DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1908 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 383 —


Mi demo ovdje o razvitku krošnje samo sa gledišta tečaja
dobnog i stojbinskog porasta razpravljati, i to s osobitim obzirom
na ovisnosti biološkili svojstva, sklopa i vrsti drveda; a ine na
to uplivajude, od čovječjeg umješanja neodvisne faktore ne
ćemo u obzir uzeti.


Kod prosudjivanja uzrasta tečaja krošnje, moramo uz oblik
i veličinu iste, uzeti u obzir još i dobu sastojine, sklop i vrsti
drveda.


Četinjače , Krošnja je pravilna, jer se grane prešljenasto
razvijaju, pošto se od adventivnih pupuljaka grane samo
rijetko kada razviju. Čim se dakle porast u visinu umanjuje,
lako se može prepoznati, da je krošnja gušdom postala; radi
toga se ovdje ved i iz habitusa krošnje laglje može zaključiti
na upliv i dobrotu stojbine gledom na porast u visinu, nego li kod
listaČa. Gušdi porast krošaje uviek je skopčan sa porastom u
debljinu. Na lošoj su stojbini dakle uvjek kod jednake visine,
sastojine i sklopa i pojedina stabla deblija.


Krošnja omorike, jelve i ariša za vrijeme porasta u visinu
slična je neiloidu, paraboloidu ili cunju; ako se porast u visinu
umanjuje, krošnja se sve vise i više raširuje. Krošnja
bora se prije raširi, nego li ona drugih četinjača, a dobija
oblik polukrugle, te je najviše slična krošnji listaČa.


Odnošaj duljine (dubljine) krošnje napram duljini debla
modificira se prema zahtjevom svijetla, pa je cijenovniea stojbine
i dobe, ali osobito i sklopa.


Ako je sklop odviše gust, krošnje se deformiraju, a to je
na uštrb porasta. To se dakle mora zapriečiti, pa je to za
pravo i zadada uzgojnoga sjeka sastojina. Cim krepči je porast
u visinu i čim bolja je stojbina, tim redji može biti i sklop, a
da se ipak normalne krošnje razvijati mogu.


Krošnja bor a je tim šira, čim bolja je stojbina. Ako
je sklop gust, onda grane u vis rastu, a oblik krošnje je elipsoidan.
U mješovitim sastojinama, koje sačinjavaju svjetlo zahtjevajude
vrsti drveda, dolnje su grane bora dugo žive, t. j .
one se kasnije posuše, nego li u čistim sastojinama.