i radine suradnike i članove našega družtva. Kao drug, bio Je vazda sa svoje iskrenosti i plemenitog srca obljubljen. Ostavlja suprugu sa dva neobskrbljena sina. Na dne 14. rujna, izgubismo i opet jednoga vjernoga Člana našega društva. Taj je dan naime u Mitrovici preminuo redoviti član hrvatsko-slav. šumarskog društva Nikol a Ga mirše k u 49. godini svoga života. Plemeniti pokojnik stajao je uvjek u prvim redovima, kao neustrašivi borioc za obranu hrvatske domovine i prava naroda. Bio je osnivač i utemeljitelj svih hrvatskih društva u Mitrovici, u kojima je zauzimao prva mjesta, te je u njihov rad živo utjecao. Ved i pokojni mu otac Franjo, odličan i obče poštovani veletržac i drvotržac, bio je član utemeljitelj našega družtva. Osnovao je medju inim i »Hrvatsku zadrugu za štednju i predujmove« jedini novčani zavod u Mitrovici »Hrvatsku dioničku tiskaru«, a šnjom i »Hrvatski Branik«, „Hrvatski Sokol", pjevačko družtvo »Nadu«, »Hrvatsku čitaonicu« i t. d. i t. d. Svojim poduzetnim duhom dao je prilike da si mnoga sirotinja radom obezbijedi život. Tisude i tisude obitelji našlo je u njega zakloništa, bilo to kod posla u šumama, na ladjama, velikoj njegovoj pilani, poljanama i t d. Za sve se on brinuo i zaposlio. A koga nije mogao zaposliti, toga je pomagao i novcem i hranom i stvarima u naravi, kako je tko molio, tako je i dobio. — Nikoga, pa ui crnoga cigana — štono se veli — nije odbio. |