DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1908 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 390 — Izbor ostaviti se imajudih stabala mnogo je laglji u nepravilnim sastojinama, ali zato ipak njihova proreda nije svrsi shodna. U nepravilnim sastojinama listača i bora imaju se najkraća a ne najjača stabla uzdržati, jer ako i jedno stablo. unatoč sklopu nadkrili svoje jednodobne susjede, to je ovo samo dokaz za dobrotu tla i za vrstnodu odnosnoga stabla, pa je po tom vjerojatno, da de ono i na dalje ostati kao vladajuće stablo. Bila bi medjutim pogrieška takova stabla ved u mladoj dobi osamiti, oaobito velika je pogrieška, ako to uzsliedi u dobi najvedega porasta u visinu, jer takova stabla redovito i bez posebne pomodi izrabe prednost, koju im taj njihov ođrast u visinu pruža. Kod listača bi takovo drvlje, da ga naokolo osamimo, izgubilo svoju sadanju vodedu ulogu. U nepravilnim sastojinama omorike, ariša i jelve moraju se izabrati najjača slobodno stojeća stabla, kao takova, koja de se uzdržati, ali to okolno proredjivanje de biti samo onda potrebno, ako prirast krošnje u duljinu brzo počima padati, da time onda unapredimo udebljanje, osobito ako se ovo riedjenje izvadja u razdobju najvedeg porasta u visinu. Najveći uspjeh pokazuje proreda glavne sastojine (Hochdurchforstung) u mješovitim sastojinama, jer ovdje možemo prednost dati jednoj stanovitoj vrsti drveća n. pr. arišu pred omorikom, ili hrastu pred bukvom. Ovaj način prorede glavne sastojine francezkoga je porekla, a provadja se osobito kod uzgoja mješovitih sastojina, jer pri tom mogu pojedina stabla ojačati, a ne moramo se uz to boriti ni sa potežkodama izbiranja. Obdenito može se dakle kazati, da potreba oslobodjenja svjetlo zahtjevajudih vrsti drveća u zasjenu trpećim sastojinama onda nastane, čim svijetlo zahtjevajude stabalje prestaje biti vladajude. Vrieme početka proreda ovisi od tvorbe debla uzgajati se imajude vrsti drveda. Proreda, koja se temelji na načelu jednakoga prostora tla, za svako pojedino stablo neima onih mana prijašnjega načina uzgoja, koje mane, kako |