DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1908 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 390 — mu odgovaraju zahtjevi stojbine. U smjesi sa omorikom može ariš više puta zaostati, osobito onda, ako izmedju tih dvih vrsti drveda ne postoji dovoljna dobna razlika. Sa jelom se ariš može isto tako shodno zajedno uzgajati (u hrpama) kao i sa buivom. Sa borom zajedno obdenito nije shodno ariš odgajati, jer ove dvije vrsti drveda ostanu uvjek drugovi u natjecanju, ali bi se nasuprot tome, odgajanje sa hrastom moglo bar pokušati, jer se može predmjievati, da de ariš ovdje stalno ostati vladajuda vrst drva. Ariš je izmedju svijuh vrsti drveda najbolje sposoban za nadstojno drvede u srednjoj šumi. Ne trpi od sunčane žege, niti od vjetra, a podstojno drvlje ne ošteduje zasjenjivanjem a uz to zaprema i sam vrlo malo prostora. I omorik a svoje dolnje grane takodjer lahko gubi, što se pako njez.nog zahtjeva prama svjetlu tiče, to ona zaprema srednje mjesto medju četinjačama. Kao podstojno drvlje, ostane samo pod arišem jer ju bor i hrast nadkrile, tako da se u takovoj smjesi samo na vrlo povoljnom tlu može uzdržati. Svoju i zasjenu od bukve ne podnaša, ali izpod jošike, breze i jalše ona brzo se oslobodi te postane vladaj ada. Njezina se prava postojbina nalazi u visokim planinama kao i ona ariša i planinske jelve. Njezin uzgoj na stojbini, koja joj odgovara, sličan je onomu kod ariša, u koliko se mora i ovdje nastojati nakon nastupa padanja porasta u visinu, da se na površini dobro rastude drvlje po mogudnosti jednako razdijeli, te da se sklop ovih glavnih stabala kroz dulje vremena ne prekine. Duljina krošnje neka ne bude u ovoj dobi dulja od 0.4 debla, u mladjoj dobi pak može biti i veda. Vrieme svršetka najvećeg porasta u visinu treba točno motriti, a poslije toga već nije shodno prorede poduzimati. U mladoj dobi može se uzdržati i u svjetlom položaju — bez da bi to bilo na uštrb krošnji. Porast u debljinu najmanji je za vrieme najvećeg sklopa,i te se počme opet dizati, kada se krošnje vladajudih vrst |