DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1908 str. 30 <-- 30 --> PDF |
-- a92 — Ariš i kod najredjeg sklopa dobro razvija deblo, dočim se to kod bukve u mladoj dobi postigne samo uz najgušdi sklop. Ako n. pr. na stojbini srednje vrsti, sa 2500 biljka, mislimo uzgojiti dobru ariševu sastojinu, onda bismo za ovu istu površinu trebali kod bukve 10 puta toliko biljka, dočim je kod jelve s obzirom na to, da se njezino deblo i od naravi uzpravno razvija, dosta i 6000 biljka, jer ona kasnije sigurno gubi dolnje grane, Preredka sadnja kod bora, bukve i hrasta velika je pogrieška, jer se kasno uzsliedivšim sklopljenjem krošnje ne može više popraviti manjkavo razvide debla, dočim kod i vrlo guste omorikove ili arišove sastojine lahko možemo pređi na što bolje odgovarajući sklop. Sa gustom, svojstvima razvitku debla odgovarajućom sadnjom, postignemo to, da u mladim sastojinam uzgojni troškovi u obde nede biti potrebni, jer se sa proredom u urednim sastojinama tek onda započeti imade, kad se izbor glavnih stabala ved razpoznati može, ili pako ako je prored jen je sklopa vladajudih stabala potrebnim postalo s obzirom na preveliki razvitak krošnja. Listače u obde prije zahtjevaju podpuni sklop, s toga se ne može dozvoliti, da pojedini primjerci stabala zauzmu odviše slobodan položaj. Bor u tom pogledu sačinjava prelaz izmedju listača i četinjača. Cim gušda mora biti mladikovina, tim umjerenija neka bude i proreda. Kod sastojine uzgajajudih proreda je glavno pravilo to, da ved u mladoj dobi izvadimo u prvom redu bolestna, nakazna, grbava i razgranjena stabla. Kasnije, da ne nastanu praznine, te da se krošnje susjednih stabala na jednu stranu ne razviju, mogu se od prorede izostaviti i u ostalom za život još sposobna bolešdu ne inficirana ma inače i izvana pogriesna stabla. Vrlo razgranjena vegetirajuda stabla moraju se u svojem razvitku klaštrenjem natrag potisnuti, a samo onda odstraniti, kada su ved u nuzgrednu sastojinu uvrštena. |