DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1908 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Ako bor prije svršetka njegovoga porasta u visinu, dakle prije nego što svoju kišobranastu krošnju razvio, omorika ili jelva nadkrili, onda on naskoro ugine. Zato u mladoj dobi kod bora malo kada nalazimo deformirane krošnje, jer ako se na njegovu krošnja pritisak čini, to on to ne podnosi ved ugine. Duljina krošnje u mladoj dobi jednaka je jednoj tredini visine debla: ako ona pako samo ´5 duljini debla odgovara, onda on već boluje. Snagu porasta u kasnijoj dobi ne pokazuje duljina krošnje, nego objam iste. Sušenje i izlučenje stabala na lošoj stojbini dulje traje, nego li na odgovarajućoj; ovdje bo vrijeme umanjenja porasta u visinu i umanjenje krošnje prouzrokuju da moramo sa proredom sastojine započeti, ako želimo izbjeći znatnomu gubitku na porastu. Krošnja j e 1 v e je u mlađoj dobi ravno čunjasta, samo onda postane slična poraboloidu, kada porast u visinu počima padati, kad je ovaj porast posve prestao, onda se gornje grane na sve strane raširuju, a oblik krošnje je krnjasti poraboloid. Duljina krošnje je veća kod dobrog sklopa, a umanjenje duljine iste nastane kasnije, nego li kod omorike, jerbo je već i užitak razbacanog svjetla dovoljan zato, da joj iglice ostanu zelene a grane žive. . Jelva dolnje grane vrlo težko gubi s toga treba gušći sklop, koji medjutim. ako je stalan, ipak će deformaciju krošnje proizvesti. Potlačena stabla dugo živu, nu naravski i ovdje samo na ušfcrb umuoženja gromade; zato je i ovdje mjesta prorcdjivanju sastojine uzgajajućom proredom. Krošnja omorik e slična je onoj od jelve, ali je pravilnija, jer se na njoj osim prešljena samo malo grana razvije. Krošnja je napram pritisku, koji se na istu izvršuje, mnogo osjetljivija^ pa zato i ajezine dolnje grane brže uginu, nego li kod jelve. Potištena stabla brzo uginu, a tlo pokrije u kasnijoj dobi mahovina. Kod normalnog sklopa ne može trava pod njom obstati, ako dakle ipak uspjeva, to je onda nedvojbeni znak neodgovarajućoj gustoći sklopa. Uim je stojbina bolja, tim se i krošnja kod jednakog sklopa niže proteže. Maximum svoga |